IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku

1. Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Izazovi uvođenja novih strukovnih kvalifikacija u nastavni procesMaja Jukić23. studenoga 2011.Slavonski Brod Projekt provode: Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel: + 385 1 62 74 628

2. Kako je sve počelo? Potkraj 2009. godine imenovano Sektorsko vijeće za elektrotehniku Shvaćamo da je osnovni zadatak SVER-a planiranje obrazovne ponude Zaključujemo da nemamo nikakve, a pogotovo ne relevantne podatke, te da bez toga ne možemo napraviti ništa Krećemo sami u izradu upitnika i njihovo provođenje, ali shvaćamo da nemamo uvjeta za to ASOO projekt – početak, rad i ......

3. ......i rezultati Izrađena prva verzija profila sektora za svih 13 obrazovnih sektora Definirana i primijenjena metodologija za izradu profila sektora Izrađene unaprijeđene verzije svih 13 profila sektora Izrađena metodologija za izradu SZ, SK i kurikuluma Izrađeno 26 paketa, po dva za svaki sektor

4. Zaključak o obrazovnoj ponudi na osnovi prikupljenih i analiziranih podataka - primjer E&R

5. Primjer modularne kombinacije unutar jedne kvalifikacije

7. Kurikulum • Nova vrijednost kurikuluma • Jasno iskazani: • ciljevi i ishodi učenja, te način njihovog postizanja • očekivani rezultati • način njihovog procjenjivanja i dokazivanja

8. Nove paradigme obrazovanja Učenici u središtu obrazovnog procesa Učenje umjesto poučavanja Ishodi učenja učenika najmjerodavnije postignuće škole Mogućnost priznavanja neformalno i informalno stečenog znanja Neophodnost cjeloživotnog učenja, kojem pogoduje modularno kombiniranje jedinica ishoda učenja iz baze jedinica (iz svih obrazovnih sektora) Škole preuzimaju proaktivnu ulogu u razvoju vlastitih kurikuluma/obrazovnih programa i odgovornost za njihov uspjeh

9. Temeljne kompetencije prema NOK-u • komunikacijske • matematičke • informatičko-tehnologijske • prirodoznanstvene • socijalne • poduzetničke • učiti kako učiti • opća kultura

10. Četverodjelni kurikulum(prema Revoluciji u učenju) 4. 3. 2. 1. 1.Kurikulum osobnoga rasta i razvoja, uključujući samopoštovanje i izgradnju samopouzdanja2.Kurikulum životnih sposobnosti, uključujući kreativno rješavanje problema i upravljanje samim sobom3.Kurikulum učenja-kako učiti i kako misliti, kako bi učenje moglo biti cjeloživotno i zabavno4.Sadržajni kurikulum, općenito s integriranim temama

13. Tržište radaObrazovni sustav

14. Mogućnosti pri planiranju kvalifikacija : Koristiti jedinstvenu jedinicu ishoda učenja u svim sektorima gdje je kao takva potrebna, na osnovi prijedloga bazičnog sektora kojem pripada ( uporabom baze podataka kvalifikacija i jedinica u kojoj će to sve biti na jednom mjestu za sve sektore) Na osnovi relevantnih podataka stvoriti prijedloge o interdisciplinarnoj kombinaciji jedinica, pa i modula ako je to moguće, koja može pomoći u pretvaranju nepotrebnih ili slabo traženih bazičnih kvalifikacija u tražene, te tako dobivenim kvalifikacijama osigurati održivost Jedinstvena eksterna provjera na nacionalnoj razini za svaku kvalifikaciju, čime se certificiranjem potvrđuje osiguranje kvalitete kvalifikacije

15. Što je nova vrijednost kreiranih kurikuluma? Definirani jasni, primjenjivi i mjerljivi ishodi učenja po jedinicama ishoda učenja ( za jedan ili više predmeta) Interdisciplinarni pristup (povezivanje različitih područja u cjeloviti pristup) Dodijeljeni kreditni bodovi jedinicama ishoda učenja Omogućena intervencija u kurikulum svake škole od 15% prema raspoloživim resursima škole i potrebama lokalne zajednice Mogućnost organiziranja nastave prema polaznikovim mogućnostima i potrebama Mogućnost kombiniranja jedinica u svrhu cjeloživotnoga učenja

16. Fleksibilnost ciljeva i vrjednovanja • Polaznik je “vlasnik” svojeg procesa učenja • Nastavnici mogu definirati kompetencije • Polaznik preuzima odgovornost za: • formuliranje svojih vlastitih ciljeva učenja • i njihovo provjeravanje • Polaznik može pokazati (dokazati) svoje kompetencije • prikazujući materijale koji pokazuju njegove kompetencije, npr. elektronskim portfeljem

17. Posljedice za obrazovanje • Planovi i programi • Predmet • Nastava s čitavim razredom • Vremenski okvir od 45 minuta • Školska godina • Ispiti(vanje) • Sadržaj definiran kurikulumom dostupan u onom trenutku kad je potreban • Interdisciplinarni pristup • Učenje u skupinama koje se okupljaju oko istog interesa • Vremenski okvir od 4 sata • Vlastiti putovi učenja • Portfelj • Tradicionalne škole • 45 minuta predavanja • predmeti • razredi od 30 učenika • učenje u skupini iste životne dobi • Buduće škole • razdoblja od 4 sata • interdisciplinarne teme • područja od 90 do 120 učenika • trajni individualizirani putovi učenja Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology

18. Mogući problemi na razini institucija za strukovno obrazovanje pri uvođenju obrazovanja na osnovi standarda kvalifikacije: Nepostojanje dokaza o ispunjavanju minimalnih pedagoških standarda ustanova za pružanje strukovnog obrazovanja (prostor, oprema, stručnost strukovnih nastavnika u pogledu supstancijalnih i nastavničkih kompetencija) Nepostojanje garancije za propisanu kvalitetu postignuća kvalifikacije, te nemogućnost dolaženja do podataka o stvarnim izlaznim rezultatima vezano za kvalifikaciju i ustanovu za pružanje strukovnog obrazovanja Nedostatak podataka o daljnjoj karijeri učenika nakon završetka školovanja

19. Faza provedbe – izazovi za nastavnike Nastavnike je potrebno educirati i osnažiti kako bi kod polaznika uspjeli: osigurati kompetencije za tržište rada razvijati vještine za društvo znanja omogućiti svima pristup ICT-u poboljšati učenje stranih jezika razvijati poduzetnički duh osigurati najučinkovitiju uporabu svih resursa stvoriti otvoreno okruženje za učenje učiniti učenje atraktivnijim

20. Izazovi za ustanove strukovnog obrazovanja definirati kurikulume za općeobrazovne sadržaje koji bi trebali biti usklađeni s kurikulumima u sektoru ali i s mogućnostima ustanove za strukovno obrazovanje s jedne stane i potreba lokalne zajednice s druge jačati povezanost s radom, istraživanjem i društvom u cjelini povećati mobilnost i razmjene jačati suradnju provoditi samovrjednovanje i razvijati osiguranje kvalitete, prvenstveno za kvalifikacije Osnažiti se na razini institucije u cjelini za novi pristup procesu obrazovanja

21. ....što na razini ustanove konkretno znači... Na osnovi analize rada ustanove samovrjednovanjem, svih raspoloživih resursa, prednosti i mogućnosti, te anketiranja učenika, roditelja i lokalne zajednice (posebice potreba gospodarstva) • definirati svoje vrijednosti i stavove • stvoriti izjavu o misiji i viziju • izraditi kratkoročni i dugoročni strateški plan razvoja, pri čemu je ključno planiranje upisnih kvota, posebice na osnovi preporuka sektorskih vijeća • definirati ciljeve i ishode koje trebaju dostići učenici • odrediti kriterije za procjenu i način dokazivanja postignutog • prikupljati podatke o svojim polaznicima po završetku obrazovanja u ustanovi

22. ....a na razini nastavnika • ostvarivati permanentni osobni i osobni profesionalni rast • osigurati svoju osposobljenost za samovrjednovanje, osiguranje kvalitete vlastitog rada, te razumijevanje HKO-a, SZ, SK i kurikuluma • osnažiti se kako bi proces učenja polaznika bio što atraktivniji i učinkovitiji • uvođenjem projektne nastave, kritičkog mišljenja, umnih mapa, učenja uz glazbu, timskog rada, debata, igranja uloga, kvizova, uvježbavanjem prezentacijskih vještina i sposobnosti za razvoj vlastite karijere • prilagodbom procesa učenja različitim stilovima učenja i tipovima višestruke inteligencije polaznika • interdisciplinarnim povezivanjem sadržaja i više predmeta, suradnjom 2 ili više nastavnika

23. Kad zapušu vjetrovi promjene, neki grade zidove, a drugi vjetrenjače. Sigurna sam da ćete Vi biti oni koji grade vjetrenjače.