4.07k likes | 5k Views
Pojam obveznog prava. Objektivno obvezno pravo : skup pr avnih normi koje se bave obligacijama – o bveznim odnosima ( pravnim odnosima u koje s ubjekti stupaju povodom čindaba ) Dinamika: prelaz stvari, imovine i usluga
E N D
Pojam obveznog prava Objektivno obvezno pravo: skup pravnih normi koje se bave obligacijama – obveznim odnosima (pravnim odnosima u koje subjekti stupaju povodom čindaba) Dinamika: prelaz stvari, imovine i usluga Subjektivno obvezno pravo: pravna vlast subjekta koja proizlazi iz normi objektivnog obveznog prava. Pravo potraživanja, tražbeno pravo. Obvezno pravo kao pravna praksa (zakonodavna i sudska) i kao pravna nauka
Povijesni razvoj obveznog prava Rimsko pravo Srednji vijek Francuska revolucija Građanske kodifikacije
Karakteristike • Statika i dinamika • Apstraktnost pravila • Faktori razvoja: robno gospodarstvo, društveni razvoj, kultura, društveno-političke prilike i shvaćanja i sl.). • Delikti: nematerijalna dobra – novčani ekvivalent ih “ekonomizira” • Promet uopće, ne samo robni, cirkulacija dobara ili upotrebnih vrijednosti u najširem smislu – usluge, nečinjenje.
Predmet obveznog prava • Predmet objektivnog obveznog prava:obvezni odnosi: odnosi imovinske prirode koji se sastoje od prava i obveza, sankcionirani normama obveznog prava. U svim sferama života. (iznimke:izvanpravne obveze; obveze iz drugih grana prava). • Predmet subjektivnog obveznog prava: ponašanje dužnika (činidba) u vezi dobra, pozitivna ili negativna ljudska radnja.
Odnos stvarnog i obveznog prava • Zajedničko: imovinska prava; predmet u širem smislu (imovina i novac);obvezna prava kao temelj za stjecanje stvarnih prava;4 načela. • Razlike:odnosi razmjene i posjedovanja; djelovanjeerga omnes i inter partes – apsolutna i relativna prava (na stvari i povodom stvari); predmet: stvar i činidba; promet i statika (trajna i kratkotrajna prava); stjecanje; tužbe;numerusclausus i neograničeni broj.
Odnos nasljednog i obveznog prava • Zajedničko: imovinska prava; novac kao ekvivalent vrijednosti; imovina kao objekt; promet imovine (dobara); načela. • Razlike: Vezanost za osobu; neprenosivost i neotuđivost; inter vivos i mortis causa. Apsolutnost (djelovanje prema trećima) i relativnost nasljednog prava.
Odnos obiteljskog i obveznog prava • Zajedničko: povijesno porijeklo; imovinski odnosi; načela. • Razlike: osobni odnosi; neprenosivost i neotuđivost prava;javnopravna komponenta.
Odnos trgovačkog i obveznog prava • Monistički i dualistički sustav • ZOO: monistički sustav (Čl.14: Odredbe ovoga Zakona što se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovačke ugovore nije izrijekom drukčije određeno); - tendencija izjednačavanja – komercijalizacija klasičnog ugovornog prava. • Trgovački ugovor: (čl. 14/2 novi ZOO: Trgovački ugovori, jesu ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti) • Razlike: rokovi (zastara, ispunjenje, itd.); tipski, adhezioni; načelna neformalnost; potreba povjerenja; izvori prava (uzance, običaji, poslovna praksa); neformalna sankcija; stroža odgovornost; pretpostavka naplatnosti; cijena uvijek odrediva; redovna kamata; pretpostavka solidarnosti dužnika, jamaca, itd.
Odnos radnog i obveznog prava • Povijesni razvoj • Ugovor o radu • Javnopravna komponenta
Odnos autorskog i obveznog prava • Autorsko pravo: odnosi povodom autorskog djela kao duhovne tvorevina u oblasti nauke i umjetnosti i to odnosi mirovanja i prometa • Odnos općeg i posebnog. • Ugovor o izdavaštvu, prikazivanju, izvođenju, snimanju, emitiranju, preradi, ustupanju prava prevođenja itd. • Odgovornost za štetu.
Izvori obveznog prava • Materijalni i formalni izvori prava. • Pisani i nepisani (običaji, moral, načela). • Državno i autonomno pravo.
Izvori obveznog prava • Ustav Republike Hrvatske:osnove pravnog, političkog i ekonomskog sustava. • Načelo jednakosti i ravnopravnosti • Jamstvo prava vlasništva • Jamstvo prava na nasljeđivanje • Poduzetnička i tržišna sloboda, zabrana monopola • Prava i slobode građana (ograničenja)
Izvori obveznog prava • Zakon: • Značaj kodifikacije; Prednosti i nedostaci • Povijesni razvoj: • 6 pravnih područja • Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. godine (1946.) • Zakon o obveznim odnosima (1978.) • Zakon o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima (1991.). • Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. Godine (1991.). • Zakon o obveznim odnosima (2005. 35/05; 41/08)
Izvori obveznog prava • ZOO 1978: 1960.; švicarskiOR, Haške konvencije, Opće uzance za promet robom. • Struktura: opći dio (načela, izvori, djelovanje, prestanak, vrste, promjene) posebni dio (ugovori iz oblasti prometa roba i usluga). • Obimnost, izbjegavanje upućivanja, monistički sustav – komercijalizacijaobveznog prava. • Dispozitivnost. • Kogentne norme u interesu javnog poretka. • Upućivanje na načela, pravičnost, moralni poredak. • Odnos prema drugim propisima.
Izvori obveznog prava • Novi ZOO: • Razlozi donošenja (nedostaci, nepreglednost, usklađivanje s pravom EU, terminološko usklađivanje) • Struktura: I. Opći dio (načela, sudionici, nastanak, vrste, učinci, promjene, prestanak obveza); II. Posebni dio (ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi), III. Prijelazne i završne odredbe. • Primjena
Izvori obveznog prava • Međunarodne konvencije • Ratificirane i objavljene • Npr.: - Haška konvencija o međunarodnoj prodaji robe iz 1964. godine (ULIS); - Konvencija UN-a o međunarodnoj prodaji robe 1980. (CISG; Bečka konvencija)
Izvori obveznog prava • Običaji: Pojam • ZOO 1978 (čl. 21/1): dobri poslovni običaji (sekundarnost; subordinacija; popunjavanje praznina; zakonom određeni slučajevi) • ZOO (čl. 12.): 1. Trgovci: trgovački običaji čiju su primjenu ugovorili i praksa koju su razvili; trgovački običaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako ih nisu isključili. Prednost pred dispozitivnim odredbama. 2. Netrgovci: ugovor ili zakon. • Opće uzance za promet robom: Primjena: 1. do 1978.; 2. Od 1978. • Posebne uzance
Izvori obveznog prava • Autonomno pravo (statuti, društveni ugovori, pravila, itd.) • Opći uvjeti poslovanja • Klauzule i termini • Pravila morala • Pravni standardi • Sudska praksa
Načelo dispozitivnosti (čl. 10.; čl. 2.) • Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva.Obveze nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom stranaka. • Teorija autonomije volje (društvenog ugovora)– ugovor je osnovni fenomen prava • Ograničenjima zakon štiti interese stranaka, trećih osoba i društva. Izvanpravna nejednakost moći. Solidarizam i intervencionizam. • Ograničenja:javni poredak;savjesnost i poštenje; pravičnost; zakonske obveze.
Načelo ravnopravnosti stranaka • Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su. (čl. 11.; čl. 3.) • Povreda: ništetnost ili pobojnost ugovora (lezija; zelenaški ugovor; mane volje; istovremeno ispunjenje;monopolsko ponašanje; ništetnost općih uvjeta ugovora; ništetnost klauzule koje isključuje ili ograničava prava kod odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke stvari, itd.).
Načelo konsenzualizma • Ugovori nastaju suglasnošću volja stranaka. • Iznimke: formalni ugovori (realni ugovori)
Načelo savjesnosti i poštenja • U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja (čl. 12.; čl. 4.) • Generalna klauzula, pravni standard • Funkcije: a) pobliže utvrđivanje sadržaja obveza; b) negiranje nekih zahtjeva; c) kriterij kod poravnanja; d) oblikovanje novih instituta; e) definiranje (ostvarenje) cilja obveza; f) zaštita povjerenja među strankama; g) nove (sporedne) obveze.
Načelo savjesnosti i poštenja • Konkretizacije po ZOO: • nema proširenja odgovornosti na slučaj ako je to suprotno s.i p.; kriterij za odluku o raskidu kod cl.rebus sic stantibus; odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti valjano ako nije suprotno s.ip.; opoziv naloga moguć ako nije suprotno s.ip.; fikcija ostvarenja i izjalovljenja uvjeta; u procjeni savjesnosti osobe; tumačenje tako da odgovara interesima obje strane, tj. po načelu s. i p.; ništetnost općih uvjeta ugovora; predugovorna odgovornost; itd.
Dužnost suradnje • Sudionici obveznih odnosa dužni su surađivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. (čl. 5. novi ZOO) • Konkretizacija načela savjesnosti i poštenja
Načelo pravičnosti • Odnos prava i pravde • Pretorsko pravo;equity law • Slabosti: arbitrarnost, nepravičnost, pravna nesigurnost • ZOO: dozvoljava suđenje po načelu pravičnostipod određenim uvjetima • Slučajevi: kod odgovornosti za drugoga;kod odgovornosti za štetu od sudara motornih vozila; tumačenje naplatnih ugovora; klauzularebus sicstantibus (pravičan dio štete); pravična novčana naknada (satisfakcija); - sniženje ugovorene naknade na pravičnu razinu; sniženje ugovorne kazne;itd.
Načelo zabrane zlouporabe prava (čl. 13.; čl. 6.) • Zabranjeno je ostvarivanje (vršenje) prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi(cilju) zbog koje je ono propisom(zakonom) ustanovljeno ili priznato. • Pojam; razvoj; domena primjene • Slučajevi: protuciljno vršenje prava; šikana; nepošteđujuće vršenje prava; nerazmjerno vršenje prava; vršenje prava bez interesa; venire contra factum proprium; nemoralno i nepravično vršenje prava • Sankcije: zabrana daljnje zlouporabe i naknada štete
Načelo jednake vrijednosti činidaba (čl. 15.; čl. 7.) • Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba.Zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje toga načela povlači pravne posljedice. (čl. 15; čl. 7) • Povrede: prekomjerno oštećenje, zelenaški ugovor, klauzula rebus sic stantibus, itd. • Iznimke: ugovori protivni načelu; afekcijska cijena; javna prodaja; volja stranaka.
Načelo zabrane uzrokovanja štete • Svatko je dužan uzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta. (čl. 15.; čl. 8.) ⇒ ugovorna i izvanugovorna odgovornost za štetu • Posljedica: protupravnost štetne radnje (osim kada postoje osnove isključenja protupravnosti) • Dužnost uklanjanja opasnosti;dužnost uzdržavanja od štetne djelatnosti
Načelo dužnosti ispunjenja obveza • Sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. (čl. 17.; čl. 9.) • Odgovornost za neispunjenje → civilna obveza • Način ispunjenja: kako je predviđeno u trenutku nastanka • Isključenje: sporazum stranaka; zakon (retroaktivna zabrana; propast stvari; kompenzacija; konfuzija i sl.)
Ponašanje u ispunjavanju obveza i ostvarenju prava (čl. 18.; čl. 10.) • (1) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina). • (2) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka). • (3) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ostvarivanju svog prava suzdržati se od postupka kojim bi se otežalo ispunjenje obveze drugog sudionika.
Načelo zaštite prava (čl.15 ZOO 05) • (1) Osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeđeno ovlaštena ga je štititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odlučivanje nije povjereno nekom drugom nadležnom tijelu. • (2) Tko bi samovlasno pribavljao ili štitio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoračivši time granice nužne obrane ili druge zakonom dopuštene samopomoći, odgovoran je za to.
Obligacija (obveza) – pojam • Pravni odnos između dvije određene strane na osnovu kojega je jedna (vjerovnik, kreditor) ovlaštena zahtijevati od druge (dužnik, debitor) određeno davanje, činjenje, uzdržavanje ili trpljenje a druga je dužna to učiniti. • Porijeklo izraza obligare
Obligacija – osobine I • Pravni odnos • Odnos određenih osoba • Odnos određenog sadržaja • Relativni odnos • Imovinski karakter odnosa
Elementi obveznog odnosa • Subjekti • Obveza dužnika • Pravo vjerovnika • Predmet obveze • Sadržaj obveze
Subjekti (sudionici) čl. 16.-19. • Fizička osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti) (nasciturus; komorijenti) • Pravna osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti) • Prava osobnosti (čl. 19. ZOO 2005)
Obveza dužnika (dugovanje) • Elementi obveze: • A) Činidba, dug, prestacija (aktivna; pasivna) • B) Odgovornost Pojam i uloga činidbe u obveznom odnosu. Kakrateristike: određena/odrediva, dopuštena, moguća, imovinski karakter. • Predmet obveze: materijalno ili nematerijalno dobro (radna snaga, usluga, intelektualna dobra) i pravo (vlasništvo, autorsko pravo, patentno pravo, pravo korištenja). Predmet: određen, moguć, dopušten. • Osnova obveze: pravni razlog obvezivanja (ugovor i zakon)
Pravo vjerovnika (potraživanje, obvezno subjektivno pravo) • Elementi: • A)Ovlaštenje (vlast): pravo na činidbu; • B) Zahtijev: samopomoć ili državna prinuda • Korelativnost: ovlaštenje/činidba; zahtjev/odgovornost • Predmet: činidba dužnika
Predmet i sadržaj obveznog odnosa • Predmet: činidba dužnika (radnja: neposredni predmet; dobra i prava: posredni predmet). • Sadržaj: tražbeno pravo vjerovnika i obveza dužnika – korelativnost.
Vrste obveza po izvoru (čl. 20.) • Obveze iz ugovora • Obveze iz delikata • Obveze iz poslovodstva bez naloga • Obveze iz obogaćenja bez pravne osnove • Obveze iz javnog obećanja nagrade • Obveze iz vrijednosnih papira • Obveze na temelju odluke nadležnog tijela vlasti
Vrste obveza po karakteru sankcije • Civilne (potpune) i naturalne (neutužive, prirodne) • Teorije o pravnoj prirodi naturalnih obveza • Slučajevi naturalnih obveza: 1. Zastarjele obveze; 2. Moralne (društvene) obveze; 3. Neispunjena potraživanja iz stečaja; 4. Pravosnažna presuda; 5. Obveze iz ništetnih ugovora (nedostatak forme, poslovna nesposobnost); 6. Ugovor o igri i opkladi; 7. Naknada štete kada nisu ispunjeni uvjeti za nastanak delikta
Zastara (čl. 360.-393.; čl. 214-246) • Pojam zastare (razlikovanje od prekluzije) • Nastup zastare: tijek roka (uračunavanje); prigovor dužnika, • Mogućnost namirenja iz zaloga ili predmeta retencije (osim povremenih tražbina) • Odricanje od zastare (samo nakon isteka roka, pisanim priznanjem duga ili davanjem osiguranja) • Rokovi po ZOO: 5; 3 (povremenetražbine; promet roba i usluga, zakupnine, najamnine); 1; 10; naknada štete (3 i 5). • Zastoj zastare: pojam, slučajevi • Tražbine (obveze) poslovno nesposobnih • Prekid zastare: priznanje duga, tužba i svaka radnja pred nadležnim tijelom
Vrste obveza prema predmetu • Prema prirodi radnje • Obveze rezultata i obveze sredstva • Novčane i nenovčane obveze • Individaulne i generičke obveze • Trenutne i trajne obveze • Složene obveze s više predmeta
Vrste obveza prema prirodi radnje • Pozitivne obveze (dare, facere) • Negativne obveze (non facere, pati) Uzdržavanje od dopuštenog ponašanja. • Kombinacija pozitivnih i negativnih obveza • Značaj podjele: način povrede; početak tijeka roka zastare
Obveze rezultata (cilja) i obveze sredstva • Obveza rezultata: kriterij ispunjenja je postizanje cilja, bez obzira na poduzete radnje • Obveza sredstva:obveza zauzeti se s dužnom pažnjom, u skladu s pravilima,da se postigne cilj • Značaj: odgovornost za štetu: krivnja se predmnijeva samo kod obveze cilja
Novčane i nenovčane obveze (čl. 394-402; čl. 21-31) • Novčane obveze : kriterij razlikovanja • Valuta obveze • Monetarni nominalizam: Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo. • Iznimke: - klauzula rebus sic stantibus; naknada po cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke; izmjena rente; • Sredstva zaštite: zaštitne klauzule; zlatna, valutna, indeksna, klizna skala; kamatna stopa • Mjesto ispunjenja • Vrijeme ispunjenja
Kamate • Čl. 277-279; 399-402; čl. 26-31 • Pojam • Ugovorne i zakonske kamate • Redovne i zatezne kamate • Međutomne kamate (čl. 398; čl. 25): U slučaju ispunjenja novčane obveze prije roka dužnik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlašten ugovorom. Direktiva 2000/35/EZ o sprječavanju zakašnjenja u plaćanju u trgovačkim ugovorima
Redovne kamate (čl. 399-402; čl. 26-28) • Pojam; funkcija • Ugovorne i zakonske (zakonske po ZOO: - trgovački zajam; - prodaja na kredit - ako stvar daje plodove duguje kamatu od dana kad je stvar predana bez obzira je li obveza dospjela; - ulozi na štednju)
Stopa redovne kamate (čl. 26. ZOO 05) - između osoba od kojih barem jedna nije trgovac: ne viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. - između trgovaca međusobno i osoba javnog prava: ne više od stope zakonskih zateznih kamata uvećane za polovinu te stope. • Supletorna (zamjenska) kamatna stopa: - između osoba od kojih barem jedna nije trgovac stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a između trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata. • Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa. • Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.
Zabrana anatocizma • Pojam anatocizma; ništavost odredbe • Iznimke: - Uz ograničenja iz čl.26. može se unaprijed ugovoriti povećana godišnja kamatna stopa. - Polozi kod banaka i drugih financijskih institucija.
Zatezne kamate • Pojam, funkcija • Stopa: - trgovački ugovori: za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, - ostali odnosi: za pet postotnih poena. • Trgovački ugovori: može se ugovoriti viša stopa ali ne preko ograničenja iz st. 2. čl.26. Ništava odredba akoiz okolnosti slučaja, trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze proizlazi da je suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. Opravdani razlozi. • Stopa se odnosi na razdoblje od jedne godine.