370 likes | 534 Views
Anamaria Blažić, dipl.psiholog psihoterapeut. MOBBING. definicija ciljevi faze mobbinga regulatorni odgovori osobine ličnosti, spol rezultati istraživanja implikacije i preporuke. MOBBING.
E N D
MOBBING • definicija • ciljevi • faze mobbinga • regulatorni odgovori • osobine ličnosti, spol • rezultati istraživanja • implikacije i preporuke
MOBBING “Zlonamjerni pokušaj prisiljavanja osobe da napusti radno mjesto pomoću neosnovanih optužbi, ponižavanjem, općim napadima, emocionalnim zlostavljanjem, i/ili terorom.” Davenport, 1999.
Koje su razlike između bullyinga i mobbinga? • za razliku od bullyinga koji implicira individualni akt agresije, mobbing je definiran kao zlostavljačko ponašanje grupe
definicije mobbinga • Leyman, 1994. – “napadanje, grupni napad na neku osobu ili psihološko teroriziranje” • Westhues, 2002. – “kampanja suradnika na poslu, kako bi isključili, kaznili i ponizili ciljnu osobu”
Cilj mobbinga • izbacivanje ciljne osobe s posla, uzrokojući psihološke, i fizičke povrede, kao i financijski gubitak (Davenport, 1999. Einaresen, 2003. Leyman, 1996.)
PSIHOLOŠKO NASILJE • Međunarodna organizacija rada (ILO) je prepoznala nasilje na radnom mjestu i proširila definiciju s fizičke agresije na pasivna ili psihološka djela
posljedice takvih ponašanja : • PTSP • prerana smrt • samoubojstvo • ubojstvo
SINDROM MOBBINGA (faze) 1. konflikt 2. agresivna djela i “psihološke uvrede” 3. poslodavci se uključuju u uništavanje žrtve-mete 4. meta je “markirana” terminima komplicirana osoba ili psihički poremećena 5. izbacivanje mete s radnog mjesta, otkaz (Leyman, Gustaffson, 1996)
Mobbing se opisuje i prema stupnjevima (Davenport) • prvog stupnja • drugog stupnja • trećeg stupnja
Znaci mobbinga: • ogovaranja i tračevi o “meti” • “meta” se ne poziva na zajednička druženja • kolektivni fokus na određeni kritični događaj • podijeljeno mišljenje o tome da je “meti” potrebna formalna kazna
Znaci mobbinga: • formalno izražavanje kolektivnog negativnog stava prema meti (peticije...) • visoka razina tajnosti, povjerenja i kolegijalne solidarnosti među mobberima • opasnost od javne obrane “mete” • negativni odgovor na mogućnost vanjske pomoći “meti”
Pravne reakcije: • Francuska, Njemačka, Italija, Švedska, Finska, Španjolska, Nizozemska, Belgija i Norveška – pravne reakcije na psihološku agresiju • u Francuskoj – “moralni” napad je kriminalni akt s mogućom kaznom od 15.000 eura, do godine dana zatvora
Velika Britanija, Irska i Australija – unutar postojećih zakona zaštite i sigurnosti na radu • SAD – nije prepoznat u pravosudnom sustavu
Kakva je situacija u Hrvatskoj? • nema posebnog pravnog zakona koji bi prepoznao ili kažnjavao mobbing • u okviru postojećeg Zakona o radu – Sud za zaštitu dostojanstva (čl. 22 Zakona o radu)
u Hrvatskoj je provedeno istraživanje, 2002. g. • neki oblik mobbinga doživljava od 15-53% zaposlenih djelatnika
Rezultati istraživanja web portala Posao.hr Uzorak ispitanika : 812, Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska županija
Većina zaposlenika osjeća mobbing • 84 % ispitanika pozitivno je odgovorilo na pitanje - JESU LI IKADA BILI U SITUACIJI DA IH KOLEGE, PODREĐENI ILI NADREĐENI PSIHIČKI ZLOSTAVLJAJU
okomiti mobbing • 82 % ispitanika – definira zlostavljanje od strane nadređenih
vodoravni mobbing • 17 % ispitanika doživljava zlostavljanje od strane kolega s kojima dijele isti rang • 1% ispitanika prepoznaje zlostavljače u podređenim kolegama
Reakcije na mobbing: • 54% ispitanika na dugotrajni mobbing odgovorila bi trpljenjem i istovremenom potragom za novim poslom • 27% ispitanika bi dalo otkaz • 12% ispitanika trpjelo bi dugotrajni mobbing bez potrage za novim poslom • 7% ispitanika bi prijavilo poslodavca
Posljedice mobbinga • 4/5 ispitanika osjetilo je posljedice mobbinga kao što su STRES, SUMNJU U SEBE, IZOLIRANOST I OPĆU NESIGURNOST
SPOLNO UVJETOVANJE MOBBINGA • 57% ispitanika smatra da su ŽENE češće izložene mobbingu • 42% ispitanika smatra da su MUŠKARCI i ŽENE podjednako izloženi • 1% ispitanika mišljenja je da su MUŠKARCI češće izloženi mobbingu
Koliko znamo o mobbingu? • 97% ispitanika smatra da je mobbing tema o kojoj se premalo govori, iako je svaka četvrta osoba njemu izložena
Cilj mobbinga • srušiti čast i ljudsko dostojanstvo s namjerom eliminiranja osobe s radnog mjesta
mobbing bolest civilizacije, ali i bolest koju stvara civilizacija
percepcija moći • kada postoji neravnoteža moći i kada se iskorištava pozicija moći (managera prema zaposlenicima) • istraživanja pokazuju da ne postoje argumenti da “bulleri” i žrtve imaju predispozicije da zlostavljaju ili da budu žrtve (McCarty)
spol • postoje razlike između muškaraca i žena, ali i muškarci i žene mogu podjednako biti zlostavljači i zlostavljani • muškarci skloniji fizičkoj i verbalnoj agresiji • žene sklonije prema pasivno agresivnim oblicima ponašanja
različitost • zaposlenici koji su u manjini zbog svojih nasljeđenih osobina, koji se razlikuju po svojim političkim, religijskim i poslovnim vjerovanjima – veća je vjerojatnost da postanu “ciljna” grupa
Pasivno agresivna grupna ponašanja • ogovaranje • konstantna kritika • psihološko zlostavljanje • izolacija i marginalizacija
Kultura na radnom mjestu • visok stupanj kompeticije zaposlenika • nedostatak objektivne selekcije za radno mjesto • seksualna orijentacija
mobbing • je simptom destruktivne i negativne kulture na radnom mjestu, a ne posljedica točno određenih tipova ličnosti mobbera i žrtve mobbinga
simptomi mobbinga • nisu samo pokazatelji nepovoljne radne kulture, već i rezultat kada dominantna radna grupa isključuje “druge” koji se razlikuju od nje
implikacije i preporuke • uzimanje u obzir različitost drugih • jednakost među spolovima • poštovanje prema svim zaposlenicima • bez obzira na rasu, imovinsko stanje, religiju, politička uvjerenja, seksualnu orijentaciju ili bračno stanje
implikacije i preporuke • usredotočiti se na posao • održavati socijalne odnose u različitim grupama – obitelj, škola, crkva • umjesto priključivanju mobberima, pokazati humanost prema žrtvi
Kako prevenirati mobbing? • učenje komunikacijskih vještina • grupno raspravljanje o problemima • uvid u djelotvornost zaposlenika