1 / 68

Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Sveučilište u Dubrovniku Dubrovnik, 30. lipnja - 2. srpnja “STUDENTSKI CENT

Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Sveučilište u Dubrovniku Dubrovnik, 30. lipnja - 2. srpnja “STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ” Dubrovnik Lipanj 2005. Pripremio: Niko Vidović. STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ. Studenti. Vlada RH MZOŠ. Sveučilišta Fakulteti. Studentski

alaric
Download Presentation

Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Sveučilište u Dubrovniku Dubrovnik, 30. lipnja - 2. srpnja “STUDENTSKI CENT

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Sveučilište u Dubrovniku Dubrovnik, 30. lipnja - 2. srpnja “STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ” Dubrovnik Lipanj 2005. Pripremio: Niko Vidović

  2. STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ Studenti Vlada RH MZOŠ Sveučilišta Fakulteti Studentski centri Jednog dana sve će biti dobro to je naša nada Sve je dobro danas to je naša iluzija Voltaire

  3. SADRŽAJ: 1.UVOD 1.1. CILJEVI 2. STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ 2.1. OSNIVANJE I DJELATNOST 2.2. FINANCIJSKA DJELATNOST 3. NEKOLIKO PRIMJERA IZ SUSJEDNIH ZEMALJA SLOVENIJE, AUSTRIJE, NJEMAČKE 4. ANALIZA DJELATNOSTI KOJE OBAVLJAJU STUDENTSKI CENTRI 4.1 SMJEŠTAJ 4.2. PREHRANA 4.5. KULTURNE, SPORTSKE I OSTALE AKTIVNOSTI 4.4. STUDENTSKI SERVIS 4.5. GRAFIČKI PRIKAZ PLANIRANIH PRIHODA I RASHODA 5. ANKETA AGENCIJE ‘’PULS’’ IZ ZAGREBA 6. KAKAV STUDENSTKI CENTAR ŽELIMO?

  4. UVOD Dobro došli u svijet blagostanja! Omogućila Vam ga je država Hrvatska – a Vi samo trebate postati redovni student. Nakon toga sve ide lako: - spavate 1 noć za 3 kn - jedete 1 obrok za 4 kn - kazališne premijere &TD-a su također besplatne - bavite se sportom besplatno i onda je došla ‘’BOLOGNA’’ Model je poznat ‘’3+2+3’’ i primjenjuje se od 01.09.2005.g. u Hrvatskoj. Da li je to kraj blagostanja ili počinje ‘’NOVO BLAGOSTANJE’’

  5. U današnjem svijetu koji želi biti globalan i u kojem vlada liberalna demokracija, od obećanog blagostanja malih i nerazvijenih zemalja ostala je tek maglovita nada, a bogate i razvijene zemlje zadržale su sve za sebe. Možemo reći da bogatiji svijet postaje bogatiji, a siromašni zapada u dugove koje je jedva u stanju otplaćivati. Zapravo, većina ekonomista se slaže da se jaz između bogatih i siromašnih u svijetu ne umanjuje već se naprotiv produbljuje. Nedvojbeno je da NOVAC i EKONOMIJA nisu ciljevi već sredstva ali ...’’IPAK, ONI VODE PREMA SVEMU I SVE VODI PREMA NJIMA’’.

  6. 1.1. CILJEVI Izgraditi i osigurati Studentske centre koji su u mogućnosti: 1. Osigurati smještaj u studentskim domovima svim redovnim studentima, te im pružiti kvalitetnu uslugu stanovanja i studiranja, kako mjesto u domu ne bi bilo anonimno mjesto nego “pravi drugi dom” 2. Osigurati visoku razinu studentske prehrane i biti konkurentan svim nosiocima ovakvog ugovora s MZOŠ koji također zadovoljavaju postavljene nutricionističke i bolonjske kriterije, a u skladu s dokumentom “NORMATIVI JELA I NAPITAKA”. Prema europskim standardima, koji obvezuju i Hrvatsku, potrebno je uvođenje HACCP i SSOP sustava. Predvidjeti također mogućnost ponude usluge prema tržištu (catering). 3. Osigurati kulturne, sportske i druge djelatnosti kako bi se studentima omogućio kvalitetan kulturni i društveni život i razvoj.

  7. 4. Osigurat privremeno i povremeno zapošljavanje studenata 5. Ostali ciljevi: - sveučilišna knjižara - škole stranih jezika - informatički tečajevi i seminari - Centar za savjetovanje studenata Sve navedene ciljeve financijski vrednovati načelom pokrivanja stvarnih troškova, ustanovljeno Zakonom o studentskim centrima

  8. 2. STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ 1. STUDENTSKI CENTAR DUBROVNIK 2. STUDENTSKI CENTAR KARLOVAC 3. STUDENTSKI CENTAR OSIJEK 4. STUDENTSKI CENTAR POŽEGA 5. STUDENTSKI CENTAR RIJEKA 6. STUDENTSKI CENTAR SLAVONSKI BROD 7. STUDENTSKI CENTAR SISAK 8. STUDENTSKI CENTAR SPLIT 9. STUDENTSKI CENTAR ŠIBENIK 10. STUDENTSKI CENTAR VARAŽDIN 11. STUDENTSKI CENTAR ZADAR 12. STUDENTSKI CENTAR ZAGREB

  9. 2.1. OSNIVANJE I DJELATNOST Studentski centri su osnovani po zakonu o ustanovama i čine neprofitne organizacije u sastavu sveučilišta. Na temelju članka 59. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003, 105/2004) studentski centri će donijeti statute kojima će urediti upravljanje i rukovođenje. Osnovne djelatnosti studentskih centara su utvrđene statutom i drugim općim aktima , a one su: 1. Smještaj studenata 2. Prehrana studenata 3. Studentski servis 4. Kulturne, sportske i druge djelatnosti

  10. 2.2. FINANCIRANJE DJELATNOSTI Financiranje djelatnosti studentskih centara ostvaruje se iz slijedećih izvora: - prihodi od potpore studentima preko MZOŠ-a - prihodi od uplate studenata - prihodi od student servisa - vlastiti prihodi

  11. 3. NEKOLIKO PRIMJERA U SUSJEDNIM ZEMLJAMA SLOVENIJA – AUSTRIJA – NJEMAČKA 3.1. Slovenija Zakonom o visokom školstvu uređena su statusna pitanja studentskih domova i studentske prehrane. - studentski domovi su ustanove u okviru Sveučilišta (Maribor, Koper) i samostalni zavodi (Ljubljana) koje ustanovljava država - studentski domovi i restorani u privatnom vlasništvu - Ministarstvo za školstvo i znanost donosi pravilnik o subvencioniranju studenata Cijena studentskih domova: - subvencionirani studenti: od 230 – 523 kn - nesubvencionirani studenti (plaćaju ekonomske cijene): od 600 – 1200 kn Visina subvencije za obrok studentske prehrane iz proračunskih sredstava iznosi 75% regresa za prehranu radnika utvrđenog kolektivnim ugovorom

  12. 3.2. Austrija Sveučilište u Beču, osnovano 1365., spada u najstarija sveučilišta u Europi, kao i svučilište u Salzburgu, gdje je studentski život organiziran u obliku campusa. Cijena jednokrevetne sobe: 140 eura Cijena dvokrevetne sobe: 168 eura Cijena apartmana s 2 sobe: 235 eura Postoji nekoliko modela smještaja i prehrane čija su načela poslovanja : UKUPNO POKRIVANJE TROŠKOVA UZ IZNIMNU ŠTEDNJU I EKONOMIČNOST

  13. 3.3. Njemačka (Studentwerk – Bafög) STUDENTWERK – udruga za smještaj studenata (neprofitna organizacija), nije subvencionirana od države Prosječna cijena za iznajmljivanje sobe je 278 eura mjesečno. Studentwerk brine o slijedećim uslugama: - studentski smještaj - obroci razumnih cijena - financijska pomoć - briga za djecu - psihološka savjetovanja - kulturne djelatnosti - pravni savjeti

  14. BAFÖG – zakon o državnoj stipendiji • Bafög je državni kredit za program koji pruža financijsku pomoć studentima. To je mjesečna stipendija kojom se pokrivaju troškovi stanovanja, prehrane, a vraća se nakon studija u razdoblju od 5 godina

  15. 4. ANALIZA DJELATNOSTI KOJE OBAVLJAJU STUDENSTKI CENTRI(Primjer: SC Zagreb) 4.1 SMJEŠTAJ Nedovoljne, ali i nerealne cijene usluga smještaja Cijena usluga smještaja od 210,00 kn po krevetu utvrđena je još 1993.godine i nije se mijenjala do danas. Od tog iznosa student plaća 105,00 kn, a MOZŠ također 105,00 kn. U ovu cijenu nisu uračunati režijski troškovi (struja, voda, grijanje). Kao ilustraciju nerealne cijene smještaja napominjemo da kalkulativna cijena usluge smještaja po krevetu u 2004. godini iznosi prosječno 415,00 kn. Zbog nerealnog održavanja cijene usluge smještaja, navedena djelatnost iskazivala je negativne financijske rezultate poslovanja jer nisu predviđeni drugi izvori za pokriće troškova cijene smještaja.

  16. Rashodi i prihodi smještaja

  17. Sadašnje pojedinačne cijene smještaja studenata u studentskim domovima u Zagrebu i režijski troškovi po studentu:

  18. OPIS 2000. godina 2001.godina 2002. godina 2003.godina 2004.godina 1. Ukupno prihodi 171.135.640,00 145.020.026,00 146.771.382,00 135.414.642,00 138.052.318,00 2. Ukupno rashodi 168.383.381,00 155.031.561,00 149.068.885,00 146.808.460,00 148.341.256,00 REZULTAT 2.752.259,00 -10.011.535,00 -2.297.503,00 -11.393.818,00 -10.288.938,00 4.2. PREHRANA Nedovoljne, ali i nerealne cijene usluga prehrane Slijedeći razlog nastalih dugovanja je nedovoljna, ali i nerealna cijenausluge prehrane koja se također nije mijenjala od 1998. godine, a kojaiznosi 16,70 kn za obrok, od čega MZOŠ pokriva iznos od 12,30 kn, astudent iznos od 4,40 kn. Stvarna cijena koštanja prehrane znatno je veća, te se do 2004. godinekretala izme.u 18,70 kn i 20,70 kn. Rezultat ovakvog kretanja prehrane imao je za posljedicu negativnu razlikuprihoda i rashoda iz ove grane djelatnosti, prema tablici koja slijedi:

  19. Prihodi i rashodi prehrane

  20. 4.3. KULTURNE DJELATNOSTI Nerealno financiranje kulturnih djelatnosti Kako SC u Zagrebu u svojoj djelatnosti ima i program kulturnih djelatnosti, a koji nije financiran od strane MZOŠ-a, već samo neznatnim dijelom u obliku donacija i participacije od strane Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu, došlo je do dodatnih povećanja troškova poslovanja. U ovom slučaju troškovi ne mogu biti pokriveni iz stalnih i poznatih izvora, a sama djelatnost nije komercijalna i samostalno se ne može financirati tako da svake godine bilježimo mnogo veće rashode od prihoda zbog čega nastaju gubici u milijunskim iznosima. Temeljem ovih troškova iskazuje se negativan financijski rezultat u djelatnosti kulture kako slijedi:

  21. Prihodi i rashodi kulturnih djelatnosti

  22. 4.4. STUDENTSKI SERVIS

  23. 4.5. GRAFIČKI PRIKAZ PLANIRANIH RASHODA I PRIHODA SC-a Grafički prikaz planiranih prihoda

  24. Grafički prikaz planiranih prihoda

  25. 5. ANKETA AGENCIJE “PULS” Izvještaj Stavovi studenata o smještaju u studentskim domovima SC Zagreb Kvantitativno istraživanje Pripremljeno za: Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu

  26. Uvod • Agencija Puls iz Zagreba provela je istraživanje o navikama stanovanja studenata, o stavovima i zadovoljstvu studenata smještajem u studentskim domovima, o cijenama smještaja u studentskim domovima, te o zadovoljstvu studenata prehranom u studentskim menzama. • Istraživanje je provedeno metodom ankete na uzorku od 395 studenata (95 studenata koji su smješteni u privatnom smještaju i 300 studenata koji su smješteni u studentskim domovima) na području grada Zagreba.

  27. 1.1. Ciljevi istraživanja Glavni cilj istraživanja jest ispitati: • Studenti smješteni u privatnom smještaju: navike stanovanja te percepcija cijena studentskih domova • Studenti smješteni u studentskim domovima: zadovoljstvo smještajem i poboljšanje uvjeta stanovanja • Stavovi o cijenama smještaja u studentskim domovima • Stavovi o kvaliteti i cijenama prehrane u studentskim menzama • Korištenje sadržaja Studentskog centra

  28. 2. Smještaj Troškovi stanovanja u privatnom smještaju Dio istraživanja vezanog uz studente smještene u privatnom smještaju odnosio se na troškove stanovanja, odnosno konkretno cijenu stanarine i režija koje ovi studenti plaćaju. Prema podacima većina studenata (82%) plaća odvojeno stanarinu i režije, dok mali broj studenata plaća unaprijed dogovoren iznos koji uključuje i stanarinu i režije. Plaćate li smještaj po fiksnoj cijeni koja uključuje i stanarinu i režije ili plaćate odvojeno stanarinu i režije

  29. Studenti koji odvojeno plaćaju stanarinu i režije u prosjeku mjesečno plaćaju 950 kn samo za stanarinu i još dodatnih 338 kn za režije Koliko mjesečno plaćate stanarinu (prosjek = 948,00 kn)

  30. Koliko prosjećno mjesečno plaćate režije? (prosjek = 338,00 kn)

  31. Koliko ste zadovoljni elementima smještaja? - prosjek na skali od 1 do 5, gdje 1 znači izuzetno nezadovoljan, a 5 izuzetno zadovoljan

  32. Cijena smještaja u domu • Dio istraživanja vezanog uz studente smještene u domu odnosio se na troškove stanovanja, odnosno konkretno cijenu smještaja u domu koju ovi studenti plaćaju. • Većina studenata mjesečno plaća smještaj od 100,00 do 130,00 kuna. Najčešći izdvojeni iznos je 112,00 kuna mjesečno (41%).

  33. Koliko mjesečno plaćate smještaj u studentskom domu?

  34. Međutim, bez obzira na cijenu koju mjesečno plaćaju za smještaj u domu, velika većina studenata (94%) smatra cijenu koju plaćaju prihvatljivom s obzirom na to što nudi studentski dom u kojem žive. Cijena smještaja u domu je ...?

  35. Procjena cijene privatnog smještaja Zanimalo nas je od studenata smještenih u domu saznati njihovu procjenu stanovanja u privatnom smještaju. • Najveći broj studenata smatra da njihovi kolege studenti mjesečno plaćaju od 700,00 do 1000,00 kuna, a 27% smatra da plaćaju više od 1000,00 kuna mjesečno. Ovi podaci pokazuju da je većina studenata upoznata s cijenom mjesečnog privatnog smještaja.

  36. Prema Vašem mišljenju, koliko u prosjeku pojedinačno plaćaju smještaj kolege/ice studenti koji privatno unajmljuju stan ili sobu?

  37. Cijene smještaja • U ovom dijelu prikazani su rezultati o stavovima studenata o cijeni smještaja, i to rezultati ukupnog uzorka (prikazani u tablicama), kao i rezultati prema vrsti smještaja (prikazani na slici). Koja cijena je za Vas poštena, odnosno fer s obzirom na to što se nudi u domu i s obzirom na cijene u privatnom smještaju?

  38. Koja cijena je za Vas poštena, odnosno fer s obzirom na to što se nudi u domu i s obzirom na cijene u privatnom smještaju? – prema vrsti smještaja

  39. Koju cijenu smatrate jeftinom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije nerealno niska?

  40. Koju cijenu smatrate jeftinom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije nerealno niska? – prema vrsti smještaja

  41. Koju cijenu smatrate skupom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije neprihvatljivo visoka?

  42. Koju cijenu smatrate skupom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije neprihvatljivo visoka? – prema vrsti smještaja

  43. Opravdanost podizanja cijena • Na slijedećoj slici prikazani su stavovi studenata o podizanju cijena studentskih domova. • Ti studenti vjeruju da studentski domovi nude dobre uvjete stanovanja, odnosno smatraju da je sadašnja cijena prihvatljiva pa je prema njihovom mišljenju opravdano povisiti cijenu smještaja.

  44. Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri bi bilo opravdano podignuti cijenu stanovanja u studentskim domovima kada bi se uvjeti stanovanjapoboljšali?

  45. Zašto bi bilo opravdano podignuti cijenu?

More Related