1 / 59

Edukacija profesionalaca -Kako joj pristupiti?-

Edukacija profesionalaca -Kako joj pristupiti?-. Silvija Krajter, dipl. ing. šum. Dr.sc. Dijana Vuletić . HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT. Sadržaj prezentacije. Uvod u obrazovanje odraslih Procjena potreba za usavršavanjem Teorije poučavanja odraslih Odabir metoda poučavanja odraslih

Rita
Download Presentation

Edukacija profesionalaca -Kako joj pristupiti?-

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Edukacija profesionalaca-Kako joj pristupiti?- Silvija Krajter, dipl. ing. šum. Dr.sc. Dijana Vuletić HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT HKIŠDT, 09/12/2009

  2. Sadržaj prezentacije • Uvod u obrazovanje odraslih • Procjena potreba za usavršavanjem • Teorije poučavanja odraslih • Odabir metoda poučavanja odraslih • Dizajn tečaja • Zaključci HKIŠDT, 09/12/2009

  3. Uvod u obrazovanje odraslih • Strategija obrazovanja odraslih (MZOS, 2007) • Zakon o obrazovanju odraslih, NN 17/07: • Članak 1. (1) Obrazovanje odraslih obuhvaća cjelinu procesa učenja odraslih namijenjenu:– ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti,– osposobljavanju za zapošljivost: stjecanju kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciji, stjecanju i produbljivanju stručnih znanja, vještina i sposobnosti,– osposobljavanju za aktivno građanstvo.(2) Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenoga obrazovnog sustava Republike Hrvatske. HKIŠDT, 09/12/2009

  4. Uvod u obrazovanje odraslih • Članak 2. (1) Obrazovanje odraslih temelji se na načelima:– cjeloživotnog učenja,– racionalnog korištenja obrazovnih mogućnosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima,– slobode i autonomije pri izboru načina, sadržaja, oblika, sredstava i metoda,– uvažavanja različitosti i uključivanja,– stručne i moralne odgovornosti andragoških djelatnika,– jamstva kvalitete obrazovne ponude,– poštovanja osobnosti i dostojanstva svakoga sudionika.(2) Obrazovanje odraslih u smislu ovoga Zakona obavlja se kao javna služba. HKIŠDT, 09/12/2009

  5. Stanovništvo u dobi od 15 godina naviše prema razini stečenog obrazovanja (stanje prema Popisu stanovništva 2001.) HKIŠDT, 09/12/2009

  6. Profesionalno usavršavanje u šumarstvu • Znanja i vještine potrebne djelatnicima u šumarstvu za svakodnevno obavljanje radnih zadataka na terenu, npr. obuka sjekača o pravilnom radu s motornom pilom ili o sigurnom radu u šumi, primjena GIS-a i sl. • Znanja i vještine koje nisu vezane za tehniku izvođenja radova u šumarstvu, ali su potrebni na pojedinim radnim mjestima, npr. poznavanje rada na računalu, strani jezici, poslovna komunikacija itd. HKIŠDT, 09/12/2009

  7. Kako pristupiti profesionalnom usavršavanju? HKIŠDT, 09/12/2009

  8. Koraci: HKIŠDT, 09/12/2009

  9. Procjena potreba za usavršavanjem • Usko je vezana uz razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima (HRD-Human Resource Development i HRM-Human Resource Management). • Time se bavi Odjel za ljudske resurse (kadrovska služba) u tvrtkama ili nešto rjeđe kod nas konzultantske kompanije kojima je to isključivi posao. HKIŠDT, 09/12/2009

  10. Procjena potreba za usavršavanjem • Razvoj ljudskih potencijala (HRD) Razvoj znanja, vještina i učenja kod zaposlenika nekog poduzeća povećanje njihove kompetentnosti HKIŠDT, 09/12/2009

  11. Procjena potreba za usavršavanjem • Upravljanje ljudskim potencijalima (HRM) «Principi, postupci, praksa, funkcije, aktivnosti i metode koje se odnose na upravljanje ljudima, odnosno zaposlenicima neke tvrtke ili institucije.” povećanje uspješnosti poduzeća kroz strateško planiranje HKIŠDT, 09/12/2009

  12. Ciklus usavršavanja Procjena potreba za usavršavanjem Evaluacija Način izvođenja posla Plan usavršavanja Implementacija usavršavanja HKIŠDT, 09/12/2009

  13. Ciklus usavršavanja • U središtu sistematičnog pristupa usavršavanju je sam posao i način na koji se on izvodi. Usavršavanje mora biti usmjereno na način izvođenja određenog posla, odnosno na poboljšanje načina na koji se neki posao izvodi kako bi bilo uspješno. • Fokus usavršavanja je na potrebnim kompetencijama za obavljanje nekog posla, a ne samo na gomilanju znanja i vještina. HKIŠDT, 09/12/2009

  14. Potreba za usavršavanjem može se promatrati kao nešto što utječe na smanjenje raskoraka između postojećeg i željenog stanja u načinu na koji se izvodi neki posao. Željeno stanje je obično ono koje zahtijeva uprava organizacije ili neki drugi autoritet i često je navedena u ciljevima same organizacije ili opisima posla za pojedina radna mjesta. Potreba za usavršavanjem Usavršavanje Ostalo Raskorak Željena razina obavljanja posla Sadašnja razina obavljanja posla HKIŠDT, 09/12/2009

  15. Kad se identificira postojeći raskorak između postojećeg i željenog stanja, ponekad je vrlo teško odrediti koji dio tog raskoraka se može poboljšati usavršavanjem, a koji ne. Vrlo rijetko samo usavršavanje može riješiti probleme, već bi trebalo poduzeti i druge mjere. Potreba za usavršavanjem Usavršavanje Obrazovanje Životno iskustvo Postignute kvalifikacije i kompetencije djelatnika HKIŠDT, 09/12/2009

  16. Potreba za usavršavanjemKompetentnost • Kompetencija govori o tome što je pojedina osoba sposobna napraviti, a ne samo znanja i vještine potrebne za obavljanje nekog posla. To znači čak i kad netko posjeduje određena znanja i vještine, ne znači i da je kompetentan primijeniti ta znanja i vještine u poslu koji obavlja. • Kompetentnost je proizvod mnogih faktora, između ostalih znanja, vještina, praktičnog iskustva i osobnosti. • Prvo je potrebno utvrditi koji su radni zadaci osobe, kako bi mogli pomoći toj osobi da unaprijedi svoje sposobnosti. • Ipak, kompetentnost nije jedino što utječe na način na koji neka osoba obavlja posao. HKIŠDT, 09/12/2009

  17. Osoblje Upravljanje (menadžment) Struktura (formalna i neformalna podjela poslova i odgovornosti) Sustavi (način komunikacije i donošenja odluka) Strategija (način na koji organizacija postiže ciljeve) Kultura (zajedničke vrijednosti i norme) SVI ELEMENTI MORAJU BITI U RAVNOTEŽI!!! Integrirani organizacijski model Akteri koji utječu na organizaciju Strategija Kultura Upravljanje Inputi Outputi Struktura Osoblje Sustavi Vanjski faktori koji utječu na organizaciju HKIŠDT, 09/12/2009

  18. Proces procjene potreba za usavršavanjem • Pripreme • Prikupljanje podataka • Analiza i dijagnoza • Preporuke • Akcijski plan HKIŠDT, 09/12/2009

  19. Proces procjene potreba za usavršavanjemPripremne aktivnosti • inicijalno istraživanje • planiranje prvog sastanka • sastanak s klijentom • objasniti svrhu procjene potreba za usavršavanjem • identificiranje dionika • identificiranje problema • dogovor o uvjetima HKIŠDT, 09/12/2009

  20. Svrha: Pripremiti teren za procjenu potreba za usavršavanjem uspostavljanjem povjerenja sa poslodavcima i djelatnicima, te dobiti preliminarni pregled situacije u organizaciji. Korisni alati: popis potrebnih aktivnosti, dogovoreni uvjeti sa poslodavcem (TOR-Terms of Reference). Proces procjene potreba za usavršavanjemPripremne aktivnosti HKIŠDT, 09/12/2009

  21. Proces procjene potreba za usavršavanjem Prikupljanje podataka • razumjeti organizaciju • prikupiti informacije • intervjuirati zaposlenike • postaviti standarde učinkovitosti • analizirati probleme sa izvođenjem poslova HKIŠDT, 09/12/2009

  22. Svrha: Količina i kvaliteta prikupljenih podataka određuje kvalitetu procjene. Potrebno je napraviti generalnu strategiju prikupljanja podataka koja uključuje mješavinu različitih alata. Korisni alati: pregled radnih ugovora (job description) intervjui grupni intervjui upitnik organizacijska karta SWOT analiza Proces procjene potreba za usavršavanjemPrikupljanje podataka HKIŠDT, 09/12/2009

  23. Proces procjene potreba za usavršavanjemAnaliza i dijagnoza • analizirati sve pisane informacije do kojih je moguće doći • analizirati subjektivne dojmove • odrediti prioritete • identificirati potrebe za usavršavanjem • identificirati potrebe koje se ne mogu riješiti usavršavanjem HKIŠDT, 09/12/2009

  24. Svrha: Identificirati bit problema koji se odnose na način obavljanja nekog posla i za svaki napraviti prijedlog mogućih rješenja. Korisni alati: Analiza uzroka i posljedice (“riblja kost”) Analiza radnih zadataka Ishod: Jasno definirane uloge i odgovornosti Identificirane potrebe za usavršavanjem za pojedince i radne grupe Potrebe za poboljšanjem, koje se ne mogu riješiti samim usavršavanjem. Proces procjene potreba za usavršavanjemAnaliza i dijagnoza HKIŠDT, 09/12/2009

  25. Proces procjene potreba za usavršavanjemPreporuke • pripremiti preliminarna izvješća • pripremiti prezentaciju • prezentirati rezultate i preporuke • dogovoriti se oko prioriteta • dogovoriti se oko ciljeva • pripremiti plan usavršavanja HKIŠDT, 09/12/2009

  26. Svrha: Prezentacija okvirnog prijedloga usavršavanja, kao i preporuke o elementima koji se ne mogu riješiti usavršavanjem. Korisni alati: Postavljanje ciljeva Plan usavršavanja Dizajn usavršavanja (tečaja) Ishod: Upotpunjen izvještaj o potrebama za usavršavanjem Usuglašeni prioriteti Obveza djelatnika i poslodavaca o primjeni dogovorenih mjera Proces procjene potreba za usavršavanjemPreporuke HKIŠDT, 09/12/2009

  27. Proces procjene potreba za usavršavanjemAkcijski plan • s klijentom razgovarati o planu usavršavanja • izvještavanje dionika • razjasniti odgovornosti • dogovoriti se oko ciljeva • dogovoriti se o tome kako nastaviti • pripremiti plan usavršavanja. HKIŠDT, 09/12/2009

  28. Svrha: Završetak procesa procjene potrebe za usavršavanjem, te dogovor za procjenu rezultata provedenog usavršavanja. Korisni alat: Plan usavršavanja Ishod: Provedba dogovorenog plana usavršavanja Provedba ostalih potrebnih promjena koje se ne mogu riješiti samim usavršavanjem. Proces procjene potreba za usavršavanjemAkcijski plan HKIŠDT, 09/12/2009

  29. Teorije poučavanja odraslih HKIŠDT, 09/12/2009

  30. Od poučavanja do znanja • Fokus je promijenjen s poučavanja (kako planirati, organizirati i provesti usavršavanje) na učenje (kako sudionici stječu znanje)‏. • Pozitivizam: znanje se promatra kao stjecanje prethodno utvrđenog sadržaja. • Konstruktivizam: učenici grade svoje osobno učenje. • Učenje temeljeno na praksi: učenje prvenstveno ugrađeno u praktičan rad. HKIŠDT, 09/12/2009

  31. Piaget: Novo ili postojeće znanje/učenje? ASIMILACIJA • Ugrađivanje novog učenja/znanja u postojeće strukture iskustva SMJEŠTAJ/ PRILAGODBA • Postojeće strukture se ponovo oblikuju da bi se smjestila nova znanja Konzistentan ulaz Ne konzistentan ulaz ASIMILACIJA SMJEŠTAJ HKIŠDT, 09/12/2009

  32. Piaget-ovi zaključci • Učenje može biti proces asimilacije, jačajući postojeće mentalne strukture (ostajući pri tome na istom stupnju razvoja), ili može biti proces smještanja/prilagodbe koji dovodi do mentalne reorganizacije (prijelaz na viši stupanj razumijevanja i znanja).‏ • Učenje je aktivan proces, kojim učenik stalno proširuje ili ponovno oblikuje svoje iskustvene strukture. • Učenje je individualan proces jer svaki učenik ima jedinstven set mentalnih struktura, temeljenih na prethodnom iskustvu i na načinu kako oni konstruiraju svoje znanje kao odgovor na nova iskustva; stoga svi ljudi uče na različit način. HKIŠDT, 09/12/2009

  33. Kolbov ciklus učenja odraslih Konkretno iskustvo (osobno iskustvo)‏ Aktivno eksperimentiranje (testiranje i praktičnirad)‏ Refleksivno opažanje (razmišljanje, diskusija)‏ Apstraktna konceptualizacija (zaključci i točni principi) HKIŠDT, 09/12/2009

  34. Kolbovi zaključci • Učenje je aktivan proces gdje se u ciklusu učenja događa promjena iskustva u pronicljivost. • Ljudi uče na različit način u ciklusu učenja, postoje 4 glavna profila učenja. • Ljudi najefikasnije uče iz pažljivo planirane mješavine različitih metoda koje odražavaju profil učenja sudionika. • Osobe koje planiraju usavršavanje kao i predavači trebaju koristiti više različitih metoda za učenje. HKIŠDT, 09/12/2009

  35. Metode i ciklus učenja Konkretno iskustvo (osobno iskustvo)‏ Vježbe, studije slučaja, uloge Planiranje aktivnosti, testiranje aktivnosti, rad na projektima Refleksivno opažanje (razmišljanje, diskusija)‏ Aktivno eksperimentiranje (testiranje i praktičnirad)‏ Pitanja, grupne diskusije Lekcije, čitanje, teorija Apstraktna konceptualizacija (zaključci i točni principi) HKIŠDT, 09/12/2009

  36. Odabir metoda učenja HKIŠDT, 09/12/2009

  37. Izbor metoda učenja Karakteristike okruženja - Objekti i veličina (A.7)‏ Karakteristike učenika - Kolb (A.2 – A.4)‏ Izbor metoda za učenje Karakteristike materije - Bloom (A.5)‏ Karakteristike posla - Produktivni ili reproduktivni (A.6)‏ HKIŠDT, 09/12/2009

  38. Karakteristike odraslih učenika Odrasli uče najučinkovitije kada: • Postoji dobra i optimistična atmosfera u učionici • Mogu pokušavati i griješiti • Kada su aktivni većinu vremena • Kada trener koristi njihov posao i životno iskustvo • Kada su predavanja u vezi s njihovim poslom i životnom situacijom • Kada je učitelj bez predrasuda i spreman ih saslušati • Kada trener ima dobru stručnu podlogu HKIŠDT, 09/12/2009

  39. Metoda Predavanja Diskusije Studije slučaja Uloge Čitanje Princip Motivacija 2 2 2 2 1 Aktivno sudjelovane 1 2 3 3 2 Individualni pristup 1 2 2 2 2 Povratna informacija (feed-back)‏ 1 2 2 3 1 Transfer 1 1 2 2 1 Karakteristike odraslih učenika Principi metoda učenja HKIŠDT, 09/12/2009

  40. Stilovi učenja/Tipovi učenika(Honey & Mumford) Aktivist: Osoba koja mora praktično probati primijeniti ono o čemu uči. Otvorenog je pogleda na učenje, maksimalno se i bez predrasuda uživljava u nova iskustva. Teoretičar: Osoba koja želi znati pozadinu, tj. teoriju koja stoji iza onoga o čemu uči. Potrebni su joj modeli i činjenice, a preferira analizu i sintezu, te stvaranje novih zaključaka. Pragmatičar: Osoba koja mora vidjeti kako primijeniti ono o čemu uči u stvarnom svijetu. Eksperimentira, iskušava nove ideje, teorije i tehnike kako bi vidjela kako funkcioniraju u praksi. Misaoni tip: Osoba koja uči tako što promatra i razmišlja o onome što se događa. Preferira promatrati situaciju iz pozadine, razmatrati problem iz više perspektiva, prikupljati podatke i imati dovoljno vremena za donošenje zaključaka. HKIŠDT, 09/12/2009

  41. Karakteristike materije/gradivaBloom-ova taksonomija Vrednovanje Sinteza Najkompliciraniji način Analiza (Na nov ali jednostavan način)‏ Korištenje Razumijevanje Znanje HKIŠDT, 09/12/2009

  42. Stepenica br. Nivo Sudionik treba biti sposoban: Paralelno izražavanje 1 Znanje ...reproducirati svoje znanje “iz glave” Čest cilj za predavanja Metoda: predavanja Opisati Definirati Prepričati Reproducirati Prepoznati Napomenuti Razlikovati Razumijevanje 2 ...osobno dokazati znanje, npr. prevođenjem brojeva ili grafičkih prikaza u riječi. Tečajevi stavova i znanja Metoda: prezentacija Računati Demonstrirati Objasniti Formulirati Dati primjere Izjaviti Izvući 3 Korištenje ...odlučiti koje znanje koristiti za riešavanje relativno jednostavnog zadatka. ...i koristi to znanje za rješavanje tog zadatka. Mnogi tečajevi ovdje završavaju Metoda: jednostavni slučajevi i vježbe Testirati Odlučiti Koristiti Predložiti rješenje Sprovesti u djelo Klasificirati Konstruirati Planirati Karakteristike materije/gradiva Primjena Bloom-ove taksonomije na izbor metoda HKIŠDT, 09/12/2009

  43. Stepenica br. Nivo Sudionik treba biti sposoban: Paralelno izražavanje Pronaći Identificirati Razdvojiti Pokazati Zabilježiti Usporediti ...podijeliti informaciju na dijelove i objasniti karakteristike njihove međusobne povezanosti. Potreba svih menadžera. Metoda: složeniji slučajevi i vježbe 4 Analiza Sinteza ...donijeti nezavisan zaključak • Na temelju analize • U okviru Metoda: akcijski planovi i projekti Sažeti Predložiti Kombinirati Zaključiti Planirati Skupiti Pripremiti 5 6 Vrednovanje ...procijeniti rješenje složenog zadatka na temelju unaprijed određenih kriterija. Zahtjev za odbore, vlast, menadžere s ukupnim pregledom, instruktore na tečajevima. Metoda: Feed-back i obuka Odvagati Prosuditi Raspravljati Evaluirati Kontrolirati Istaknuti bitno Procijeniti Karakteristike materije/gradiva Korištenje Bloom-ove taksonomije za izbor metoda HKIŠDT, 09/12/2009

  44. Zahtjevi posla Kompetentnost • Može se općenito definirati kao “sposobnost osobe ili organizacije da postigne specifična dostignuća” ili ”predstavljanje akumuliranih vještina, znanja, ponašanja i stavova, koje pojedinci primjenjuju u postizanju rezultata koji se od njih zahtijevaju na radnom mjestu.” • Ona je povezana, jer se treba sagledati u svjetlu zahtjeva organizacije, jedinice i specifičnog radnog mjesta osobe. HKIŠDT, 09/12/2009

  45. Zahtjevi posla: produktivni i reproduktivni zadaci • Kada su osnovne kompetencije sudionika tečaja povezane s reproduktivnim zadacima (niže faze Bloom-ove taksonomije) tada su relevantne metode usavršavanja koje su orijentirane na materiju (predavanja, čitanje, instrukcije)‏. • Kada su osnovne kompetencije vezane za više produktivne zadatke, gdje sudionici moraju demonstrirati osobnu inicijativu i donose odluke vezane uz ispunjenje svog radnog zadatka, tada su relevantne metode koje su orijentirane prema sudioniku (slučajevi, igranje uloga, grupne diskusije, razvoj akcijskih planova, itd.)‏ HKIŠDT, 09/12/2009

  46. Karakteristike okruženja Prilikom odabira metoda učenja treba uzeti u obzir: • Dostupnost radnog materijala i opreme na mjestu održavanja usavršavanja/obuke; • Veličinu grupe; • Metode trebaju što bolje odražavati situaciju na radnom mjestu sudionika, kao i mogućnost povećanja transfera znanja na radno mjesto. HKIŠDT, 09/12/2009

  47. Odluke o pristupu učenju i sadržaju • Pristup kada se učenje provodi kao: • Proces prijenosa znanja sa “učitelja” na “učenika” • Proces gdje osoba sama oblikuje svoje učenje ili • Učenje kroz praksu na radnom mjestu. • Razlika u prirodi sadržaja koje treba obuhvatiti usavršavanjem– primjeri: • Vodstvo • Upravljanje • Upravljanje financijama • Problemi zakonskog i regulatornog okvira • Razvoj poduzetništva HKIŠDT, 09/12/2009

  48. Veza između materije i izbora pristupa učenju • Za činjenično učenje mogu se primjeniti sljedeći univerzalni principi (npr. računovodstvo) kao i tradicionalni (predavanja, testovi) pozitivistički pristup. Mjesto: učionica. • Za učenje koje se odnosi na visoki nivo profesionalnog odlučivanja (menadžerske pozicije, predavanja o vodstvu), relevantan je pristup gdje je sudionik izobrazbe uključen u konstruiranje učenja. Ovo zahtjeva visoku razinu uključenosti sudionika kroz diskusije, igranje uloga itd. Mjesto: učionica ili na radnom mjestu. • Za više praktično orijentirano učenje (npr. Savjetodavni posao, koji se često u tijesnom kontaktu sa ciljnom skupinom), pristupi orijentirani na praksu mogu biti bitni kada učitelj vrši funkciju instruktora (trenera)‏. HKIŠDT, 09/12/2009

  49. Pregled izbora metoda učenja Odrasli uče kroz sudjelovanje = metode prilagođene sudionicima Odrasli uče na različite načine = Pažljiv izbor metoda Karakteristike okruženja - Objekti i veličina (A.7)‏ Karakteristike učenika - Kolb (A.2 – A.4)‏ Veza između prostora i veličine grupe Metode bliske radnom mjestu sudionika Izbor metoda za učenje Jednostavna materija na nižim nivoima Bloom-a = Učenje orijentirano na učitelja Složenija materija za više nivoe Bloom-a = Učenje orijentirano na učenika Reproduktivni zadaci = Učenje orijentirano na učitelja Produktivni zadaci = Učenje orijentirano na učenika Karakteristike materije - Bloom (A.5)‏ Karakteristike posla - Produktivni ili reproduktivni (A.6)‏ HKIŠDT, 09/12/2009

  50. Dizajn tečaja HKIŠDT, 09/12/2009

More Related