160 likes | 472 Views
Henry Murray (1883-1988). Explorations in personality: A clinical and experimental study of fifty men of college age” (Murray, 1938). Asmir Gračanin 2009/2010. Definiranje ličnosti. Ličnost je hipotetička struktura
E N D
Henry Murray (1883-1988) Explorations in personality: A clinical and experimental study of fifty men of college age” (Murray, 1938) Asmir Gračanin 2009/2010
Definiranje ličnosti • Ličnost je hipotetička struktura • Ličnost se biološki može definirati kao vladajući organ ili tijelu nadređena institucija. Kao takva, ona je locirana u mozgu. Bez mozga nema ličnosti (Murray, 1951). • Individualni pristup • Holizam • Orijentiranost na situacione determinante ličnosti • Orijentiranost na prošlost i podsvjest kao motivacijske snage • Biološka zasnovanost ljudske ličnosti • Važnost potreba
Struktura i dinamika ličnosti • Struktura ličnosti: id, ego, superego+ego ideal • Id sadrži i impulse koji su prihvatljivi • Ljudi se međusobno razlikuju po mogućnosti kontroliranja vlastitog ida • Osnovne determinante ponašanja: 1. Potrebe 2. Pritisci 3. Teme
Potrebe • Potreba je jedan konstrukt koji predstavlja neku snagu . . . u mozgovnom području, snagu koja organizira percepciju, apercepciju, intelekciju, konaciju i akciju na taj način da u određenom smjeru transformira neku postojeću, nezadovolavajuću situaciju • ... potencijal ili spremnost za odgovaranje na određeni način u određenoj situaciji (Murray, 1938) • Posljedica unutrašnjih procesa ili (češće) vanjskih pritisaka • Svaku potrebu prate određene emocije
Potrebe • Akton – obrazac akcije vezan uz potrebu koji dovodi do njezinog zadovoljenja Složena povezanost različitih aktona i različitih potreba • nemogućnost zaključivanja o potrebama na osnovu ponašanja Važnost potreba za razumijevanje ponašanja: Aktoni sami po sebi nemaju intrinzičnu vrijednost. Uspostavljaju se i održavaju samo oni koji dovode do zadovoljenja potrebe. Ovisno o tome da li je potreba aktivna, dolazi do različitih reakcija na iste situacije Organizmi ne reagiraju samo na prisutne podražaje nego izvode ponašanja koja su vezana uz potrebe (npr. istraživanje teritorija, traženje hrane)
Vrste potreba • Viscerogene (12) i psihogene (28) Psihogene potrebe: Glavne kategorije: Ambicija (npr. potreba postignuća, egzibicije, reda, zadržavanja) Obrana statusa i održavanje psihološke distance (obrane, kontriranja) Reagiranje na ljudsku vlast i moć (dominacije, pokoravanja, agresije) Privrženost među ljudima (udruživanja, odbacivanja, njegovanja, igre) Izmjena informacija (znanja, tumačenja)
Vrste potreba • Otvorene i prikrivene (manifestne i latentne) Motoričko ponašanje/snovi, fantazije, nesvjesno, neurotski simptomi • Proaktivne i reaktivne • Fokalne i difuzne • Modalne, efektne i procesna aktivnost
Individualne razlike • Prisutnost/neprisutnost potreba • Trajnost potreba • Intenzitet potreba • Sklop/obrazac potreba
Pritisci • Determinirajući aspekti okoline • Alfa i beta pritisci (ne) sukladnost između alfa i beta pritisaka • Odnos između potreba i pritisaka (interakcija) Tema – integracija potreba i pritisaka epizoda ponašanja
Test tematske apercepcije (TAT) • Murray i Morgan (1935) • Uz Rorshackov, naspoznatiji projektivni test u psihologiji
Suvremena razrada Murrayeve koncepcije ličnosti • Niska povezanost motiva mjerenih projektivnim testovima i motiva mjerenih upitnicima (McClelland , 1980) implicitni i eksplicitni motivi • Važnost interakcije motiva i osobina ličnosti za predikciju ponašanja (Winter i sur., 1998) osobine kanaliziraju ponašajnu ekspresiju motiva
Suvremena razrada Murrayeve koncepcije ličnosti • Kritika Petofaktorskog modela ličnosti zbog njegove uglavnom deskriptivne prirode (npr. Block, 1995; McAdams, 1992) Rješenje: • Dimenzije Petofaktorskog modela kao varijacije u temeljnim potrebama; FIRN model (Five Individual Reaction Norms) konceptualizira dimenzije petfaktorskog modela kao stabilne individualne razlike u potrebama koje dovode do motivacijskih reakcija na određene vrste okolinskih podražaja (Denissen i Penke, 2008) U kojim situacijama osobine utječu na ponašanje? dijagnostičke situacije (Snyder i Ickes, 1985)
Ekstraverzija – stupanj / vrijednost nagrađivanja kojeg donose socijalne interakcije • Ugodnost – dispozicija za kooperativno nasuprot sebičnom ponašanju u konfliktima oko podjele resursa • Savjesnost – otpornost / čvrstoća pri kretanju prema postizanju cilja s obzirom na distraktirajuće okolnosti • Neuroticizam – razlike u osjetljivosti na znakove socijalnog isključivanja • Otvorenost za iskustva – stupanj / vrijednost nagrađivanja kognitivne aktivnosti
Denissen i Penke (2008): Situacije važne za svaku od temeljnih dimenzija ličnosti uključuju odabir između: socijalnih naspram nesocijalnih nagrada (potkrijepljenja) žrtvovanja resursa u korist drugih ljudi naspram maksimiziranja ishoda u svoju korist odustajanja od cilja i usmjeravanja na privlačne kratkoročne opcije naspram ustrajanja na cilju usmjerenom zadatku usmjeravanja na znakove socijalnog odbacivanja naspram ignoriranja istih obrade kognitivno zahtjevnih sadržaja naspram usmjeravanja pažnje na predvidljivije podražaje