1 / 10

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 ). 17 . Pripisi točke promatranja 2. 19. III . 20 13. Rekapitulacija: TIPIČNE VRSTE PRIPISA TOČKE PROMATRANJA. a) pripis liku upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada nekom liku u filmu b) pripis filmskoj ekipi

geordi
Download Presentation

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 17. Pripisi točke promatranja 2. 19. III. 2013.

  2. Rekapitulacija: TIPIČNE VRSTE PRIPISA TOČKE PROMATRANJA • a) pripis liku • upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada nekom liku u filmu • b) pripis filmskoj ekipi • Upućuje se da točka promatranja pripada ekipi ili nekom članu ekipe prisutnima u prizoru (intervjueru, redatelju) • c) pripis kameri • Upućuje se da točka promatranja pripada napravi koja snima prizor, neovisno o prisutnosti snimatelja, ekipe, ili u neovisnosti od njih • d) pripis gledatelju • upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada gledateljima filma (onima koji gledaju film, odnosno taj kadar) • e) pripis ‘autoru’ • Podsjeća se naglašenije da točka promatranja ‘pripada’ tvorcu filma, specifičnije osjećamo ‘interventnu’ prisutnost tvorca filma Opripisanoj točki promatranja govori se često kao o točki gledištaindicirane osobe ili registracijske sprave (kamere)

  3. REKAPITULACIJA: TIPOVI PRIPISA LIKU • Pripis točke promatranja liku ne svodi se samo na “subjektivnu točku promatranja”. Tri su tipa pripisa točke promatranja liku: • a) subjektivna vizura (eng. point of view shot, POV) • Točka promatranja onog što lik gleda nalazi se na osi promatranja pogleda lika • b) polusubjektivna vizura(eng. over-shoulder shot, semi-subjective shot) • Točka promatranja nalazi se iza leđa lika i zajedno s njim u kadru promatramo ono što i on gleda. (“kadar preko ramena” - engl. over shoulder shot) • c) pristrana vizura (eng. angle shot?) • Točka promatranja se nalazi postrance od lika, na njegovoj strani, tako da, malo iskosa, vidimo otprilike isto što i lik. • No, niti “subjektivna vizura” nije jednoznačna – povijesno su razrađeni različiti njezini modaliteti

  4. RAZRADE SUBJEKTIVNE TOČKE PROMATRANJA • PRVI MODALITET – informativna subjektivna vizura • Uvođenje subjektivne vizure ima samo funkciju da gledatelju donese samo optičku pogodnost(a) da uoči što je to privuklo pozornost lika, tj. da s likom podijeli pozornost, i (b) da zadobije iste informacije koje u danoj prilici ima i zainteresirani lik, tj. da podijeli informiranost o prizoru s likom • Posrijedi je svojevrsna “objektivno” subjektivna vizura”, odnosno tek informativna subjektivna vizura,koja omogućava svojevrsno “informativno zajdništvo” gledatelja i lika • Javlja se tamo gdje nije važna psihološka motivacija ponašanja lika, nego operativno snalaženje lika u prizoru (npr. u akcijskim scenama), gdje je gledatelju važno da ima uvid koje situacijske informacije stoje liku na raspolaganju da bi bolje razumio akcijske odluke lika. • Takvim su, međutim, i vizure na središnji događaj nekih usputnih (fabulativno nebitnih) promatrača.

  5. NASTAVAK: • DRUGI MODALITET – psihološko-subjektivna vizura • Naime, gledateljevim “preuzimanjem” smjera gledanja lika otvara se mogućnost da dobijemo i uvid u prigodan način funkcioniranja psihe lika u danom prizoru – sceni, stanja njegove šire “interesne subjektivnosti”, motivacijske podloge njegova ponašanja, i tu se mogućnost može filmski razrađivati. • Posrijedi je svojevrsna “subjektivizacija” subjektivne vizure, specificiranje psihološke pozadine subektivne vizure • To se postiže pripremanjem osobita razumijevalačkog konteksta za sam subjektivni kadar, odnosno pridavanje doživljajnih ograničenje tjelesne vizure lika. • Npr. Subjektivnom kadru se mogu pridati perceptivna ograničenja koja ima lik, tako da se sugerira osobni audiovizualni doživljaj lika. (http://www.youtube.com/watch?v=mBNcLjErJGQ) • Potom, ako se u prethodnom dijelu filma moglo shvatiti u kakvom je duševnom stanju lik u danom prizoru, onda i onome što vidimo u subjektivnoj vizuri pripisujemo emotivnu vrijednost tog kontekstualno razabranog psihičkog stanja lika. (Noć vještica)

  6. NASTAVAK: • TREĆI MODALITET – interna subjektivna vizura • Oba prethodna tipa “subjektivne vizure” – podrazumijevaju “vanjsko” prikupljanje informacija, bilo o tome što se promatra i odakle se promatra, bilo, dodatno, i o psihi lika koji promatra, a na temelju vanjskih indikacija. • Film, kao i književnost uostalom, ima mogućnost da dade uvid “iznutra” – da gledamo ono što lik “zamišlja”, “imaginira”, odnosno kako to zamišlja • Subjektivni kadar može postati – kadar zamišljanja – kadar u kojem vidimo (a) ne ono što lik vidi, nego ono što lik (vizualno i auditivno) zamišlja, u sebi predočava. (Začaran - http://www.youtube.com/watch?v=dzxlbgPkxHE) (b) ono što lik optički vidi, ali na subjektivno “izobličen” (vizualno stiliziran) način. (Ozloglašena - http://www.youtube.com/watch?v=u3MJjoQivRM)

  7. DRUGI TIPOVI PRIZORNA PRIPISA TOČKE PROMATRANJA (b) pripis točke promatranja filmskoj ekipi • ako se u dokumentarcu vidi, ili osjeti ekipa kako snima, čuje intervjuer kako pita; ako ljudi poziraju za snimanje • PRIMJERI: Reportersko pojavljivanje; Rubikon, Ž. Radivoja; Plavi jahač, T. Gotovac • Time filmska ekipa biva percipirana kao dio prizora, kao prizorni ‘likovi’ (c) pripis točke promatranja kameri(optičko-registracijskoj napravi) • Čim se naznačuje da točka promatranja pripada ekipi, podrazumijeva se da pripada i kameri – tj. uvodi se svijest da to snima kamera • Kamera sama postaje indiciranim nositeljem točke promatranja ako se naznači da je snimka tek snimkom automatske kamere bez ljudske kontrole, ili s tek načelnom kontrolom • PRIMJER: snimka nadzorne kamere koje automatski snimaju: • http://www.yvoschaap.com/youtube/

  8. TIPOVI NEPRIZORNA PRIPISA TOČKE PROMATRANJA: (d) pripis točke promatranja gledatelju – izvanprizornoj instanci • Jasno se naznačuje da dana točka promatranja pripada gledatelju • Kako se to naznačuje? • Kombinacijom neverbalnog i verbalnogobraćanja gledatelju • PRIMJERI: mozaične emisije; dnevnik • http://www.youtube.com/watch?v=ahHJJ6g8OzQ&feature=results_main&playnext=1&list=PL1FC8842BC5E69602 • http://www.youtube.com/watch?v=8_1e77hFv18&feature=related • Samo neverbalno obraćanje – pogled u t. pr. i drugi neverbalni signali obraćanja • Žena je žena, Godard • Samo verbalno obraćanje – izvanprizorni komentar, izvanprizorna govorna ‘naracija’ • http://www.youtube.com/watch?v=-VmW8zfox8k • http://www.youtube.com/watch?v=4z0CqSrjSNE&feature=related

  9. PRIPIS TOČKE PROMATRANJA AUTORU (e) pripis točke promatranjaautoru filma • Jasno je naznačeno da točka promatranja pripada autoru (i kameri kojom snima) • PRIMJER: Powerless, P.L. Sargent; Kuća, A. Hušman • Razlikovanje između: • a) izričitog pripisa točke promatranja autoru filma, izričito autorske točke gledišta(prizorno indicirane) • b) neizričitog, podrazumijevanog ‘autorskog kadra’ (izvanprizorno indicirane)

  10. “AUTORSKI KADAR” - PETERLIĆ • A. Peterlić, 2000, ‘Autorov kadar’ u Osnove teorije filma, str. 61-62 ‘Autorski kadar’ (ili ‘autorov kadar’) je onaj kadar:: • (A) koji nije baš ‘objektivan’ – tj. najpogodniji za promatranja važnog dijela prizora • tj. nestandardan je, stilizacijski – otklon od tipičnih postava kadrova u danom filmu, u sklopu danog stila • (B) koji se ne može pripisati niti jednom liku, a niti ostalima tipičnim otjeloviteljima točke promatranja (niti gledatelju, niti ekipi filma) • (D) Upućuje na poseban, ‘komentativan’, odnos prema danome mjestu filma Takav kadar tipično oživljava svijest gledatelja da je rezultatom posebne ‘intervencijeizrađivača’, tipično – autora (redatelja) • PRIMJER: Sjever-sjeverozapad, ptičje vizure/Dvorišni prozor, uvodni opisi

More Related