IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku

1. Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Planiranjekvalifikacija za konkurentnaznanjaivještine Sanja Crnković-Pozaić 8.srpnja 2011.Hotel Dubrovnik, Zagreb Projekt provode: Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel: + 385 1 62 74 628

2. Teme dana Učimo od drugih Pogledajmo kako je kod nas Stavimo znanja u prvi plan Razmišljajmo zajedno

3. U prošlosti, oni koji su raspolagali sirovinama i infrastrukturom imali su konkurentsku prednost Danas, najvažnije je imati ideje, uvide i kreativnost U budućnosti neće najveći problem biti nedostatak radnih mjesta nego nedostatak vještina i znanja Stoga, blagostanje u Velikoj Britaniji više nego ikada ovisi o razvoju talenata i potencijala naših stanovnika Gordon Brown Jedini izvor konkurentskih prednosti kompanija u budućnosti bit će sposobnost njihova managementa da uči brže od konkurenata” (Arte de Geus, Royal Dutch/Schell, Harward Business Review, 1988.)

4. Globalna konkurencija znanja: US, Kina, Indija • Rast broja radnih mjesta za istraživačka i inženjerska zanimanja u SAD biti će 70% veći od stope rasta svih ostalih zanimanja • 29% svih zaposlenih u ovim zanimanjima stariji su od 50 godina • 25% svih diplomaca ovih zanimanja nisu rođeni u SAD • U Kini diplomira 4 puta više inženjera nego u SAD • Donositelji obrazovne politike smatraju situaciju prijetećom za konkurentsku poziciju SAD na globalnom tržištu Istraživanja Bureau of Labour Statistics, SAD

5. Ljudski resursi za R&D • Od 1991-2001 stopa rasta broja doktora znanosti znanstvenih i inženjerskih zanimanja: • Kina 580% • Indija 26% • SAD 8.4% • Interes za ovim vrstama zanimanja u zemljama zapada opada, dok u zemljama istoka raste • Gdje je tu Hrvatska?

6. U RH 2006. i 2010. godine • Stručnjaci i znanstvenici 2006. godine 142 tisuće (9,1%) 2010. godine 183 tisuće (14,9%) Stopa rasta 2006-2010 – 28,9% • Inženjeri, tehničari i srodni 2006. godine 230 tisuća (14,8%) 2010. godine 230 tisuća (14.9%) Stopa rasta 2006-2010 – 0%

7. Od komparativne do kompetitivne prednosti: vizijom, strategijom, motivacijom • Japan – industrijski diva bez vlastitih prirodnih resursa (posebno energenata) • Finska – od ekonomije temeljene na drvetu i njegovoj preradi do prvaka elektronske industrije svijeta (Nokia) • Izrael (Teva) – među 10 najjačih proizvođača generičkih proizvoda u farmaceutskoj industriji na svijetu temeljena isključivo na izraelskoj znanosti • Hrvatska – zemlja bez ideja?

8. Zahtjevi globalizacije i konkurentnosti • Fleksibilnost – sposobnost prilagođavanja organizacije promjenama u okruženju • Inovativnost i poduzetništvo kao filozofija života i rada – preduvijet za globalnu konkurenciju • Spremnost na osobno i organizacijsko učenje

9. ZNANJE KAO ČIMBENIK RAZVOJA Jedini input u procesu stvaranja vrijednosti koji nema opadajuće prinose tj. što se ovaj resurs više koristi to je i prinos koji donosi veći za razliku od kapitala (Google) Znanje koje može stvarati vrijednost i doprinijeti gospodarskom razvoju mora se primjenjivati u konkurentnom okruženju Znanje se stvara svugdje gdje ima inovativnih, poduzetnih, i talentiranih pojedinaca Interakcijom takvih pojedinaca i institucija u kojima djeluju može se stvoriti sustav koji daje dinamiku gospodarstvu

10. Glavne Komponente znanja: OECD

11. Ciljevi društva znanja-razvijati inovativnost, kreativnost, poduzetnost

12. Primjena metodologije poticanja razvoja temeljena na klasterima znanja Definicija: Klaster znanja (knowledge cluster) je postojanje izvora inovacija, primjene i diseminacije znanja unutar nekog sektora ili područja djelovanja Klaster znanja može se razvijati unutar djelatnosti (brodogradnje) ili između povezanih djelatnosti (metalna industrija, brodogradnja, dizajn, prerada drva) Klaster može biti u okviru nacionalnog gospodarstva ili višenacionalni (Airbus industrie) Klaster znanja se može shvatiti kao alat za dinamiziranje gospodarskog razvoja

13. Tri elementa klastera znanja koji pokreću gospodarski razvoj

15. U kojim granama gospodarstva se stvara najviše prihoda?

16. Koliko je sadašnja struktura znanja prilagođena glavnim generatorima prihoda?

17. Grane djelatnosti s potencijalom rasta

18. Kako obrazovni sustav prati potrebe tržišta rada?

19. Najveći problemi razvoja znanja u Hrvatskoj • Obrazovni sustav ne daje ključne kvalifikacije za život i rad (OECD 10 ključnih kompetencija) • Veza znanosti, obrazovanja i gospodarstva je slučajna – nema sustava • Sustav za promicanje inovacija sićušan je i nema sluha za inovatore u stanovništvu (elitistički) • Ključna poluga izvrsnosti ne funcionira – biraju se podobni a ne sposobni i oni odlučuju o drugima prema istom principu • Najvažnije: • Nema dovoljno konkurencije za natjecanje posebno u sustavu znanosti i obrazovanja • Političke veze još su uvijek jači adut od sposobnosti u gospodarstvu

20. Suočavanje s realnošću 1 (za one koji uopće žele napredak) • Manje od 5% zaposlenih pohađa neki oblik obrazovanja odraslih • Manje od 1/3 poslodavaca je zadovoljno s ishodima obrazovanja mladih koje zapošljavaju • Ključ nezadovoljstva: mladi nemaju praktična znanja i radno iskustvo • Istovremeno većina poslodavaca misli da je stjecanje ključnih kvalifikacija i prakse odgovornost • 1) države, 2) samih mladih (!!)

21. Suočavanje s realnošću 2 Borba za kvalifikacije, a ne znanje stvorila je tržište za obrazovne usluge ali ne i odgovornost za obrazovne ishode – sve to devalvira standard kvalifikacija Rezultati mjerenja konkurentnosti Hrvatske zabrinjavajući su Pozicija srednjoškolaca u PISA ispitivanju znanja i vještina ne pokazuje napredak Hrvatska se vrlo sporo oporavlja iz recesije: danak inerciji na području strukturnih, značajnih promjena

22. Zov Europe: uspostava zajedničkog jezika između tržišta rada i obrazovanja ESCO – European classification of skills/competences, qualifications and occupations Glavni korisnik EURES – European Job Mobility Portal Cilj: pružiti informacije o ponudi i potražnji za radom na razini zanimanja i kompetencija

23. Domaća pamet u funkciji europskih integracija • Metodološkapodlogakoja je predmetdanašnjegsastankaimasveelementekojiomogućavaju: • Uključivanje u ESCO i EURES • Implementacijuhrvatskogkvalifikacijskogokrivira • Planiranjekvalifikacija u susretpotrebamatržištaradanarazinisrednjegivisokogobrazovanja • Razvojindustrijskihpolitika • Jačanjasustavaposredovanja za zapošljavanjeiinformacija za razvojkarijere • Strategijerazvojaljudskihresursa za podrškuregionalnominacionalnomrazvojugospodarstva.

24. Pitanja, komentari, sugestije, kritike? Hvalanapažnji?