210 likes | 1.1k Views
Breza. SLAVKO KOLAR. Tema djela. Pisac piše o životu u zaostaloj seoskoj sredini kroz priču o obitelji Labudan, koja je naviknuta na siromaštvo i težak rad pa životne probleme prihva ć a kao unaprijed određene i neispravljive.
E N D
Breza SLAVKO KOLAR
Tema djela • Pisac piše o životu u zaostaloj seoskoj sredini kroz priču o obitelji Labudan, koja je naviknuta na siromaštvo i težak rad pa životne probleme prihvaća kao unaprijed određene i neispravljive. • Breza je priča o nježnoj djevojci Janici, koja je umrla zbog grubosti života i rada u teškim uvjetima, i o njenom mužu koji je prekasno shvatio koliko joj je malo pažnje posvećivao i kako je njezina ljubav bila istinska i bezgranična.
a) JEZIK I STILb) VRIJEME RADNJE • JEZIK: U noveli se izmjenjuju standardni književni jezik i jezik likova ( dijalektizmi). Jezik je jednostavan, ali bogat. • STIL: Kolarove su rečenice jednostavne. Opisuje seosku sredinu kroz humor, ali s dozom crnog humora. • VRIJEME RADNJE: prva polovica 20.st.
MJESTO RADNJE Hrvatsko zagorje- gorice tj. brežuljak Bikovski vrh na kojem je smješteno selo Bikovec.To selo je prikazano kao selo drvenih kućeraka raštrkanih po brežuljcima koje povezuju slabe i blatne ceste ili poljski putevi. Sve osim prirode izgleda zapušteno, a i ona je prikazana u jesen kada pušu hladni vjetrovi i padaju duge kiše, što stvara sumornu i otužnu sliku.
KRATAK SADRŽAJ Na početku priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla ustati iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara. Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića.
Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio.
Kompozicija UVOD: Janica je bolesna i njezino zdravstveno stanje se pogoršava ZAPLET: Janica umire, a Marko vidi bijelu golubicu i shvati da je umrla VRHUNAC: Marko odlazi u svatove,potuče se i napije i u šumi umjesto breze vidi Janicu RASPLET: Marko odlazi posjeći brezu, ali ne može Treba naglasiti da je kompozicija složena: počinje s Janičinom tragedijom ( okvirna) i završava njezinom tragedijom, ali vraća se i u prošlost (retrospekcija) pa opet u sadašnjost.
ANALIZA LIKOVA MARKO:PSIHOLOšKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA:Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema svojojženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod svoga šefa koji je Janicu doživljavao kao izuzetnu osobu i usporedio ju s brezom.«Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!» (cit.9.str)Njegov primitivizam i ograničenost u razmišljanju prikazani su kroz ulizivanje i nadmetanje s bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu.
Objesio se, tužno i nemarno, onaj još jučer gizdavi brk... «Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.» (cit.10.str.)Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje.«Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući. Sve je bilo tako nejasno, tako mutno i mračno u njegovoj glavi, te mu se još većma zamutiše one njegove nekoć slavne, jasne sokolove oči. Objesio se, tužno i nemarno, onaj još jučer gizdavi brk.»(cit.32.str.)
JANICA • slabašna, visoka«Tanka je ona i slabašna.Ali visoka i strojna» (cit. 7. str.)- otmjena, sretna, ponosna« Gotovo bih rekao: otmjena pojava!Od silne sreće i ponosa zadrhtala...» (cit.11.str.) U vrijeme kada je ležala u krevetu nije htjela nikakve posjete, samo je priželjkivala svoga muža i dok je umirala mislila je na njegai do smrti se nadala da će doći u posjet.
Mika Labudan Tvrd i mrk bio je Mika Labudan, ali se raznježio nakon Janičine smrti i stalno je razmišljao o njoj.Uvijek je govorio da je Janica bila marljiva i vrijedna. Psihološka karakterizacija:strog, tužan, tvrd, mrk,pesimističan. Sociološka karakterizacija:siromašan, živi u oskudicii od onoga što sam proizvede, a to je tako malo i nedovoljno.
Kata Labudan • Ona je “sitna, gurava i vječno nekak čađava kao da u dimnjaku spava.Od posla, razumije se, i nema kad da se uredi ,a nije joj više do cifranja.Muva se ona po svoj kući.Sve prigleda”. Kata Labudan je Markova majka, siromašna i ukorijenjena u tradicionalni način života, po tradiciji je tjerala Janicu da radi jer je najmlađa žena u kući.Napravila je paniku kada je Janica umrla jer nisu na vrijeme zapalili svijeću pa strahuje od božje kazne ( bogobojazna).
Svjetonazor stanovnika • Ljudi koji su živjeli u selu Biokovcu bili subogobojazni, ali zbog bijede nisu ni to mogli pokazati... • ‘’Velik je to grijeh pustiti nekoga, da umre bez svijeće, da mu duša ostane u mraku. Čijom se to krivnjom dogodi, taj će se teško moći uveličati, tj. doći u diku nebesku.’’ npr. kad je Janica Turković umirala Kata Labudan joj nije našla svijeću. ‘’Sva je sirota bila smućena Kata kud je i sama bila očajna, što je Janica umrla bez svijeće.’’ Više ju je strah Božje kazne što nije stigla zapaliti svijeću i neće doći u “diku nebesku”. • ’Leži Jakob među dvjema svijećama a ljudi oko njega sjede i piju. Ali za koji sat zapjevaše svi. Orila se pjesma kao u svatovima.’’ – smrt prihvaćaju kao sastavni dio života.
Ljudi su bogobojazni, ali i čvrsto vjeruju u Božji usud te smatraju da je to sve sudbinski predodređeno.Stoga, oni i ne tuguju previše jer znaju da je to Bog tako htio. Ustvari, u borbi za golim preživljavanjem njihovi prioriteti se mijenjaju.
DOJMOVI POSLIJE ČITANJA Ovo je tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, pokazuje kako čovjek može poniziti sebe i druge. Istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške, ako dozvoli da vrijeme izmakne kontroli. Podsjeća nas na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini.
OSNOVNA MISAO: Ne možeš birati kako ćeš i kada umrijeti; jedino možeš izabrati kako ćeš živjeti u ovom trenutku.
PORUKA: Često nismo ni svjesni koliku nepravdu činimo drugima, samo zato jer su drukčiji.
Hvala na pozornosti! Pripremio:Filip Pažanin, 8.a u suradnji s ostalim učenicima