Tržišne strukture i mjerenje koncentracije

1. Tržišne strukture i mjerenje koncentracije Darjan Milutinović Sandra Petric Zvonimir Ratkovski

2. Sadržaj: • Savršena konkurencija • Monopol • Oligopol • Monopolistička konkurencija • Razmatranja neoklasične koncepcije savršene konkurencije i monopola • Mjere koncentracije

3. Temeljne tržišne strukture • Savršena konkurencija • Nesavršena (nepotpuna konkurencija) • Monopol • Monopolistička konkurencija • Oligopol

4. Savršena konkurencija (I) Pretpostavke: • Veliki broj subjekata na strani ponude i potražnje • Svi proizvođači nude standardizirani homogeni proizvod • Postoji savršena informiranost kupaca i prodavača • Apsolutna sloboda ulaska i izlaska poduzeća • Savršena mobilnost proizvodnih faktora

5. Savršena konkurencija (II) • Isključivo teorijski model • Pretpostavke o savršenoj mobilnosti i apsolutnoj informiranosti potpuno nemoguće u stvarnom svijetu • U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri, ne utječu na cijene na tržištu

6. Savršena konkurencija (III) • Krivulja potražnje poduzeća- idealno elastična MR=P • Poduzeće maksimalizira profit kada je MC=P

7. Savršena konkurencija (IV) • Profit privlači nove konkurente • Povećava se ponuda što uzrokuje pad cijena i profita u dugom roku • Dugoročna ravnoteža- nema razloga za ulaz ni izlaz poduzeća, cijena je jednaka minimalnom dugoročnom prosječnom trošku • Ekonomski profit savršenih konkurenata=0

8. Monopol (I) • Postojanje jednog proizvođača (ponuđača) jedinstvenog dobra koji je zaštićen od pojave potencijalne konkurencije Obilježja: • Jedan prodavatelj • Nema bliskih supstituta • “Price maker” • Barijere ulaska

9. Monopol (II) • Zakonske barijere ulaska (licence, patenti, kvote) • Društvene barijere ulaska (običaji, tradicija, politika) • Prirodne barijere ulaska (određeni prirodni resursi u vlasništvu poduzeća) • Ekonomske barijere ulaska (visoki troškovi ulaska, ekonomija obujma)

10. Monopol (III) • Sve dok smanjenje cijene znači pozitivan granični prihod, ukupni prihod monopola raste- Ec>1 • Kad je MR=0, ukupni prihod monopola je maksimalan, Ec=1

11. Monopol (IV) • Profitno maksimizirajući output će se nalaziti na onom dijelu potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec>1

12. Monopol (V) • Monopolist će maksimizirati profit tamo gdje je najveća razlika između ukupnog prohoda i ukupnog troška

13. Monopol (VI) • Kako bi maksimizirao profit, monopolist će odabrati onu količinu proizvodnje i cijenu pri kojoj je MC=MR

14. Gubitak blagostanja zbog monopolske moći • Potrošači gube višak A+B • Proizvođači dobivaju A-C • Gubitak društvenog blagostanja je –(B+C)

15. Gubitak blagostanja zbog monopolske moći • “Rent-seeking”- poduzeća se mogu upustiti u trošenje velikih iznosa novca u neproduktivne svrhe za dobivanje ili održavanje svoje monopolske moći (lobiranje, donacije političkim kampanjama…)

16. Rješenje- regulacija cijena

17. Oligopol • Mali broj poduzeća na tržištu/industriji • Odluke jednog poduzeća utječu na odluke drugog • Strateško planiranje – uzimanje u obzir odgovora tržišnih suigrača

18. Primjeri oligopola • Australija:mediji(News Corporation, Time Warner, Fairfax Media), trgovina: Coles Group, Woolworths, bankarstvo (ANZ, Westpac, NAB, Commonwealth Bank) • Kanada: bankarstvo (Royal Bank of Canada, Toronto Dominion Bank, Bank of Nova Scotia, Bank of Montreal, Canadian Imperial Bank of Commerce, National Bank of Canada), internet (Rogers, Bell) • UK: banke , trgovina(Tesco, Sainsbury's, Asda,Morrisons), deterdženti (Unilever and Procter & Gamble) • SAD: filmska industrija (6), TV industrija (7), telekomunikacije (AT&T, Verizon Wireless, T-Mobile, Sprint Nextel), zdravstveno osiguranje, pivo (Anheuser-Busch and MillerCoors) ,... • Svijet: računovodstvo (PriceWaterhouseCoopers, KPMG, Deloitte Touche Tohmatsu i Ernst & Young), hrana (Kraft Foods, PepsiCo i Nestle), avio-kompanije (Boeing i Airbus),nafta (OPEC, Seven Sisters)

19. Oligopol Konkurencija u oligopolu: • Tajni dogovor • Kartel • Indirektni dogovor (Cjenovno vodstvo) • Veći output, niže cijene

20. Karakteristike • Maksimizacija profita: MR = MC • Price setter • Visoke barijere ulaska • Mali broj poduzeća • Dugoročni profiti • Diferencijacija proizvoda • Savršena informiranost • Međuzavisnost

21. Teorije oligopola • Model dominantne firme • Cournotov model duopola • Stackelbergov model duopola • Bertrandov model duopola • Model izlomljene krivulje potražnje

22. Model dominantne firme • Jedno veliko poduzeće kontrolira veći dio udjela na tržištu + grupa malih poduzeća • Spoj savršene konkurencije i monopola • Dominantno poduzeće je price setter • Ostala poduzeća su price taker

23. Cournotov – Nashov model oligopola • 2 poduzeća, homogeni proizvod • Nema dogovora • Tržišna moć, utjecaj na cijenu • Fiksan broj poduzeća • Natjecanje u količinama • Strateško ponašanje

25. Implikacije Cournotovog duopola • Veća količina od monopola, manja od savršene konkurencije • Niža cijena od monopola, viša od savršene konkurencije • Poticaj za kartele/indirektne dogovore

26. Bertrandov model duopola • 2 poduzeća, homogeno dobro • Nema dogovora • Natjecanje u cijenama • Potrošači kupuju sve od poduzeća sa nižom cijenom

28. Implikacije • Poticaj za tajne dogovore (monopolska cijena) • U slučaju nesuradnje: P=MC • Tehnološki jače poduzeće preuzima sav posao (Limit pricing – poduzeće s nižim AC postavlja cijenu koja je niža od poduzeća s većim AC)

29. Stackelbergov model duopola • Model kvantitavnog predvodništva • Sličan Cournotovom modelu • Natjecanje u količinama • Leader i Follower • Leader – veći profiti

30. Model izlomljene potražnje

31. Monopolistička konkurencija • Diferencijacija proizvoda • Mnogo poduzeća • Slobodan ulaz/izlaz u dugom roku • Nezavisno odlučivanje • Tržišna moć • Nesavršena informiranost (kupaca/prodavača)

32. Monopolistička konkurencija • Vrste diferencijacije proizvoda: • Diferencijacija fizičkog proizvoda • Marketinška diferencijacija • Diferencijacija ljudskim kapitalom • Diferencijacija kroz distribuciju • oglašavanje

33. Monopolistička konkurencija • 2 izvora neefikasnosti: • Alokativna neefikasnost • Proizvodna neefikasnost

34. MK– kratki rok

35. MK – dugi rok

36. Razmatranja neoklasične koncepcije savršene konkurencije • Stiglitz- savršena konkurencija je zbog svoje rijetke pojave u stvarnosti loš benchmark jer ne obuhvaća asimetrične informacije • Coase- koncept vrijedi samo u svijetu savršenih informacija i nepostojanja transakcijskih troškova - naglašavao postojanje transakcijskih troškova u tržišnoj utakmici i dobivanju informacija

37. Hayek- temeljni problem je statičnost modela, odnosno ne razmatranje vremenske dimenzije • Konkurenciju treba shvatiti kao dinamički proces otkrivanja efikasne alokacije resursa • “Stav da su ljudi, ako znaju sve u ravnoteži- istinit je naprosto stoga što na taj način i definiramo ravnotežu” (Ekonomija i Znanje) • Ekonomska teorija treba pokazati kako se uspostavlja tendencija ka ravnoteži

38. Razmatranja neoklasične koncepcije monopola • Schumpeter- vjerojatnije je da inovacije i tehnološke promjene dolaze iz monopola i oligopola nego iz savršenih konkurenata • visoki profiti pružaju poticaj poduzeću da uzdrma trenutne procese proizvodnje te uspostavi nove i produktivnije načine u kojima će biti kratkoročni monopolist te na taj način financirati taj poduhvat (kreativna destrukcija) • Monopolistička konkurencija- izvor inovacija i velikih ulaganja

39. Bomol- prijetnja potencijalnih konkurenata da će ući na tržište i oboriti cijenu dovoljan je poticaj poduzeću da se ponaša konkurentno i spušta cijene značajno niže od monopolskih • Suvremena konkurencija nije natjecanje u cijenama i količinama već u kvaliteti, inovacijama i ulaganjima • “Inovativnu mašineriju slobodnog tržišta” pokreće upravo oligopolistička struktura nekoliko velikih proizvođača

40. Čikaška škola (Stigler, Peltzman, Demsetz, Posner) • Monopoli su rezultat regulacije i intervencije države • Čak i u poljima gdje postoji ekonomija obujma, prije državnog uplitanja nisu nastajali monopoli • Ekonomija obujma ne kreira monopol automatski već je potrebno postojanje kontrole ulaska ili nedostupnost resursa za fiksna ulaganja • Konkurencija pri ulasku dovodi do konkurentnih ishoda

41. Koncentracija tržišta, odnosno pojedine industrije, funkcija je broja poduzeća i njihovih pojedinačni tržišnih udjela • Proizvodnih udjela, udjela ukupnog kapaciteta, zaliha … • Kvantifikacija tržišnih udjela nužna je za prepoznavanje trendova unutar industrija, tj. trendova u promjeni tržišne strukture • Agencije koje se bave zaštitom tržišnog natjecanja stoga kontinuirano mjere koncentriranost unutar tržišta ili grane industrije kako bi djelovali u smjeru zaštite konkurencije • Koncentriranost tržišta mjeri se uz pomoć mjera koncentracije

42. Mjere koncentracije • Najpoznatije i najviše korištene mjere koncentracije su: • Herfindahl – Hirschmanov indeks • Koncentracijski omjeri (CR3, CR4, CR5 i CR8) • Ostale mjere koncentracije: • Indeks apsolutne koncentracije • Rosenbluth indeks • Linda indeks • U indeks

43. Herfindahl – Hirschmanov indeks (HHI) • HHI indeks je jedan od najčešće korištenih mjera koncentracije tržišta • Računa se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela poduzeća koja se natječu na tržištu • HHI ispod 0,01 indicira tržište sa visokom konkurencijom • HHI između 0,01 i 0,15 predstavlja nekoncentrirano tržište • HHI između 0,15 i 0,25 predstavlja umjereno koncentr. Tržište • HHI iznad 0,25 predstavlja koncentrirano tržište

44. Koncentracijski omjer • Koncentracijski omjer predstavlja udio određenog broja najvećih poduzeća, u ukupnoj proizvodnji industrije ili tržišta., tj. označava tržišni udio najvećih 3, 4, 5 ili 8 poduzeća • Uz HHI najkorišteniji indeksi koncentracije, koji se nerjetko koriste u kombinaciji sa HHI indeksom • 0% - savršena konkurecija • 0% – 50% - niska koncentracija • 50% - 80% - oligopol • 80% - 100% - monopol

45. Vježba IZRAČUNAJTE : HHI i CR5 INDEKSE BANKARSKOG SUSTAVA RH TRETIRAJUĆI UDIO AKTIVE U UKUPNOJ AKTIVI BANKARSKOG SUSTAVA KAO TRŽIŠNI UDIO

46. Hvala na pažnji !!!