600 likes | 756 Views
Državne potpore u SAD-u. Zdenka Obuljan Tina Šikić. DRŽAVNE POTPORE U SAD-u. Sporazum o subvencijama i carinama (Agreement on Subsidies and Counervaling Measures) Federalna vlada daje subvencije: Poljoprivredi Stanovanju Transportu Razvoju zajednice.
E N D
Državne potpore u SAD-u Zdenka Obuljan Tina Šikić
DRŽAVNE POTPORE U SAD-u • Sporazum o subvencijama i carinama (Agreement on Subsidies and Counervaling Measures) • Federalna vlada daje subvencije: • Poljoprivredi • Stanovanju • Transportu • Razvoju zajednice
Subvencije u stanovanju • Subvencije obiteljima s niskim dohotkom • 2009. dodijeljeno je 250 bilijuna dolara • 171 bilijuna ili 70% na kupovinu vlastitog prostora • 58 bilijuna dolara ili 24% na iznajmljivanje • 6% na programe koji pomažu oboje
Table 1. Net Federal Subsidies to Passenger Transportation by Mode:1999.-2003. (millions of $)
Subvencije razvoju zajednice • 2009. odjelu za planiranje i razvoj zajednice dodijeljeno je 13,2 bilijuna $ • Community Development Block Grants 8 bilijuna $ • HOME Housing Program 3,2 bilijuna $ • Homeless Assistance Grants 1,6 bilijuna $ • Housing for Persons with AIDs 289 milijuna $ • Self-Help Homeownership Grants 50 milijuna $ • Rural Subsidies 24 milijuna $
The Common Agricultural Policy Mateja Rudman Tihana Škrinjarić Katarina Rimac
CAP • primjena zajedničke poljoprivredne politike počela je kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih godina • Rimski ugovori • Konferencija u Stresi 1958.
Ciljevi CAP-a • podizanje poljoprivredne produktivnosti • osiguravanje životnog standarda poljoprivredne populacije • stabilizacija tržišta • sigurnost opskrbe tržišta • osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama
Načela CAP-a • 1. jedinstveno tržište • 2. prednost Unije • 3. financijska solidarnost
Financiranje CAP-a • EAGGF (European Agricultural Guidanceand Guarantee Fund) – 1962. • EAGF (European AgriculturalGuarantee Fund) • EAFRD (European Agricultural Fund for Rural Development)
Reforme CAP-a • 1984. – uvođenje kvota na mlijeko • 1988. – poljoprivredni stabilizatori • 1992. • 1999. – u sklopu Agenda 2000.
argumenti za i protiv CAP-a • Za: • EU se treba brinuti o poljoprivrednicima jer oni pomažu u razvoju okolice • Slobodna tržišta su nestabilna • Bez intervencija cijene će fluktuirati i poljoprivrednici neće biti odgovorni i sposobni dati adekvatnu ponudu na tržištu
argumenti za i protiv CAP-a • Protiv: • Resursi će biti bolje raspoređeni kroz slobodno tržište; CAP povećava cijene prehrambenih proizvoda u EU više nego što je to potrebno • CAP povećava siromaštvo u siromašnim zemljama sa nepoštenim natjecanjem sa lokalnim poljoprivrednicima
Reforme CAP-a nakon 2013. • Ciljreforme je povećanjekonkurentnosti, održivostiistabilnostipoljoprivrede u EU. • EU na poljoprivrednu politiku godišnje troši oko 55 milijarda eura • EK je u svom prijedlogu ostavila visinu troškova za poljoprivredu manje više na sadašnjoj razini sve do 2020. godine • Po prijedlogu Europske komisije, postupno bi se smanjivale goleme razlike u poticajima koje dobivaju farmeri na zapadu u odnosu na svoje kolege na istoku.
Komisijin prijedlog predviđa da se izravna plaćanja povećaju poljoprivrednicima Litvija za 33% Rumunjska 31% Bugarska 22% Najveće smanjenje imali bi poljoprivrednici : Malta -7,5 % Nizozemska 5,5% Italija 4,5%
Francuska bi i dalje ostala najveći primatelj poljoprivrednih poticaja, koji bi 2019. godine iznosili 7,6 milijarda eura • Njemačka 5,2 milrd eura • Španjolska 5 milrd eura • Do 2019. godine zemlje članice trebale bi početi uvodit i jedinstveni sustav plaćanja po hektaru • Komisija također predlaže da se poticaji koji po proizvođaču prelaze 150.000 eura godišnje postupno smanjuju te da se ograniče na maksimalno 300.000 eura po aktivnom poljoprivredniku.
Prijedlozi: • 30 posto pomoći poljoprivrednicima uvjetuje većom brigom za ekologiju • 30. rujna 2015. umjesto 30. rujna 2016. godine, prestane primjenjivati sustav ograničenja proizvodnje šećera i minimalnih potrošačkih cijena kako bi se ubuduće izbjegle nestašice šećera i povećao izvoz • fond za izvanredne situacije od 500 milijuna eura godišnje
novi instrumenti osiguranja od vremenskih nepogoda ili naglog pada cijena na tržištu. • pogodnosti za mlađe poljoprivrednike ispod 40 godina -25 % veća osnovna primanja
Nove članice-novi izazovi • 10 novih članica u 2004.god • Bugarska i Rumunjska 2007.god • 7 mil novih poljoprivrednika među 6 mil starih (15 članica) • 55 Ha novih poljop.zemljišta među 130 mil starih( rast za 40 %) • Prizvodnja veća za 10-20% za većinu proizvod ( EU 27)
Jedinstveno tržište • stabilne cijene • Mjere za ruralni razvoj • Ključni izazov jest poboljšanje agrikulture i ruralnih zajednica EU tek nedavno započela sa novim mjerama za razvoj ruralnih djelova Nove članice imaju obvezu uskladiti poljoprivrednike sa ostalim članicama
EU budžet 2011. Izvor: Europska komisija, 2011.
Kratka povijest Izvor: Europska komisija, 2010.
Uvoz i izvoz hrane EU, mil € (hrana, piće i duhan) Izvor: EC
EU budžet 2010.-2013., udjeli (%) Izvor. EC
Udio zaposlenih u poljoprivredi za odabrane zemlje, u % Izvor: WB
Zašto je realan prihod u posljednjem desetljeću porastao vrlo malo?
Bruto dodana vrijednost u poljoprivredi, po godišnjoj jedinici rada (annual work unit), 2007., u 000 € Izvor. EC
Subvencije po zemljama članicama, u %, 2008., 2013., promjena Izvor: reformthecap.eu
CAP nakon 2013. • Priopćenje „CAP ususret 2020.“ • CAP Health Check • Strategija EUROPE 2020.
Poljoprivredni poticaji u RH Nikolina Dodig Ivana Grgurev
Poljoprivredni, vodni resursi, zemljište, prirodno-klimatske osnove POLJOPRIVREDA razvoj ostalih djelatnosti, rast zaposlenih, povoljna vanjskotrgovinska bilanca, ekološka ravnoteža, ruralni razvoj • CILJEVI POLJOPRIVREDE!
POLJOPRIVREDA U RH • Udio poljoprivrede u BDP-u= 5,9% (2009.)
DRŽAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI • stimulirati proizvodnju određenih proizvoda koji imaju strateško značenje kao i proizvode osobite važnosti • omogućavati realizaciju onih proizvoda čiji su troškovi proizvodnje iznad tržišnih cijena • usklađivati kupovno sposobnu potražnju potrošača i otkupne cijene pojedinih proizvoda