Otkriće autizma

2. Otkriće autizma • Prvi opisao Leo Kanner 1943. g. • On je temeljitim i sustavnim promatranjem iz veće skupine djece s psihičkim poremećajima izdvojio 11 koja su izgledala tjelesno zdrava, ali su pokazivala specifične simptome od kojih je dominirao poremećaj govora, ponašanja i komunikacije, i koja su se po iskazanim simptomima razlikovala od drugih psihičkih bolesti rane dječje dobi. • Poremećaj je nazvao infantilnim autizmom zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje

3. Što je autizam? Grč. Authos = sam • Autizam je kompleksni razvojni poremećaj koji se pojavljuje u prve tri godine života, premda se ponekad dijagnosticira puno kasnije. • Utječe na normalan razvoj mozga u području društvenih i komunikacijskih vještina

4. ETIOLOGIJA • Uzroci autizma još uvijek nisu jasni. • Pojedinačni slučajevi se mogu povezati s nekim bolestima koje je majka preboljela u trudnoći, kao što je rubeola, ili nekim rijetkim bolestima samog djeteta (npr. fenilketonurija). Neke studije su ukazale i na utjecaj naslijeđa.

5. Autizam se promijenioDo 1985 frekvencija pojavljivanja 3-5 na 10.000 djece (akutni metabolički problemi uzrokovani genima). Nakon 1985 u SAD-u prevladava (preko 80% slučajeva) regresivni tip autizma (regresija nakon normalnog razvoja nastupa oko 2 godine života). Frekvencija pojavljivanja je 30-35 na 10.000 djece s daljnjom tendencijom rasta.

6. ZNAKOVI I SIMPTOMI • Prviznaciautizmajavljaju se već u prve tri godineživotai to najčešćevećunutarprvegodine, no često u tom ranomrazdobljuostajuneprepoznati. • Upozoravajući je znakdadijete ne reagiranapodražajeizokoline, štoroditeljimamožeizgledatikaodadijetedobro ne vidiili ne čuje.

7. Djetetovsluhividnisuoštećeni, većnjegovereakcijenapodražajnisuodgovarajuće. • Na majčinsmiješak ne odgovarasmiješkom, ne uspostavljakontaktočima, odupire se promjenamaivolirituale. • Karakteristično je ponavljanjenesvrsishodnihpokretairadnji (njihanjeglavom, lupanjeglavom o zid…). Dijete se igrasamo, ponavljajućiistuigrusaistimpredmetomkrozduževrijeme

8. Razvojgovora je usporen, nepravilan, a nekadjecauopće ne govore. • Diooboljelihizrazito je agresivanspramdrugihisebesamih (agresijaiautoagresija).

9. PONAŠANJE • Promjene ponašanja autističnog djeteta, koje odstupa od ponašanja psihički zdravog djeteta, često su uočljive već od najranije dobi. Poremećaje spavanja i uspavljivanja često susrećemo kod autističnog djeteta. • Dijete neuobičajeno malo spava, kasno zaspi, a veoma se rano budi. Noću se učestalo budi.

10. Autistično dijete često gleda svoje ručice, okreće ih, približava licu, a takve igre mogu trajati satima. Često hodaju na prstima “kao balerine” i pritom izvode čudne pokrete rukama i nogama. Stereotipni pokreti (pljeskanje rukama, lepršanje, kucanje prstima po predmetima, itd.) karakteristični su za autistični poremećaj.

11. STRAH • Autistično dijete, još više nego zdravo, osjeća strah koji dolazi iznutra i izvana i prijeti njegovom integritetu. Često je preosjetljivo ili slabo osjetljivo na podražaje, npr. boje se slabih zvukova, a na jake zvukove ne reagiraju, često paradoksalno reagiraju na podražaje, npr. kod izvora zvuka zatvaraju oči, a kod izvora svjetlosti uši. Strah je stalni pratilac autističnog djeteta.

12. IGRA • Da li se autistično dijete igra? I kako se igra? Igra se veoma neobično, čudno, ali se ipak igra. Pretežno se igra samo sa sobom, manje sa drugom djecom. • Autistično dijete igra se gledajući vlastite ruke, uvijek na isti način, okreće ih, približava i udaljava od lica. Igra se predmetima koji nisu za igru. Poskakuje, plješće rukama. To radi uvijek na isti način. Društvene igre i igre sa drugom djecom ne interesiraju ga, a možda ih ne razumije te ih zato odbacuje. Ono kao da osjeća da je drugačije od druge djece koja ga obično ne prihvaćaju u svoje igre.

13. EMOCIJE • Autistično dijete nije emocionalno hladno. Ono traži kontakt, voli ga,često se ponaša drugačije,jer ono ne zna prići drugome, iako je veoma zadovoljno kada to učini. Autistično dijete izbjegava kontakt oči u oči. To je jeda od osnovnih znakova ovoga poremećaja –ono kao da gleda kroz osobe, a ne u osobe. Ipak, autistično dijete osjeća, naručito je emocionalno vezano uz majku, kao i svako drugo dijete

14. Autističino dijete osjetljivo je na promjene. Iako se ne igra s drugom djecom u grupi u kojoj boravi, ono osjeća promjene i veoma burno na njih reagira.

15. Komunikacija • nemogućnostzapočinjanjailiodržavanjakomunikacije • razvojgovora je usporeniligauopćenema • ponavljanjeriječi • obrnutiizgovor • korištenjebesmislene rime • komuniciranjegestikulacijomumjestoriječima • kratkamogućnostkoncentracije

16. Društvena interakcija • pomanjkanje empatije (neosjetljivost na osjećaje i želje drugih) • poteškoće u sklapanju prijateljstva • povučenost u sebe • preferiranje provođenja vremena nasamo ( ne vole da ih itko ometa u igri ) • djelomični ili potpuni izostanak očnog kontakta

17. Neke posebnosti ponašanja po kojima ćete prepoznati dijete s autizmom • Odbija tjelesni kontakt • Ne obraća pažnju na druge • Ne igra se s drugom djecom • Ne pokazuje strah od opasnosti

18. Smije se ili hihoće bez razloga • Ponavlja riječi mehanički • Nemaštovito u igri • Upadljivo hiperaktivno ili krajnje pasivno

19. Dijagnostički kriteriji za utvrđivanje autizma svakih se desetak godina nešto promijene, a nastao je i niz procjena za autistični poremećaj. Jedna od tih, možda najviše korištena, iako nikad znanstveno evalvirana, jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojoj je od 14 ponuđenih simptoma potrebno barem 9 za postavljanje dijagnoze autizma.

20. Creakova skala glasi: Velike teškoće u druženju i igranju s drugom djecom Dijete se ponaša kao da je gluho Dijete ima jak otpor prema učenju Dijete nema straha od stvarnih opasnosti Dijete ima jak otpor promjenama u rutini Dijete se radije koristi gestom ako nešto želi Dijete se smije bez vidljiva razloga

21. Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi Pretjerana fizička aktivnost (hiperaktivnost) Dijete izbjegava pogled u oči Neuobičajena vezanost za objekte ili dijelove objekta Dijete okreće predmete i potreseno je ako je u tome prekinuto Neprestano se igra čudnih igara i ponavlja ih Dijete se drži po strani

22. Posebne sposobnosti autistične djece (talenti) • Posebne sposobnosti su veoma rijetke, kao i kod psihičkih zdravih osoba tako i kod autisičnih,iako su češće kod ovih drugih. • Osobe koje imaju izrazitu sposobnost, a inače su mentalno retardirane, nazivane su idiot-savant(učeni idiot). Objašnjenja za ovu pojavu su veoma različita. Smatra se da u cijelome svijetu ima svega nekoliko stotina ovakovih osoba. Njihove sposobnosti primjete se većinom već u djetinjstvu, a razvojem drugih sposobnosti i znanja,često se ovi talenti izgube, ili viče nisu izraženi.

23. Talenti mogu biti: glazbeni,likovni, za matematiku, sposobnost pamćenja raznih podataka, određivanje datuma, reproduciranje riječi na stranom jezikubez znanja riječi... neke djeca mogu određivat točno vrijeme sata, čak i kada ih se probudi usred noći...

25. Neke od zapanjujućih sposobnosti koje su zabilježene u literaturi: • -Šestomjesečno dojenče koje je mrmljajući moglo reproducirati cijele arije koje je čulo • -Petogodišnji dječak koji je mogao rastaviti sat,radio, televizor ili usisivač i ponovno ga sastaviti • -Slijepa osoba koja je fantastično crtala • -Autistična djevojčica koja je mogla reproducirati cijele stranice teksta bez ijedne greške , a nakon samo jednog viđenja

26. Smatra se da tajna leži u hipotalamusu,dijelu limbičkog sustava velikog mozga, koji je odgovoran za emocije i pamćenje. • Talentirani autist je majstor u sitnicama, a ne shvaća cjelinu ne može generalizirati. • Poznato je iz povijesti da su neki genijalni ljudi imale autistične crte(Netwon?, Einstein?). Einstein je progovorio tek u petoj godini i nije bio osobit učenik, a u djetinjstvu je bio daleko od genijalnog djeteta. . .

27. ODGOJ I OBRAZOVANJE UČENIKA S AUTIZMOM • U Hrvatskoj se djeca s autizmomškolujupremaPravilniku o osnovnoškolskomodgojuiobrazovanjuučenika s teškoćama u razvoju. • Omogućeno je školovanje u posebnimodgojno-obrazovnimorganizacijama (Centarzaautizam Zagreb, Rijeka i Split).

28. Timovistručnjakarazličitogprofila (liječnik, defektolog, psiholog, fizioterapeut, socijalniradnik) zajedničkirješavajuodgojno-obrazovne, zdravstvene, socijalneidrugepotrebeučenika. • Školovanjemožetrajati do 21. godineuzistovremenoradnoosposobljavanje.

29. Literatura: 1. Bujas-Petković Z. Autistični poremećaj: dijagnoza i tretman. Školska knjiga1995. 2. Nikolić S. Autizam 3. Internet: www.medicina.hr www.autizam.hr