260 likes | 507 Views
PROGRAMSKI DIZAJN. SEMINARSKI RAD Studenti: Lana Bodrožić Igor Lončar Ana Ružić Jana Sertić. Programiranje. Računalno programiranje je proces planiranja slijeda koraka koje će računalo slijediti.
E N D
PROGRAMSKI DIZAJN SEMINARSKI RAD Studenti: Lana Bodrožić Igor Lončar Ana Ružić Jana Sertić
Programiranje • Računalno programiranje je proces planiranja slijeda koraka koje će računalo slijediti. • Rješavanje problema je bitna komponenta programiranja i zahtijeva mnogo planiranja unaprijed
Programski razvojni ciklus • Nekoliko je koraka kojih se treba držati pri stvaranju programa: • Analiziranje problema • Dizajniranje programa • Kodiranje programa • Testiranje i korekcija • Pisanje potrebne dokumentacije • Održavanje programa 1 2 3
Tipovi grešaka u programu • Sintaktična pogreška se pojavljuje onda kad se kôd ne slaže sa pravilima sintakse, uputama ili programskim jezikom • Logička pogreška se odnosi na manu u programskom dizajnu i algoritmu što dovodi do stvaranja pogrešnih rezultata ???
Algoritmi • Algoritam je procedura za rješavanje problema u smislu: • akcija koje treba izvršavati i • redoslijeda po kojemu se navedene akcije pokreću • Algoritam mora: • biti realan, precizan i nedvosmislen, • dati točno rješenje u svim slučajevima, i • imati svoj završetak.
Strukturirano programiranje • Za program se kaže kako je strukturiran onda kada odgovara modernim standardima programskoga dizajna • Strukturirano programiranje vam pomaže da napišete učinkovite programe, bez da napravite pogrešku
Pseudokôd i dijagram toka • Pseudokôdovi i dijagrami toka su vrlo popularan način prikazivanja algoritama • Pseudokôd je umjetni i neformalni jezik koji programerima pomaže u razvijanju algoritama • Dijagrami toka su također vrlo popularni zato jer grafički prikazuju programsku logiku koristeći geometrijske simbole i linija, koje su međusobno povezane ravnajući se prema logici samog algoritma
Strukture programske kontrole • Svi se programi mogu pisati unutar odrednica kao što su to: • struktura slijeda / sekvence • struktura odabira • struktura ponavljanja • Ove odrednice smanjuju vrijeme i trošak programiranja kao i rok završetka
Struktura slijeda ili sekvence • Kontrolna struktura slijeda nadzire pravilan redoslijed nekih akcija koje uključuju unose, procese i izlaze • Primjeri ovih akcija su: • čitanje zabilježenih podataka, • izračunavanje srednjih ili ukupnih vrijednosti • ispis • Kontrolna struktura slijeda je ugrađena u mnoge programe na ovaj način
Struktura odabira • Odabir ovisi o tome je li određeni uvjet u "true" ili "false" vrijednosti • Dva najučestalija tipa kontrolne strukture odabira su naredbe if-then-else i case • Program donosi neku odluku temeljeći se na vrijednost "true" određenoga uvjeta
Struktura ponavljanja • U mnogim računalnim programima, neki se proces može ponavljati nebrojeno puta • Mnogi programeri ovaj konstrukt nazivaju petlja ili kružni postupak, a poznat je i pod nazivom iteracija. • Dva oblika kontrolne strukture ponavljanja su naredbe do-while i do-until
Generacije programskih jezika • 1. generacija - Strojni jezik – sastoji se od "0" i "1", jedini jezik koji kompjuter razumije izravno • 2. generacija - zbirni ili asemblerski jezik - jezični elemente poput akronima i riječi • 3. generacija -proceduralni jezici - kažu računalu što treba učiniti i na koji način • 4. generacija - još uvijek neprecizno definirana - takvi jezici govore programu što treba učiniti, ali mu ne govore na koji način, odnosno kako
FORTRAN (FORmula TRANslator) • FORTRAN jezik se također razvio pedesetih godina dvadesetoga stoljeća (točnije 1956. godine) kako bi omogućio lakši način u pisanju znanstvenih i injžinjerskih aplikacija • FORTRAN je dizajniran za manipulaciju kompleksnih matematičkih i logičkih izraza, te se najviše koristi u znanstvene, injžinjerske i matematičke svrhe
BASIC (Beginners All-purpose Symbolic Instruction Code) • BASIC se razvio 1964. godine kao jednostavan i interaktivan jezik za rješavanje problema • U današnje se vrijeme BASIC koristi na osobnim računalima i mini – računalima za razvoj nekih poslovnih aplikacija. Postoje mnoge verzije BASIC jezika
Visual Basic • Visual Basic je razvijen tijekom devedesetih godina dvadesetoga stoljeća od strane Microsoftove korporacije • Temelji se na Windowsima i dizajniran je da pomaže programerima u stvaranju aplikacija koje se temelje na Windows operativnom sustavu
COBOL (COmmon Business Oriented Language) • COBOL se razvio iz zajedničkih napora američke vlade, poslovanja i značajnijih sveučilišta, a u upotrebu je došao ranih šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća • COBOL je dizajniran u odnosu na poslovnu administraciju, a njegova je svrha procesuiranje velikih podatkovnih datoteki s alfanumeričkim simbolima • Nije dobar u izradi matematičkih kalkulacija
Pascal • Pascal se razvio kasnih šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća u svrhu podučavanja studenata o funkciji strukturiranih programskih koncepata • Pascal se prije svega koristi na informatičkim kolegijima u svrhu davanja poduke iz praktičnoga programiranja. • Poznata verzija Pascala naziva se Turbo Pascal.
C • C je moćan i učinkovit jezik koji se razvio ranih sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća. • C se koristi za razvijanje raznog softvera, uključujući i operativnih sustava, te aplikacijskih softvera za obradu riječi i proračunskih tablica • najviše se koristi na onim računalima na kojima je operativni sustav UNIX
C++ • C++ je novija verzija C programskoga jezika koji je objektno usmjeren • C++ se obično koristi za razvijanje aplikacijskog softvera, poput programa za obradu riječi i proračunskih tablica, baza podataka i internetskih aplikacija
Java • Java je objektno usmjeren programski jezik koji kombinira podatke sa specifičnim funkcijama za obradu tih podataka, i ne ovisi o određenoj platformi • Java se koristi i za stvaranje opsežnijih aplikacija koje se mogu aktivirati unutar Interneta ili unutar tvrtkine privatne mreže
HTML (HyperText Markup Language) • HTMLje programski jezik koji opisuje stranicu a služi za kreiranje hiperteksta ili hipermedijskih dokumenata kao što su to web stranice • HTML se koristi uputama koje se nazivaju tagovi ili oznake, a njihova je svrha specificiranje izgleda i pozicije teksta, grafike, i filmova unutar dokumenta
JavaScript • HTML pregledniku govori kako da prikazuje tekst i slike, postavlja liste i gumbove opcija i uspostavlja hiperveze na web stranicama • Ove web stranice oživljuju onda kad im dodate dinamični sadržaj i interaktivne elemente kao što su to: klizne poruke, animirana grafika, razne forme, skočni izbornici ili prozori i ostali interaktivni sadržaj
Objektno usmjereni programski jezik • Objektno usmjereni programski jezik (OOP) je programski jezik koji razne pojave iz realnog svijeta (mjesta, osobe, stvari i ideje) tretira kao objekte • Procedura unutar nekoga objekta se zove metoda i ona sadrži aktivnosti koje čitaju podatke ili manipuliraju njima. Ti se podatkovni elementi nazivaju još i atributi