1 / 17

Fizički sloj

Fizički sloj. Bežični prenos podataka. Bežični prenos podataka. Zajednički medijum za prenos – vazduh Elektromagnetni talasi omogućavaju prenos Broj oscilacija u sekuni – frekvencija (Hz). Elektromagnetni spektar.

amos-mcleod
Download Presentation

Fizički sloj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Fizički sloj Bežični prenos podataka

  2. Bežični prenos podataka • Zajednički medijum za prenos – vazduh • Elektromagnetni talasi omogućavaju prenos • Broj oscilacija u sekuni – frekvencija (Hz)

  3. Elektromagnetni spektar

  4. Količina informacije koju može da prenese elektromagnetni talas zavisi od njegove frekvencije. • Dva tipa prenosa kod visokofrekventnog područja - skokovito frekventno širenje spektra (u vojsci) - direktno sekvencijalno širenje spektra (mobilni telefoni treće generacije)

  5. Prenos podataka radio talasima • Prenos se može ostvariti na veći broj različitih frekventnih opsega. • Radio-talase je lako generisati, mogu da prelaze velika rastojanja i ako prolaze kroz zgrade, zbog čeka se mnogo i koriste. • Svojstva radio-talasa zavise od njihove frekvencije. • Prelaze velika rastojanja između korisnika pa se javlja interferencija. • Signal koji emituje antena prostire se na jedan od tri načina: površinski, jonosferski i direktni.

  6. Prenos podataka radio talasima • Površinski talasi pri svom prostiranju prate zakrivljenost Zemlje i mogu da dostignu značajnu razdaljinu u opsegu vidljivosti. Ovakav efekat može da se postigne sa učestanostima do 2MHz. Najpoznatiji primjer upotrebe površinskihtalasa je AM radio.

  7. Prenos podataka radio talasima • Jonosferskim talasima signal sa stanice na Zemlji odbija se od jonosfere natrag ka Zemlji. Sa ovakvim načinom prostiranja signal se može primiti stotinama kilometara daleko od predajnika.

  8. Prenos podataka radio talasima • Direktni talasi - Iznad 30MHz ne mogu se koristiti ni površinski ni jonosferski talasi, već komunikacija mora biti u direktnoj vidljivosti.

  9. Prenos podataka mikrotalasima • Mikrotalasne veze zauzimaju dio elektromagnetskog spektra. U opsegu od 1 do 40GHz i prostiru se pravolinijski.

  10. Prenos podataka mikrotalasima • Mikrotalasi slabo prolaze kroz zidove. • Danas se uobičajeno koriste područja do 10 GHz. • Na frekvencijama od oko 4 GHz javlja se problem apsorpcije elektromagnetnih talasa u vodi. • Mikrotalasne komunikacije se koriste u telefoniji na velikim rastojanjima. • Jeftinije je od korišćenja optičkih kablova.

  11. Infracrveni talasi • Prenos se postiže korišćenjem primopredajnika koji kao nosilac koristi infracrvenu svjetlost. • Primopredajnici moraju biti u liniji vidljivosti jedan prema drugom ili u pravcu reflektovanih talasa. • Ne prolaze kroz čvrsta tijela. • Koriste se kod daljinskih upravljača, mobilnih telefona...

  12. Prenos podataka vidljivom svjetlošću • Laserski zrak je po prirodi usmjeren • Mora postojati laser i fotodetektor. • Sistem ima veliku propusnu moć i jeftin je. • Laserski snop ne prolazi kroz kišu niti maglu.

  13. Satelitske mikrotalasne veze • Komunikacioni satelit je mikrotalasna relejna stanica. Koristi seza povezivanje više zemaljskih mikrotalasnih prijemnika/predajnika • Satelit prima signal u jednom opsegu učestanosti (direkni kanal – Uplink), pojačavaga i šalje u drugom opsegu učestanosti (povratni kanal - Downlink).

  14. Satelitske mikrotalasne veze • Za potrebe komunikacija koriste se dvije vrste satelita – geostacionarni i niski sateliti. • Geostacionarni sateliti trajno ostaju iznad iste tačke na Zemlji. Satelit se postavlja u orbitu na visini od 36 000 km iznad površine. Često se koriste u telefonskim mrežama i internetskim okosnicama. • Niski sateliti postavljaju se na mnogo manjoj udaljenosti ioni rotiraju oko Zemlje. Potrebno je mnogo satelita koji su postavljeni u orbitu.Moguće je da će se u budućnosti za pristup Internetu koristiti upravo tehnologija niskih satelita.

  15. Satelitske mikrotalasne veze • Optimalni frekvencijski opseg je 1 do 10GHz. • Ispod1GHz značajan nivo prirodnih izvora šuma: galaktički, solarni i atmosferski, kao i smetnje od različitih elektronskih uređaja. • Iznad 10GHz šum jeznačajno oslabljen apsorpcijom atmosfere i padavina. • Većina satelita koristi frekvencijski opseg od 5,925 do 6,425GHz zadirektan kanal i opseg 3,7 do 4,2GHz za povratni kanal. Opseg poznat kao 4/6GHz. • Propusni opseg koji omogućavaju sateliti mjeri se gigabitima po sekundi.

  16. HVALA NA PAŽNJI!

More Related