Download
1 / 33
350 likes | 685 Views
GORNJI PALEOZOIK. Karbon i Perm. Karbonski sistem uspostavljen je 1822. u Velikoj Britaniji, a ime je dobio po bogatim naslagama ugljena iz gornjeg Karbona Roderick Murchison uspostavio je 1841. u Rusiji Permski sistem, a nazvao ga je po gradu Permu smještenom na zapadnim padinama Urala.
E N D
GORNJI PALEOZOIK Karbon i Perm
Karbonski sistem uspostavljen je 1822. u Velikoj Britaniji, a ime je dobio po bogatim naslagama ugljena iz gornjeg Karbona • Roderick Murchison uspostavio je 1841. u Rusiji Permski sistem, a nazvao ga je po gradu Permu smještenom na zapadnim padinama Urala
Morski život Gornjeg Paleozoika • nestanak oklopljenih Riba, a i Nautilida debelih ljuštura, sa početka Karbona bila je najznačajnija promjena u marinskom svijetu gornjeg Paleozoika • Akritarhi nakon Devonskog izumiranja više nikada nisu imali ranije značenje • izostankom Tabulatnih koralja i Stromatoporida, grebeni nisu bili osobito razvijeni tijekom gornjeg Paleozoika • od Brachiopoda značajna je postala skupina Productidae, npr. rod Prorichthofenia • udruživanjem takvih nekoliko Brahiopoda nastala je početna grebenska struktura koja se nadograđivala Mahovnjacima i Algama
Krinoidi su tijekom Karbona postigli svoju najveću raznolikost, tvoreći na morskim dnima prostrane Krinoidne livade • u izgradnji Karbonskih vapnenaca, uz Krinoide, sudjelovali su i Mahovnjaci
Mahovnjaci su bili značajni i pri "hvatanju" sedimenta čime su sudjelovali u izgradnji podmorskih muljevitih humaka nalik grebenima
tijekom donjeg Karbona Fuzulinidneforaminifere bile su predstavljene samo sa nekoliko rodova, da bi tijekom gornjeg Karbona i Perma doživjele bujan razvoj • Fuzulinidneforaminifere odlični su provodni fosili za gornji Paleozoik; npr. Fusulina, Triticites, Pseudofusulina, Pseudoschwagerina, Schwagerina, Neoschwagerina...
tijekom gornjeg Karbona i neke skupine vapnenačkih algi "hvatale" su sediment te su također imale važnu ulogu u stvaranju podmorskih muljevitih humaka • neke su sa Spužvama i Mahovnjacima sudjelovale u izgradnji struktura nalik grebenima, npr: Permocalculus fragilis i Gymnocodium bellerophontis
Kopneni život Gornjeg Paleozoika • niti u jednom drugom razdoblju Zemljine prošlosti biljke nisu imale takav značaj kao u Karbonu • donjokarbonska flora još je nalikovala gornjodevonskoj, da bi se tijekom gornjeg Karbona iz nje razvilo tek nekoliko novih rodova, no svaki sa mnogobrojnim vrstama • najznačajniji rodovi nastali su unutar skupine Papratnjača, podskupine Crvotočina (Lycopsida) - Lepidodendron i Sigillaria
u podnožju "gigantskih papratnjača" živjele su biljke manjih dimenzija, npr Pteridospermae sa mnogobrojnim rodovima; Neuropteris, a -Glossopteris, b - Merianopteris, c i f - Sphenopteris, g - Gangamopteris...
nisu sve Papratnjače obitavale u močvarnim prostorima, npr. predstavnici skupine Equisetatae (Preslice) rodovi Calamites i Annularia
na čvrstom tlu je obitavao i Cordaites • mogao je narasti do 50-ak m, razmnožavao se sjemenkama (primitivna Golosjemenjača) • izgrađivao je velike šume nalik današnjim šumama crnogorice
u Golosjemenjače spada i gornjokarbonski rod Walchia, kojemu su se sjemenke nalazile u tvorbama nalik današnjim češarima
u gornjopaleozojskim slatkovodnim okolišima svoj su razvoj nastavile Ribe zrakoperke, a koje su tu živjele zajedno sa slatkovodnim Morskim psima • tijekom gornjeg Paleozoika u slatkovodnim prostorima značajniji su postali i razni slatkovodni Školjkaši čiji se fosilni ostaci često mogu naći u ležištima gornjokarbonskog ugljena • od gornjeg Paleozoika značajni postaju i Kukci (Insecta), npr. Meganeura sa veličinom krila do 70-ak cm, i Stenodictya lobata.
tijekom donjeg Karbona jedini kopneni Vertebrati (Kralježnjaci) bili su Vodozemci (Amphibia), npr. rod Eryops
Najstariji ostaci fosilnih Gamazova (Reptilia) nađeni su u naslagama gornjeg Karbona Joggins formacije Nove Škotske, rod Hylonomus dužine 30-ak cm
Ključan evolucijski napredak, a koji je omogućio razvoj Reptila bio je razvoj Amniontskog jajeta
tijekom Perma Gmazovi su doživjeli nagli razvoj i sve su više potiskivali Vodozemce • u donjem Permu najistaknutiji grabežljivci među Gmazovima bili su predstavnici skupine Pelycosauria, npr. mesojed Dimetrodon i biljojed Diadectes
sredinom Perma razvila se skupina gmazova Therapsida koja je imala dosta sličnosti sa kasnijim Sisavcima, npr. Inostrancevia, Lycaenops • predstavnici ove skupine imali su noge više okomito položene u odnosu na trup i imali su izdiferencirano zubalo • smatra se su Therapsida bili toplokrvni, a imali su i dlake • Therapsida su se nastavili naglo razvijati tijekom gornjeg Perma, dok je broj Pelycosauria naglo opadao • tijekom 5-10 milijuna godina gornjeg Perma, razvilo se više od 20-ak familija Therapsida, te su oni među velikim vertebratnim organizmima kopnenih okoliša, postali dominantna skupina
na dva su mjesta na Zemlji nađena bogata nalazišta fosilnih Therapsida s prijelazom naslaga iz Karbona u Perm; jedno u Južnoj Africi - Karoo naslage, a drugo u Sibiru • unutar Karoo naslaga u vertikalnom slijedu moguće je pratiti opadanje populacije Pelycosauria, a sve veću dominaciju Therapsida • Rekonstrukcija Karoo okoliša; Eurythrosuchus jede Kannemeyeriu, u pozadini dva Cynognathusa...
