Kognitivni razvoj djeteta od 6.-10. godine

1. Kognitivni razvoj djeteta od 6.-10. godine Monika Perkušić Ivana Stojić

2. Kognitivni razvoj: • Je usmjeren prema razumijevanju i osmišljavanju vanjskog svijeta. • Faktori koji određuju kognitivni razvoj: • Maturacija • Aktivnost pojedinca

3. Piagetova teorija: Stadij konkretnih operacija • Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje odnosa i rješavanje problema).

4. Decentracija u mišljenju omogućava sustavnost i logičko mišljenje.

5. Postignuća faze konkretnih operacija: • Logika klasa (zadatci pripadanja objekta) • Logika relacija (zadatci serijacije) • Logički principi tranzitivnosti (ako je Maja veća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, da li je Mateja veća od Maje?) • Principi konzervacije

6. Serijacija: • Sposobnost redanja jedinica uzduž kvantitativne dimenzije, poput dimenzije duljine i težine. • Piaget je testirao djecu traživši od njih da poredaju štapiće različitih dužina od najkraćeg do najdužeg.

7. Klasifikacija: • Uočavanje nadređenog načela koje omogućava logičko razvrstavanje predmeta u skupini.

8. Konzervacija: • Sposobnost rješavanja zadataka konzervacije pruža jasan dokaz za postojanje operacija – mentalnih akcija koje se podvrgavaju pravilima logike. (decentracija, reverzibilnost)

9. Prostorno rezoniranje: • Piaget je ustanovio kako djeca školske dobi imaju točnije shvaćanje prostora.(npr. razumijevanje smjera i zemljovida)

10. ALI djeca misle na organizirani, logični način samo kada se bave konkretnim informacijama, onima koje izravno mogu percipirati. Njihove mentalne operacije loše funkcioniraju kada se bave apstraktnim idejama – onima koje nisu vidljive u stvarnom svijetu. • Piaget koristi naziv vodoravna raslojenost- što znači razvoj unutar jednog stadija. Zapravo se čini da djeca rješavaju logiku svakog problema zasebno.

11. Neo-piagetovske teorije • RobbieCase, prema svojoj teoriji tvrdi kada se kognitivne sheme uvježbavaju i trebaju sve manje pažnje i tako u radnom pamćenju oslobađaju prostor za međusobno kombiniranje starih shema i generiranje novih.

12. Obrada informacija • Zasebno istražuje različite aspekte mišljenja. • Dvije osnovne promjene u obradi informacija koje olakšavaju različite aspekte mišljenja: • Povećanje kapaciteta obrade informacija • Napredak u kognitivnoj inhibiciji – sposobnost kontroliranja unutarnjih i vanjskih ometajućih podražaja

13. Uporaba strategija (strategije ponavljanja, organizacije i elaboracija) • Strategije pamćenja • Pažnja • Kognitivna samoregulacija - sposobnost da se ono što se zna o mišljenju upotrijebi • Čitanje • Matematika

14. Individualne razlike u kognitivnom razvoju • IQ u školskoj dobi postaje stabilniji i dobro korelira sa školskim postignućem. Najčešće upotrebljavani individualni testovi inteligencije su: • Stanford – Binetova ljestvica inteligencije • Wechslerova ljestvica inteligencije za djecu (WISC-III)

15. Noviji pokušaji definiranje inteligencije • Sternbergova trijahična teorija inteligencije gleda na inteligenciju kao na interakciju vještina obrade informacija, specifičnih iskustava i kontekstualnih utjecaja. • Gardnerova teorija višestrukih inteligencija – postoji najmanje osam mentalnih sposobnosti, od kojih svaka ima jedinstvenu biološku osnovu i jedinstveni tijek razvoja.

16. Procjene heritabilnosti i istraživanja posvajanja upućuju na to da je inteligencija produkt nasljeđa i okoline. • Dinamičko testiranje pomaže manjinskoj djeci da kompetentnije rješavaju testove mentalnih sposobnosti.

17. Kvocijent inteligencije Čimbenici koji utječu na IQ: • Nasljeđe nasuprot okolini – IQ blizanaca i posvojene djece • Kulturni utjecaji – razlike između stila učenja • Stilovi komunikacije – • Suradnički stil – slabije obrazovani roditelji • Hijerarhijski stil – bolje obrazovani roditelji

18. Kvocijent inteligencije • Sadržaj IQ testa – verbalni zadaci usmjereni na činjenice • Vrijeme koje dijete provede u školi • Kulturni utjecaji

19. Jezični razvoj djece Rječnik – raste preciznost u njihovom razmišljanju o riječima i upotrebi Gramatika – bolje razumjevanje rečenice u infinitivu Pragmatika – komunikacijski aspekti jezika Istodobno učenje dvaju jezika – a) usvajajući u ranom djetinjstvu oba jezika istodobno b) učeći drugi jezik nakon što su savladali prvi

20. Učenje u školi • Veličina razreda – optimalna veličina razreda je najviše 18-ero djece • Fizičko okruženje – prostor je podijeljen bogato opremljenim centrom aktivnosti • Nastavni program – ostvaruje se kroz aktivnosti koje odgovaraju dječjim interesima, idejama i svakodnevnom životu Znakovi kvalitetnog obrazovanja u školi

21. Dnevne aktivnosti- samostalni rad u manjim grupama • Interakcija nastavnika i učenika-potiču napredovanje učenika • Odnos s roditeljima-roditelji prate zbivanja u školi

22. Filozofija obrazovanja • Tradicionalni razredi – nastavnik je jedini autoritet • Otvoreni razredi – nastavnici i učenici odluke donose zajedno

23. Grupiranje • Homogeni razredi – djeca sličnih razina sposobnosti • Heterogeni razredi – kombiniranje dva ili tri susjedna razreda

24. Podučavanje djece s posebnim potrebama • Redoviti razredi: • Djelomično uključivanje – dio školskog dana provode u regularnim razredima • Potpuno uključivanje (inkluzija) – smještaj djece u redovit razred cijeli dan

25. Darovita djeca • Kreativnost i talent • Divergentno mišljenje – generiranje mnogih mogućnosti prilikom rješavanja zadataka • Konvergentno mišljenje – dolaženje do jednog točnog odgovora

26. Literatura: • 1. E. Berk, Laura, Psihologija cijeloživotnog razvoja, Naklada Slap • www.hrcak.srce.hr