Neum, 02.-04. septembra 2009.godine

1. PROVOĐENJE MEHANIZAMA MEĐUNARODNOG HUMANITARNOG PRAVAMilorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH Neum, 02.-04. septembra 2009.godine

2. Međunarodno humanitarno pravo • Stravična dešavanja sa ostavljenim ranjenicima iz bitke kod Solferina, (1884.), i Henry Dunant, koji je želio osigurati zaštitu ranjenih i civila za vrijeme oružanih sukoba, počeci su planskih aktivnosti u novijoj istoriji na zaštiti osnovnih načela humanosti i dostojanstva ljudskog života i tijela.

3. Međunarodno humanitarno pravo • Ljudska civilizacija, koja je stvorila najljepša umjetnička djela i tehnička dostignuća, u ne tako davnoj prošlosti, prije 105 godina nije mogla spriječiti stravične posljedice korištenja zabranjenih bojnih otrova u 1. svjetskom ratu.

4. Međunarodno humanitarno pravo • Ni upostavljanje Lige naroda, nije pomoglo da se spriječe strahote 2. svjetskog rata. Višemilionske žrtve i nezamislivi zločini, tako su monstruozni da nisu bili ni obuhvaćeni zakonom. • Pojavljuje se najstrašniji os svih zločina-genocid

5. Međunarodno humanitarno pravo • Suđenjima u Nirnbergu i usvajanjem Ženevskih konvencija iz 1949. godine, kao i uspostavljanjem i postojanjem organizacije UN-a, otvara se novo poglavlje u oblasti zaštite i primjene međunarodnog humanitarnog prava-normi koje je čovječanstvo propisalo kako bi se zaštitile ljudske i civilizacijske vrijednosti.

6. Međunarodno humanitarno pravo • Nakon 2. svjetskog rata, postoje zakonske odredbe kojima se sankcioniše genocid. Procesi za kršenja Međunarodnog humanitarnog prava, od 2. sv.rata do danas, pokretani su na različitim meridijanima.

7. Međunarodno humanitarno pravo • Svi tribunali za ratne zločine u svijetu, osnovani su pod različitim okolnostima, sa većom ili manjom podrškom međunarodne zajednice. • Međunarodna zajednica i države pojedinačno, moraju se boriti protiv nekažnjenosti ratnih zločina. • U prošlosti su zabilježeni mnogi zločini za koje niko nije odgovarao. • Zajedničkim naporima na poljima nacionalnih zakonodavstava i primjenom međunarodnih standarda, mora se insistirati na kažnjavanju počinilaca ratnih zločina.

8. Međunarodno humanitarno pravo Sudska procesuiranja za ratne zločine i kršenja međunarodnog humanitarnog prava u istoriji, u značajno mjeri zavise od cjelokupne političke i društvene situacije u toj zemlji i svijetu. • Suđenja u Nirnbergu, suđenja za ratne zločini u Rundi, ili predmeti u MKSJ razlikuju se u odnosu na način na koji su zločini počinjeni i način na koji se pristupilo krivičnom gonjenju, kao i različitim političkim i diplomatskim podrškama ovim institucijama.

9. Međunarodno humanitarno pravo • Istorija nas uči, da su ratni zločini u 2. svjetskom ratu, zatim Kambodži, Ruandi, Siera Leoneu, u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu, uglavnom sankcionisani od strane ili uz pomoć međunarodne zajednice i institucija. • Razlog za to je, što zemlje u kojima se dese ratni sukobi, poslije rata i razaranja, nemaju infrastrukturu ni pravni sistem, koji bi mogao iznijeti teret krivičnog gonjenja ratnih zločina.

10. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETARuanda Za nešto više od 3 mjeseca, na izuzetno surov način ubijeno je između 800 000 i 1 000 000 ljudi, što je 1/8 cjelokupne sadašnje populacije ove zemlje. To znači da je u samo jednom danu ubijano blizu 10 000 ljudi, i pokazuje svu surovost zločina. Zbog nepostojanja kapaciteta za krivično gonjenje počinilaca ratnih zločina u samoj Ruandi, zločini se sudski procesuiraju u Arushi, Tanzanija, dok su u ICTY u Haagu smještena žalbena vijeća.

11. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETAKambodža • Režim Pol Pota, sredinom ’70-ih godina, u Kambodži je prouzročio smrt između 1,5 i 2 miliona ljudi, ubijenih ili stradalih od gladi i bolesti, u poljima smrti, prilikom realizacije surovog režima.

12. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETAKambodža • Zločini nisu procesuirani gotovo 30 godina, i tek su prije nekolikog godina, nakon usvojenog nacrta o uspostavi tribunala 2003. godine, počeli da se uspostavljaju kapaciteti kojima će uz pomoć međunarodne zajednice, biti krivično gonjeni uglavnom počinioci srednje i visoke razine odgovornosti.

13. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETAKambodža • Suđenja bivšim visokim dužnosnicima Crvenih kmera, optuženih za regrutovanje djece i stravične egzekucije nad blizu 2 miliona ljudi, počela su u sudu u Kambodži.

14. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETA-Sijera Leone • Specijalni Sud u Sierra Leoneu, osnovan je naporima vlasti i uz pomoć organizacije UN-a 14.08.2000. godine, kako bi procesuirao teška kršenja Međunarodnog humanitarnog prava počinjena od 30.11.1996. godine.

15. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETA • Ad-hoc sud u Istočnom Timoru osnovan je od strane tranzicione administracije Ujedinjenih naroda, kao Odjel za složene krivične istrage, sa namjerom da se u glavnom gradu Istočnog Timora, krivično gone počinioci zločina, kada je ubijeno više od 2000 ljudi, a oko pola miliona ljudi bilo primorano napustiti svoje domove.

16. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETA • Zbog odbijanja Indonezijskih vlasti da predaju optužene oficire, i političkih opstrukcija, Sud nije mogao raditi u punom kapacitetu. Vlasti Istočnog Timora 2002. godine osnivaju tijelo-Komisiju za prihvatanje, istinu i oporavak.

17. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETA • Specijalni sud za Libanon, formiran je nakon što je eksplozija auto-bombe u februaru 2005. ubila libanonskog premijera Haririja i nekoliko ljudi u njegovoj pratnji.Uslijedili su masovni protesti i UN rezolucijom osniva Međunarodnu komisiju za istrage.

18. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETA • Međutim, zbog političkih prepreka i odbijanja sirijskih vlasti da sarađuju sa komisijom, slijedi nova rezolucija UN-a kojom se Sirija obavezuje na saradnju u istragama.

19. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETA • Tribunal u Iraku osnovan je 2005. godine, kako bi se krivično gonila kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena za vrijeme režima Sadam Huseina. Sud, između ostalog, ima mandat za krivično gonjenje počinilaca zločina protiv čovječnosti i genocida. Ovaj sud može izreći i smrtnu kaznu.

20. TRIBUNALI ŠIROM SVIJETA • Međunarodni krivični sud (ICC) u Den Haagu, osnovan je 2002. godine, kako bi se krivično gonili počinioci krivičnih djela protiv Međunarodnog humanitarnog prava u cijelom svijetu. Međutim, sud nema podršku nekoliko država, članica Savjeta bezbjednosti, a SAD nisu potpisale sporazum o izručenju svojih državljana ovom sudu.

21. MKSJ • Medjunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju formiran je odlukom Savjeta bezbjednosti UN, 1993. godine, kako bi se krivično gonili počinitelji teških kršenja Međunarodnog humanitarnog prava na području bivše SFRJ.

22. BiH i Region • Krajem ’90-ih godina, bilo je jasno da je obim počinjenih zločina u bivšoj SFRJ prevelik, i da će MKSJ moći procesuirati samo optuženike visokog ranga odgovornosti. Pravosudni sistemi u državama nastalim na području SFRJ pripremaju kapacitete za rad na predmetima ratnih zločina.

23. ENTITETSKA PRAVOSUĐA • Nakon što se ažuriranjem evidencija predmeta ratnih zločina utvrdilo da u BiH ima više hiljada osoba prijavljenih da su počinile ratni zločin, jasno je da će teret procesuiranja manje osjetljivih predmeta morati ponijeti i entitetska pravosuđa i pravosuđe Brčko Distrikta.

24. Međunarodno humanitarno pravo • Upravo zbog toga, napori BiH i susjednih zemalja, na uspostavljanju kapaciteta za rad na predmetima ratnih zločina, uz pomoć međunarodne zajednice, predstavljaju značajan pomak.

25. Međunarodno humanitarno pravo • Naši dalji napori u krivičnom gonjenju, imaju cilj da se počinioci ratnih zločina kazne, kao i da se prostori u BiH i regionu učine sigurnijim za život budućih generacija. • Takođe, sva iskustva u radu na predmetima kršenja Međunarodnog humanitarnog prava, pokazatelj su kako se treba postaviti u budućnosti-kako bi se spriječile pojave nekažnjivosti kršenja Međunarodnog humanitarnog prava.

26. Međunarodno humanitarno pravo • Zbog toga se nadam, da cemo na ovoj konferenciji, nastojati dati doprinos uspostavljanju i jačanju mehanizama za zaštitu normi Međunarodnog humanitarnog prava. • Zajedničkim radom i razmjenom iskustava, mogu se pronaći modaliteti za bolju zaštitu Međunarodnog humanitarnog prava i samim tim, zaštitu ljudske humanosti, dostojanstva čovjeka, ljudskog života i njegovih civilizacijskih dostignuća.

27. HVALA VAM ZA PAŽNJU • Milorad Barašin • Glavni tužilac Tužilaštva BiH • +387 33 707 400 • +387 33 707 465 • milorad.barasin@tuzilastvobih.gov.ba • www.tuzilastvobih.gov.ba