Do ž ivotno obrazovanje sa stanovi š ta rodne ravnopravnsti

1. Doživotno obrazovanje sa stanovišta rodne ravnopravnsti

2. Obrazovanje odraslih • Koncept doživotnog učenja • Obrazovanje odraslih – najduža faza u sistemu doživotnog učenja • Neophodno uspostaviti kvalitetan sistem obrazovanja odraslih

3. Def. Obrazovanje odraslih • Gen. konf. UNESCO 1976: • Termin obrazovanje odraslih označava korpus organizovanih obrazovnih procesa svih sadržaja, nivoa i metoda (formalnih I drugih) bez obzira da li odrasli nastavljaju ili zamjenjuju započeto školovanje ili obrazovanje, bez obzira razvijal li odrasla osoba svoje sposobnosti, proširuje svoje znanje, poboljšava svoje tehničke ili stručne kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova ili ponašanja i u perspektivi potpunog ličnog razvoja i u persektivi učestvovanja u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, privrednom i kulturnom razvoju.

4. Glavni zadaci obrazovanja odraslih • Kompezacijska funkcija (funk. opismenjavanje, početno prof. obrazovanje nekvalifik. osoba, prekvalifikacija itd.) • Funkcija daljnjeg trajnog obrazovanja i vaspitanja (stručno usavršavanje, razvoj civilnog društva )

5. EU trend • Stručno obrazovanje • Liberalno obrazovanje (građansko drušvo, strani jezici, ravnopravnost polova, prava manjinskih grupa, osoba sa posebnim potrebama itd.) • EU zemlje regulišu obrazovanje odraslih pomoću odgovarajućeg obrazovnog zakonodavstva.

6. Popis • 51% žene • 49 % Muškarci

7. Pravni okvir • Žene i muškarci izjednačeni pred zakonom • Prema članu 6 Zakona o visokom obrazovanju, visoko obrazovanje je dostupno svim licima, pod uslovima propisanim ovim zakonom i statutom ustanove.

8. * Prema članu 7 Zakona o visokom obrazovanju u ostvarivanju prava na visoko obrazovanje nije dozvoljena diskriminacija po osnovu: pola, rase, bračnog stanja, boje, jezika,vjere, političkog ili drugog ubjeđenja, nacionalnog, etničkog ili drugog porijekla, pripadnosti nacionalnoj zajednici, imovinskom statusu, onesposobljenosti (invalidnosti) ili drugom sličnom osnovu, položaju ili okolnosti.

9. Formalno obrazovanje • Ukupno visoka skola 37.017 • Zene 15.862 • Muskarci 21.155

10. Zaposlenih žena na fakultetima PMF, Ekonomskom, Pravnom, Medicinskom, Likovnoj akademiji, Dramskim umjetnostima, Fakultetu za pomorstvo, Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Institutu za strane jezike, sa zvanjem magistra i doktora nauka ima 162 (stošezdesetidvije), što čini 35% nastavnog kadra.

11. Žena na Univerzitetu zaposlenih redovnih profesori ima 18, vanrednih profesora 18, docenata 44. Ukupno zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore sa zvanjem redovnog profesora, vanrednog profesora i docenta ima 327, tako da žene procentualno u ovoj grupaciji učestvuju sa 24%.

12. Zastupljenost ženske studentske populacije na Univerzitetu Crne Gore • Na Univerzitet Crne Gore u školsku 2003/2004 godinu upisano je: 2600 studenata

13. Ekonomski fakultet – Podgorica: 247 studenata • muškarci – 75 žene – 172 • Od ukupnog broja upisanih žene procentualno učestvuju sa 69,9%.

14. Diplomirani studenti po polu: Godina 2000 2001 2002 2003 Ukupno Muškarci 45 49 48 80 222 Žene 83 83 116 104 386

15. Filozofski fakultet – Nikšić: 773 • Muškarci – 178 Zene – 595 • Od ukupnog broja upisanih žene procentualno učestvuju sa 76,9%. • Za školsku godinu u periodu od 1.oktobra 2002. godine do 1.oktobra 2003. godine diplomirao je 161 student, od čega žena 87,5% i 20 muškaraca ili 12,4%.

16. Godina studija žene muškarci ukupno % učešće žena I godina 317 197 514 61,67% II godina 370 200 570 64,9% III godina 178 121 299 59,53% IV godina 76 54 130 58,46% Pravni fakultet – Podgorica

17. Godina studija žene muškarci ukupno %učešće žena I godina 120 21 141 85,1% II godina 61 15 76 80.2% III godina 49 5 54 90,74% IV godina 23 5 28 82,14% Fakultet za turizam i hotelijerstvo – Kotor

18. Godina studija žene muškarci ukupno %učešće žena I godina 15 97 112 13,39% II godina 2 116 118 1.69% III godina nijedna 9 9 IV godina 1 38 39 2,65% V godina 1 30 31 3,22% Mašinski fakultet – Podgorica

19. Godina studija žene muškarci ukupno %učešće žena I godina 28 58 86 32,5% II godina 35 39 74 47,29% III godina 19 24 43 44,18% IV godina 17 6 23 73,9% PMF - PodgoricaMatematika

20. Godina studija žene muškarci ukupno %učešće žena I godina 8 19 27 29.6% II godina 2 1 3 66,66% III godina nijedna 2 2 IV godina 4 1 5 80% Fizika

21. Godina studija žene muškarci ukupno %učešće žena I godina 42 12 54 77,77% II godina 36 17 53 67,92% III godina 19 9 28 67,85% IV godina 14 1 15 93.33% Biologija

22. Godina studija žene muškarci ukupno % učešče žena I godina 15 64 79 18,95% II godina 9 37 46 19,56% III godina 6 17 23 26,00% IV godina 6 34 40 15,00% Elektrotehnički fakultetPodgoricaElektronika

23. Godina studija žene muškarci ukupno %učešće žena I godina 3 60 63 4,76% II godina 3 21 24 12.5% III godina 2 14 16 12,5% IV godina 2 19 21 9,52% Energetika i automatika

24. Godina studija žene muškarci ukupno %učešće žena I godina 18 15 33 54,54% II godina 12 14 26 46,15% Građevinski fakultet – PodgoricaArhitektura

25. Godina studija žene muškarci ukupno % učešće žena I godina 9 12 21 42,85% II godina 5 10 15 33,33% Geodezija

26. Godina studija žena muškarci ukupno % učešće žena I godina 27 37 64 42,18% II godina 4 9 13 30,76% III godina 4 10 14 28,57% IV godina 7 18 25 28,00% V godina 9 9 18 50,00% Građevina

27. Godina studija žene muškarci ukupno % učešće žena I godina 4 16 20 20% II godina 14 3 17 82,3%% III godina 8 9 17 47,05% IV godina 7 12 19 36,84% Fakultet likovnih umjetnosti - Cetinje

28. Godina studija žena muškarci ukupno %učešće žena I godina 27 17 44 61,36% II godina 19 2 21 90,47% III godina 28 11 39 71,79% IV godina 16 10 26 61,53% Fakultet muzičkih umjetnosti – Cetinje

29. Godina studija žena muškarci ukupno %učešće žena I godina 27 17 44 61,36% II godina 19 2 21 90,47% III godina 28 11 39 71,79% IV godina 16 10 26 61,53% Medicinski fakultet – Podgorica

30. Godina studija žena muškarci ukupno %učešće žena I godina 27 17 44 61,36% II godina 19 2 21 90,47% III godina 28 11 39 71,79% IV godina 16 10 26 61,53% Metalurško tehnološki fakultet Podgorica

31. Neformalno obrazovanje • Organizatori obuke • PKCG • ZZZCG • Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća • Uprava za kadrove • Instituti • NVO

32. Nezaposlenost • Ukupno 38.882 • Žene 17.802 • Muškarci 21.080

33. Informatička obuka ZZZCG • Ukupno 553 • Žene 393 • Muškarci 160

34. Tranzicijske specifičnosti Crne Gore • Prestrukturiranje privrede • Izražena potreba za prekvalifikacijom • Dokvalifikacija • Dodatno specijalističko obrazovanje • Obrazovanje menadžera

35. Zakonski okvir Zakon o radu • Član 26 – Poslodavac moze zaposlenog uputiti na određene oblike stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta zaposlenog a posebno kada dođe do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada • Zaposleni je dužan da se u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama proces rada stručno osposobljava i usavršava za rad

36. Zaposleni • Ukupno – 144.340 • Žene – 63.077 • Muškarci – 81.243

37. Poslovno obrazovanje • Organizacija seminara za članice i zaposlene u Komori • Organizacija okruglih stolova, savjetovanja i prezentacija proizvodnih programa. • Organizacija edukacijskih seminara u saradnji sa Programom Vlade Crne Gore za kvalitet. • Organizacija specijalističkih kurseva

38. Obuka PKCG • Ukupno 460 • Zene 210 • Muskarci 252

39. Zapažanja • Ne postoje podaci o svojini • Nizak nivo učešća i uticaja u političkom i javnom životu

40. Učešće žena u javnom životu • 2003 u parlamentu 10.66% žena • U Vladi CG 15.38% žena ministara (za kulturu i ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije) • 7.2 % žena na rukovodećim mjestima(strategija razvoja i redukcije siromaštva Crne Gore) • 30% automobila vlasnici žene • 41.8 % zaposlenih u CG su žene (1999)

41. Studija slučaja • Plaćeno radno vrijeme za oba pola 40 sati nedeljno. • Na osnovu studije slučaja Koordinatorke ženske sindikalne mreže Južne Evrope Međunarodne komisije slobodnih sindikata izvode se zaključci da žena u domaćinstvu (neplaćeni rad) radi 35 časova a muškarac 10 odnosno 3.5 puta manje.

42. Pravni akti EU koji regulišu ravnopravnost polova • Jednaka zarada za rad jednake vrijednosti • Posebna zaštita trudnih radnica, materinstva i roditeljskog odstustva • Afirmativna akcija • Ujednačeno učešće zena i muškaraca u procesima donosenja odluka

43. Hrvatska • Žene su u Hrvatskoj u prosjeku manje plaćene od muškaraca za oko 11% (2004) • 74% menadžera u Hrvatskoj su muškarci

44. Njemačka • Prosjecčna plata je u prosjeku 20 do 30% manja nego plata muškaraca • Nezaposlenost kod žena 10.8% a kod muškaraca 12.5 odsto • 50.6% djevojaka upisalo studije u 2002 • Udio u rukovodećim položajima ispod 10%

45. Švedska • Razlika u zaradama • Žene u prosjeku ostvaruju 83% zarade muškaraca • To je posledica strukture tržišta rada • Neopravdane razlike u platama prepreka razvoju i zabranjene su zakonom

46. Danska • Svaki treći menadžer žena • Imaju ministarstvo za jednakost polova • Razlike u platama muškaraca ižena 2-6% uzimajući u obzir obrazovanje, radno iskustvo i sektor rada.

47. Finska • 83% od primanja muškaraca • Žene su uglavnom zaposlene u javnom sektoru • Uredba o jednakosti polova na snazi od 1987 • Poslodavci trebaju planirati zaposljavanje u smjeru jednakosti

48. EU smjernica za promociju razvoja HR I doživotnog učenja • Strategija kojom bi trebalo da se postigne da najmanje 85% osoba do 22 godine ima završeno više srednjoškolsko obrazovanje (sada 20%) • Strategija za smanjenje jaza u stopama zaposlenosti i nivou plata medju polovima, kroz uključivanje socijalnih partnera, dalje obrazovanje i osposobljavanje, i podizanje opšte svijesti o ravnopravnosti.