Strukturni fondovi , instrumenti za regionalni razvoj

1. Strukturni fondovi, instrumenti za regionalni razvoj Vincent LE DOLLEY Zagreb, 27.travanj 2010.

2. Sudionici u regionalnom razvoju Sudionici Predsjednik Vlade DATAR CIACT Ministarstva Središnja razina Regionalna i lokalna razina Regionalno vijeće Prefektregije Dekoncentrirani uredi Vlade Departmani, lokalna samouprava Uredi Vlade Lokalna samouprava

3. Uloga DATAR-a (Međuresorne delegacije za prostorno planiranje i regionalni razvoj) • Stručna služba premijera na raspolaganju ministru zaduženom za prostorno planiranje • Djelokrug rada : uravnoteženost teritorijalnog razvoja, konkurentnost i inovacije, praćenje gospodarskih promjena, održivi razvoj… • DATAR je zadužen za pripremu, praćenje i evaluacijuglavnih međuresornih politika : projektni ugovori Vlade i regija, europski programi, centri konkurentnosti, središta ruralne izvrsnosti… • U provođenju politika oslanja se na javne ustanove (Agencija za usluge i plaćanje)

4. Povijesni pregled kohezijske politike(1) • Od Ugovora iz Rima, kohezija i regionalni razvoj središnji su ciljevi Europske unije • 1973. : prvo proširenje pokreće pitanjerazlika u gospodarskom razvoju • 1975.osnivanjeEuropskog fonda za regionalni razvoj • 1986. : Jedinstveni europski akt : stvaranje politike gospodarske i socijalne kohezije

5. Povijesni pregled kohezijske politike (2) • 1989.-1993. : paket mjera Delors I prati otvaranje prema novim državama članicama (države korisnici : Španjolska, Irska, Portugal, Grčka) • 1994.-1999. : paket mjera Delors II : nove države članice i istočna Njemačka • 2000. : sastanak na vrhu u Lisabonu : prioriteti su inovacije, zapošljavanje, znanje i gospodarstvo

6. Povijesni pregled kohezijske politike (3) • 2004. : proširenje na 10 novihdržava članica • 2007.-2013. : ponovno usklađivanje programa sa strategijom iz Lisabona-Göteborga • Ugrađivanje teritorijalne suradnjeu vodeće politike

7. U Francuskoj, planski ugovoriVlada-regije • Istovremeno, decentralizacijapokrenuta u Francuskoj 1981. zahtijevastratešku viziju i stabilan financijski angažman na regionalnoj razini • 5 generacijaugovora između Vlade i regija usmjerenih najprije na velike infrastrukturne projekte, a kasnije postupno na gospodarstvo i lokalni razvoj

8. Porast planskih ugovora Vlada–regije • Povećanje iznosa ulaganja temeljem ugovora između Vlade i regija • Trostruko povećanje sredstava od prve generacije sa 6,4 na 16,7 milijardi eura • Porast udjela lokalnih jedinica

9. Veza između projektnih ugovora Vlada–regije i europskih fondova : CIACT(Međuresorni odbor za teritorijalno planiranje i razvoj)ožujak 2006. • 1. siječnja 2007. pokretanje projektnih ugovoraza razdoblje od 7 godina, kao europskih operativnih programa • Povlašteno partnerstvo između Vlade i regija, uključujući i lokalnu samoupravu • Uključivanje strategije Lisabon-Göteborg ikoordinacijas budućim europskim programima

10. Projektni ugovori 2007.-2013. i ROP-ovi : Izrada, praćenje, upravljanje • Nacionalno upravljanje operativnim programima sukladno Nacionalnom strateškom referentnom okviru,a projektnim ugovorima Vlada-regijesukladno uputama predsjednika Vlade • Zajednički dijagnostički instrument za operativne programe/ projektne ugovorenastao u suradnji između Vlade i regije • Dodatni regionalni i međuregionalni programinastali i dogovoreni paralelno u 2006./2007. • Zajednički upravljački instrument • Središnji alat za praćenje : PRESAGE

11. Projektni ugovori 2007.-2013.i ROP-ovi :Evaluacija • Zajednički rad na evaluaciji u nacionalnom tijelu za evaluaciju i regionalnim odborima za evaluaciju • Metode koje omogućuju konsolidaciju podataka na središnjoj razini • 70 zajedničkih pokazateljadefiniranih na središnjoj razini : • otvaranje radnih mjesta • uvođenje informacijsko komunikacijskih tehnologija • okoliš • smanjenje emisija stakleničkih plinova (cilj “ugljično-neutralni” projektni ugovori Vlada- regije) • inovacije • teme koje se definiraju na središnjoj ili regionalnoj razini • Zajednička tijela : Nacionalno tijelo i regionalna tijela sastavljena od predstavnika Vlade, regija i stručnjaka. • Revizija na polovici projektnog razdoblja: 2010.

12. Financijska sredstva : projektni ugovori Vlada-regije • Ukupni iznos : 30 milijardi euraVlada + regije + ostale jedinice lokalne samouprave • Država : 12,74 milijardi eura, što obuhvaća : • 2/3 : promet, istraživanja, sveučilišta i okoliš • - 35 % u odnosu na početna financijska sredstva zarazdoblje 2000.-2006. (19,5 milijardi €) • broj programa je prepolovljen (27+4 operaterau odnosu na oko 60 u razdoblju 2000.-2006.)

13. Projektni ugovori Vlada-regije • Projektni ugovori Vlade i regija imaju značajan udio u ulaganjima u regiji • Vlada: 15 do 20% sredstava državnog proračuna za civilna ulaganja • Regije: 20 do 25% sredstava proračuna regija za ulaganja • Projektni ugovori Vlade i regija nisu jedina ulaganja za koja Vlada i regije zajednički izdvajaju sredstva Primjeri: • Sporazumi o financiranju vlakova velike brzine • Sporazumi o financiranju autocesta danih u koncesiju • Cestovna ulaganja

14. Financijska sredstva : strukturni fondovi • Cilj« konvergencija »(uključuje sredstva za projekte od javnog interesa) 3,190 • Cilj« regionalna konkurentnost i zaposlenje » 10,256 • Cilj« suradnja » 0,859 UKUPNO Francuska 14,3 UKUPNO EU 347,4 • Od toga:Europski fond za regionalni razvoj8,9 Europski socijalni fond 5,4 • 36 operativnih programa, 31 u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj i 5 u sklopu Europskog socijalnog fonda

15. Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) • Strateški prioriteti : • Inovacije, istraživanja i podrška poduzećima • Obuka, zaposlenje i socijalna inkluzija • Okoliš, prevencija rizika i energetska politika • Razvoj urbanih i ruralnih teritorija • Nacionalna grupa za praćenje provedbe, tehničke radne skupine, kontinuirana evaluacija

16. Raspodjela sredstava (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) • Troškovi koji se vezuju uz Lisabon : - istraživanje i razvoj, inovacije, društvo informacija - obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, održive tehnologije - potpora poduzećima - tržište rada, ljudski kapital, politika zapošljavanja, socijalna inkluzija - prometna infrastruktura (samo konvergencija) • Politički cilj u Francuskoj :75 % sredstava vezanih uz Lisabon za kontinentalnu Francusku(60% za prekomorske departmane) - Za sve programeEuropskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda na središnjoj razini - Za cilj « konkurentnost » : 1 pod-cilj : 60% za Europski fond za regionalni razvoj - Za razdoblje 2007.-2013. u prosjeku

17. Konkretno, primjeri zajedničkog djelovanja… • Veliki projektikoji se zajednički financiraju iz sredstava projektnih ugovora Vlada-regije i operativnih planova: • Željeznička pruga Bretagne Grande Vitesse • Prijevoz vode s otoka Réunion • Održivo uređenjeLidaod Sètado Marseillana • Vraćanje pomorskog karaktera Mont-Saint-Michelu • Optički kabel u Središnjem masivu • Željeznička autocesta Eco-Fret • Sveučilišni kampus u Guyani • …

18. Konkretno, primjeri zajedničkog djelovanja… • Zajednički koraci : • Regionalne strategije inovacije • Glavni digitalni plan • Evaluacija ugljično-neutralnih programa, lokalni klimatski planovi • Ruralni razvoj (teritorijalna dimenzija projektnih ugovora Vlada-regije, LEADER+, središta ruralne izvrsnosti…) • Financiranje projekata istraživanja i razvojaza centre konkurentnosti • Projekti integriranog urbanog razvoja (Urban, Urbact, politika razvoja gradova) • …

19. Teritorijalna kohezija • Ugovor iz Lisabona navodi kao cilj gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i traži od Unije da smanji razlike među regijama • U razdoblju 2007.-2013. programi teritorijalne suradnje, međuregionalni programi, programi LEADER (financirani iz Europskog fonda za regionalni razvoj), programi urbanog razvoja, teritorijalna dimenzija projektnih ugovora Vlade i regija… • Izvješće Barca : « place-based policies » • U budućnosti, razmišljanja o makro-regionalnom pristupu, integriranim teritorijalnim programima…

20. Regionalni operativni programi i projektni ugovori Vlada-regije : koje su prednosti za regionalni razvoj ? 1 –Vrijednost partnerstva : Omogućili suda se uspostave mjesta za razmjenu informacija, gdje se prednost daje sporazumnom rješenju. 2 –Usklađivanjepolitikaprostornog planiranja, ključnih u kontekstu nedovršene decentralizacije. • Sinergija vještina • Razvoj u pravcu uključivanja nekih zajedničkih europskih prioriteta • Komplementarnostposebno u sklopu teritorijalne dimenzije 3 - Razvojpraksi i metodajavnih intervencija i poboljšanjeformaliziranja i planiranja mjera, transparentnostii praćenja. • Formaliziranjestrateškog promišljanja • Jačanje komitologije • Povećanje transparentnosti Source : étude Ernst and Young

21. Regionalni operativni programi i projektni ugovori Vlada-regije : koje su prednosti za regionalni razvoj? 4- Efekt financijske poluge važan za korisnike:potiče, povećava ili osigurava neka ulaganja : • Višegodišnja financijska vidljivost • Efektpoticanja • Efekt ubrzanja ilipovećanja 5- Teritorijalna primjenajavnih politikaodrživog razvoja, centri konkurentnosti…, posebnou sklopu teritorijalne dimenzije projekata stavljajući naglasak na : • Jačanje logike integriranog projekta koji se provodi između raznih teritorijalnih razina • Pokretač međuresornog djelovanja • Doprinos postupnoj afirmaciji pojma lokalnog upravljanja

22. Regionalni operativni programi i projektni ugovori Vlada-regije:koje su prednosti za regionalni razvoj? • Instrumenti koji omogućuju da europski prioriteti i sredstva dopru do svih europskih područja, te malih i srednjih poduzeća, a prilagođeni su različitosti situacija i potencijala • Komplementarnost s europskim ili nacionalnim projektnim natječajimakoji stavljaju naglasak na znanstvenu (centri konkurentnosti) ililokalnuizvrsnost (metropole, središta ruralne izvrsnosti) • Prilike za razmjenu iskustva među europskim regijama, usporedbu sukladno mjernim kriterijima, susreteregionalnih, nacionalnih i europskih dužnosnika

23. Kakva je perspektiva za daljnji razvoj ? • EU 2020. : prioriteti su znanje i inovacije, održivo gospodarstvo, zaposlenje i socijalna inkluzija • Zadržavanje općeg ustroja kohezijske politike (3 cilja), veza s ruralnom politikom, jačanje kategorije 1A (istraživanje, poduzeća) • Jačanje teritorijalne kohezije (integrirani programi, međuregionalni i prekogranični programi, makro-regije…) • Prema sveobuhvatnijem integriranjunacionalnih i europskih ugovornih instrumenata?

24. A DATAR? • Svakako se predviđa širenje njegova djelokruga radazahvaljujući međuresornom iskustvu i instrumentima za upravljanje i praćenje (plan gospodarskog oporavka, praćenje promjena u gospodarstvu, vojno restrukturiranje…) • Značajnija uloga veze s regionalnim i lokalnim jedinicama, što prati povećanje njihovih ovlasti • Potreba za teritorijalnom i međuresornom vizijom budućeg razvoja.