1 / 28

Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplina

Sustainable Biogas Market Development in Central and Eastern Europe. Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplina. Contract N o. IEE/09/848 SI2.558364 | P roject duration 01/05/2010 – 31/10/2012. Supported by. Sadržaj.

alice
Download Presentation

Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplina

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Sustainable Biogas Market Development in Central and Eastern Europe Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplina Contract No. IEE/09/848 SI2.558364| Project duration 01/05/2010 – 31/10/2012 Supported by

  2. Sadržaj • Strateški dokumenti/RH regulativa/Međunarodni pravni propisi • Pozitivni i negativni utjecaji na okoliš • Smjernice vezano uz utjecaj na okoliš

  3. Strateški dokumenti Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) Energetski sektor određen je kao jedan od primarnih sektora u koji je potrebno uvrstiti zahtjeve zaštite okoliša kao sastavni dio strategije i politike razvoja, a posebno u slučaju izgradnje novih energetskih objekata Ciljevi zaštite okoliša za energetski sektor uključuju sljedeće: Promjena tehnologije radi proizvodnje energije i energenata na način koji će biti prihvatljiv za okoliš … Strategijom je naglašeno da se pri ostvarivanju ciljeva razvoja energetike, posebna pažnja treba posvetiti vrednovanju energetske učinkovitosti i razvoju novih i obnovljivih izvora.

  4. Strateški dokumenti Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Energetika prepoznata kao jedan od sektora koji ima značajan utjecaj na biološku i krajobraznu raznolikost Potreba uvođenja obnovljivih izvora energije koji ne proizvode stakleničke plinove. Međutim, kontroverzna pitanja pojavljuju se i oko utjecaja obnovljivih izvora energije na biološku raznolikost Strateške smjernice: Gospodarenje i upravljanje u energetskom sektoru temeljiti na načelima očuvanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti s posebnim naglaskom na zaštićena područja, područje ekološke mreže i buduća NATURA 2000 područja

  5. Strateški dokumenti Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11) Uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom - postrojenja za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada, korištenje bioplina za proizvodnju energije, itd. Smanjenje udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište – 2020. godine na 35% udjela iz 1997. godine

  6. RH regulativa Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Instrumenti zaštite okoliša: Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) Prostorni planovi … Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) Strateška procjena se obvezno provodi za: Plan i program, isključujući njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na državnoj i područnoj (regionalnoj) razini iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama Za prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, isključujući njihove izmjene i/ili dopune Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) Definirani zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš Postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 10 MWel – MZOPUG provodi ocjenu o potrebi izrade PUO

  7. RH regulativa Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) Uređuje Ocjenu prihvatljivosti plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim planovima, programima ili zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

  8. Međunarodni pravni propisi Od međunarodnih pravnih propisa relevantnih za korištenje bioplina, a kojih je RH stranka, potrebno je istaknuti sljedeće: Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro 1992.) (NN-MU 02/96) Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Kyoto 1999.) (NN-MU 05/07)

  9. Anaerobna digestija (AD) Sirovina: Komunalni, industrijski organski otpad – Stajski gnoj Otpadne vode iz industrije – Ostaci iz ratarstva Otpadni mulj – Energetski usjevi

  10. Utjecaj na okoliš Klimatske promjene – smanjivanje emisije stakleničkih plinova Emisije CO2 iz termoelektrana u RH – 0,78 kg/kWh Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz bazne godine Cilj Europske unije je smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu za 20%, odnosno 30% ako određene obveze prihvate ostale države (posebice Kina, Indija, Brazil) u 2020. godine Smanjenje emisija SO2, NOx, čestica Emisije SO2 iz termoelektrana u RH – 4,82 g/kWh Emisije NOx iz termoelektrana u RH – 1,36 g/kWh

  11. Utjecaj na okoliš – iskorištavanje stajskog gnoja Smanjivanje emisija stakleničkih plinova Zamjena korištenja fosilnih goriva za proizvodnju toplinske i električne energije Smanjivanje emisija CH4 u upravljanju stajskim gnojem Mliječne krave 6 kg/grlo godišnje Ostala goveda 4 kg/grlo godišnje Svinje 4 kg/životinja godišnje Perad 0,012 kg/životinja godišnje Potencijal globalnog zagrijavanje (GWP) – 23 Smanjenje korištenja mineralnih gnojiva Tretirani stajski gnoj - 20% učinkovitije iskorištavanje N Proizvodnja mineralnih gnojiva – 3.3 kgCO2/kgN (Davis J. i C. Haglund, 1999.) Emisija N2O – velika nesigurnost GWP – 310 Kodigestije s energetskim usjevima – prenamjena zemljišta, korištenje umjetnih gnojiva i dr.

  12. Utjecaj na okoliš – iskorištavanje stajskog gnoja Digestat predstavlja vrijedno gnojivo, bogato N, P, K i mikro-nutrijentima Bolja gojidbena svojstva u odnosu na netretirani stajski gnoj Niži C/N odnos – bolji u kratkoročnom učinku dušikove gnojidbe

  13. Smanjenje volumena otpada i troškova zbrinjavanja – stajski gnoj Iskorištavanje organskog dijela Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) – nakon perioda prilagodbe u trajanju od četiri godine (dopuštena primjena 210 kg N/ha godišnje) ograničava se primjena na 170 kg N/ha godišnje Članak 11. Ukoliko se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti prema Pravilniku zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinut bilo gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine. Digestat - korištenje na vlastitim površinama, prodaja gnojiva Utjecaj na okoliš – iskorištavanje stajskog gnoja

  14. Utjecaj na okoliš – iskorištavanje stajskog gnoja Reducira se nastanak neugodnih mirisa u usporedbi s primjenom svježeg stajskog gnoja Miris amonijaka nestaje nekoliko sati nakon primjene Povećava se veterinarska sigurnost – Anaerobna digestija (AD) onesposobljava bakterije, parazite te smanjuje klijavost sjemena korova

  15. Utjecaj na okoliš – biorazgradivi otpad Proizvodnja bioplina iz otpada Organski otpad iz prehrambeno-prerađivačke industrije, organska frakcija mulja nastala pročišćavanjem otpadnih voda, organski otpad iz kućanstava i ugostiteljske djelatnosti, odlagališta otpada (deponijski plin) Smanjenje volumena otpada i troškova zbrinjavanja Smanjenje biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta Pravilnik o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09)– Dodatak VI

  16. Utjecaj na okoliš Korištenje energetskih usjeva Kukuruzna, travnata silaža i sl. – zauzeće poljoprivrednih površina Direktna, indirektna prenamjena zemljišta – emisije stakleničkih plinova Korištenje umjetnih gnojiva, pesticida Utjecaj na cijene hrane

  17. Digestat Utjecaj na okoliš Ukupni digestat Poljoprivredno zemljište Separacija tekuće-kruto Kruta frakcija Tekuća frakcija Poljoprivredno zemljište Poljoprivredno zemljište Kompostiranje Recirkulacija Sušenje Membranske tehnologije Ispuštanje u kanalizaciju

  18. Utjecaj na okoliš Kompostiranje, medij za uzgoj biljaka, projekti regeneracije zemljišta, građevinski materijal, sušenje i peletiranje (kruto gorivo ili gnojivo)

  19. Utjecaj na okoliš Otpad Građevinski otpad, komunalni otpad, strojna, transformatorska ulja Onečišćeni digestat Nužno odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje prema Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)

  20. Utjecaj na okoliš Mirisi Sirovina Digestat H2S, amonijak, amini, hlapljive organske kiseline, reducirani sumporni spojevi Zatvorena skladišta digestata, zatvorene cisterne za transport, plitko injektiranje umjesto raspršivanja Udaljenost od naseljenih područja

  21. Utjecaj na okoliš Otpadne vode Sanitarne, oborinske vode, tekuća frakcija digestata i sl. Pri ispuštanju u površinske vode odnosno sustave javne odvodnje otpadnih voda moraju zadovoljavati vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)

  22. Utjecaj na okoliš Buka Rad postrojenje, manipulacija sirovinom Najviše dopuštene imisije buke definirane su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

  23. Utjecaj na okoliš Transport (sirovine, digestata) Utjecaj na promet Emisije u zrak pri transportu Fugitivne emisije Emisije buke

  24. Utjecaj na okoliš Utjecaj na staništa i floru Utjecaj na NEM Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09) Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) Vizualni utjecaj / utjecaj na krajobraz Postrojenje Pristupni putovi, distribucijska mreža i sl. U poljoprivrednom području

  25. Utjecaj na okoliš - biometan Korištenje biometana u transportu - biogoriva Direktiva 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RES Directive) Definira kriterije održivosti za biogoriva koji moraju biti ispunjeni u svrhu zadovoljavanja postavljenih ciljeva: Uštede emisije stakleničkih plinova Sirovina ne smije biti uzgojena na zemljištu visoke biološke raznolikosti Sirovina ne smije biti uzgojena na zemljištu s velikim zalihama ugljika Sirovina ne smije biti uzgojena na tresetištu, osim ako se ne podastru dokazi da za potrebe uzgoja te sirovine nije provedeno isušivanje prethodno neisušena tla Poljoprivredne sirovine proizvedene u EU i iskorištene za proizvodnju biogoriva moraju biti dobivene u skladu s minimalnim zahtjevima za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete Preuzeto Pravilnikom o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivredi (NN 10/10)

  26. Utjecaj na okoliš Prema Direktivi Europska komisija se obvezala posebnu pozornost posvetiti: Indirektnim utjecajima na prenamjenu zemljišta Utjecaju europske politike vezane uz biogoriva na cijene hrane Provedbi konvencija Međunarodne organizacije rada u državama u kojima se proizvode biogoriva korištena u EU Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 45/10, 26/11) Implementacija kriterija održivosti

  27. Smjernice Adekvatan izbor lokacije Udaljenost od naseljenih područja (mirisi, buka) Uklapanje sustava u okoliš – smanjivanje vizualnog utjecaja Iskorištavanje u kogeneracijskim sustavima Iskorištavanje digestata Gnojivo i dr. Odgovarajuće zbrinjavanje digestata u slučaju da sadrži štetne tvari Održiva proizvodnja bioplina Korištenje otpada i ostataka Utjecaj na prenamjenu zemljišta – direktan, indirektan Utjecaj na proizvodnju i cijenu hrane Nužnost integracije s proizvodnjom hrane, krme i drugih proizvoda Osnivanje kooperativa Uključivanje javnosti Lokalna zajednica i sl.

  28. Koordinator: Energetski institut Hrvoje Požar Savska cesta 163 Zagreb, Hrvatska www.eihp.hr Fax: +385 1 6040 599 Kontakt: Ana Kojaković akojakovic@eihp.hr Tel: +385 1 6326 135 Biljana Kulišić bkulisic@eihp.hr Tel: +385 1 6326 169 Web stranica projekta: www.biogasin.org Partneri na projektu: WIP Renewable Energies (WIP), Germany European Biogas Association (EBA), Belgium Fraunhofer (IWES), Germany Centre for Renewable Energy Sources and Savings (CRES), Greece Czech Biogas Association (CzBA), Czech Republic EKODOMA, Latvia Energoproekt, JSC (ENPRO), Bulgaria Razvojna agencija Sinergija, Slovenia Trinergy Grup (TG), Romania Partneri i kontakti Contract No. IEE/09/848 SI2.558364 | Project duration 01/05/2010 – 31/10/2012

More Related