Ekonomika okoli a

1. Ekonomika okoli�a = znanstvena grana ekonomije koja proucava ekonomske zakonitosti u: kori�tenju prirodnih resursa za�titi okoli�a Ona istra�uje optimalan odnos izmedu: tro�kova i koristi ulaganja u okoli�.

2. Ciljevi ekonomike okoli�a utvrdivanje ekonomskih posljedica degradacije okoli�a tra�enje ekonomskih uzroka te degradacije davanje ekonomskih poticaja kako bi se ta degradacija usporila, zaustavila ii usmjerila drugim pravcem.

3. zanima je: OPCE BLAGOSTANJE LJUDI no ne samo materijalno i financijsko, nego: zdravstveno psihicko rekreacijsko....

4. Okoli� ima 3 osnovne funkcije: izvor je sirovina za proizvodnju asimilira otpadne tvari ima ostale opce funkcije: estetski u�itak rekreacija zadovoljenje duhovnih potreba...

5. Ekonomika okoli�a analizira UTJECAJ nekog zahvata na okoli� Taj se utjecaj obicno izra�ava u �TETAMA. Ekologija procjenjuje prirodne �tete. Ekonomika okoli�a procjenjuje ekonomske, tj. monetarne �tete.

6. �tete u okoli�u mogu biti: izravne � neposredne �tete u prirodi neizravne � ekonomski gubitci zbog degradacije okoli�a zbog dodatnih tro�kova otklanjanja zbog dodatnih tro�kova sprjecavanja oneci�cenja.

15. Glavne �tete: �tetan utjecaj na zdravlje ljudi �tetan utjecaj na biljke i �ivotinje �tetan utjecaj na globalnu ekolo�ku ravnote�u �tetan utjecaj na prirodna i kulturna blaga �tetan utjecaj na gospodarski sustav

16. Metode procjena ekolo�kih �teta naturalna metoda u mnogim zemljama obvezna prije dono�enja odluke o zahvatu u okoli� Studija utjecaja na okoli�: detaljan opis ekolo�kog utjecaja, alternativna rje�enja, utjecaji koji se ne mogu izbjeci, analiza kori�tenja resursa/oneci�cenja, vredovanje okoli�a i procjena utjecaja s mjerama za�tite

19. 2. monetarna metoda svrha: procjena gospodarske racionalnosti ulaganja u pobolj�anje kvalitete okoli�a. Po�to su resursi ograniceni, va�no osigurati da dobit koja proizlazi iz za�tite okoli�a prelazi iznos tro�kova eksploatacije resursa

20. Monetarna metoda ima nekoliko postupaka: a) izravna procjena: �tete ubilje�ene u poduzecima, ustanovama...statistickim i drugim podatcima. Objektivnost ovisi o objektivnosti podataka. npr. te�ko novcano procijeniti smanjenje vidljivosti ili psihicke �tete.

21. b) ekonometrijski modeli u model spaja i analizira veci broj cimbenika okoli�a i vi�e vrsta �teta

22. c) analiza tro�kova i koristi (cost-benefit analysis) procjena tro�kova i koristi od neke investicijske odluke. danas glavno orude za ekonomsku ocjenu upravljanja resursima i oneci�cenja Procjenjuje se: �teta od oneci�cenja, ali i korist od smanjenja/uklanjanja oneci�cenja

23. Temeljni problemi metode tro�kova- koristi gdje se i u kojem obliku javlja oneci�cenje kvantificiranje pojedinih oblika oneci�cenja kvantificiranje tro�kova za otklanjanje ili smanjenje �tetnih posljedica oneci�cenja izbor odgovarajuceg vremenskog razdoblja te izbor diskontne stope utvrdivanje sekundarnih i tercijarnih tro�kova i koristi

24. d) analiza tro�kovne ucinkovitosti cost-effecteveness analysis analiza razlicitih tro�kova za ostvarenje istog cilja primjer: cilj je smanjiti oneci�cenje pitke vode moguca rje�enja: pronaci novi izvor prikljuciti se na drugi vodovod izgraditi uredaj za proci�cavanje procjenjuje se koje rje�enje izaziva najmanje tro�kove

25. e) analiza rizika risk analysis procjenjuje se spremnost ljudi da snose posljedice rizika kojemu su izlo�eni. Nakon procjene rizika tra�e se opcije nadzora. ta analiza ukljucuje i analizu tro�kova (cost �benefit), pri cemu se tro�ak izra�ava u obliku rizika

26. primjer: EPA donijela nove propise o gradnji gradskih odlagali�ta (nepropusne podloge, nadzor podzemnih voda...). No 10% odlagali�ta i dalje ce ostati �umjereni zdravstveni rizik�. Rizik dobivanja raka 1 : 1, 000. 000. Prognoza: novi propisi smanjit ce rak za 2-3 slucaja u sljedecih 300 godina Novi propisi ko�tali: 5,8 milijardi $ ili 2 milijarde/jednom smanjenju slucaj raka.

27. Ekonomika okoli�a i za�tita okoli�a Oneci�cenje � posljedica proizvodnog ili potro�ackog ciklusa. nekad: gospodarski sustavi besplatno odlagali otpad u okoli�. danas: zakoni o ka�njavanju oneci�civaca ekonomski poticaji (kazne, nagrade)

28. U razvijenim zemljama izdvaja se 2-3% ukupnog domaceg proizvoda za za�titu okoli�a. uravnote�ena korist i tro�kovi ulaganje u za�titu okoli�a sve se vi�e isplati investicije u okoli� ponegdje i do 25% ukupnih investicija

29. U nerazvijenima kad ljudi steknu vece bogatstvo porast ce i ekolo�ka svijest danas je za mnoge npr. ocuvanje neke vrste drugorazredno u odnosu na vlastito svakodnevno pre�ivljavanje zbog gladi i �edi

30. zadaca ekologije pripremiti znanstvenu podlogu za: razumijevanje promjena ekolo�ke standarde procjenu �teta

31. zadaca ekonomije okoli�a stvoriti ekonomske pretpostavke stvoriti ekonomske mjere za�tite

32. Primjeri procjene �teta od najvecih ekolo�kih problema dana�njice SAD � izracunata �teta od dizanja razine mora: kapitalni tro�kovi za�tite + tro�kovi gubitka tla = 50 milijardi $

33. Tro�kovi /koristi smanjenja CFC plinova

34. Tr�i�na vrijednost prirode

35. nadalje:

36. i konacno:

38. Dakle: Priroda je dvostruko skuplja negoli cjelokupno covjekovo bogatstvo!!! Nije li onda neisplativo uni�tavati skuplje da bi se dobilo jeftinije???

39. Po vrstama ekosustava: najvrjedniji MORSKI EKOSUSTAVI njihova je vrijednost 20,9 trilijuna $. Od toga iznosa vi�e od polovice vrijednosti otpada na OBALNE EKOSUSTAVE. Nije li onda ne samo neekolo�ki, nemoralno, nesavjesno, neracionalno nego i sasvim NEISPLATIVO uni�tavati, paliti, devastirati, zagadivati, �apartmanizirati� obalu Jadrana???

46. Ekolo�ke eksternalije - interni tro�kovi poduzeca � ulazni tro�kovi proizvodnje (radna snaga, sirovine, energija...) koji se iskazuju u bilanci poduzeca. No, postoje i vanjski tro�kovi (eksternalije) koji se obicno ne iskazuju. Jedan od glavnih vanjskih tro�kova je oneci�cenje okoli�a.

47. U odr�ivom razvoju nu�no je u proizvodne tro�kove ukljuciti i ekolo�ke jer je bez njih tr�i�na cijena proizvodnje nerealna, a poduzece koristi usluge koje nije platilo i ukalkuliralo u proizvodne tro�kove. Internalizacija eksternalija koristi poduzetnicima u ostvarivanju vece dobiti.

48. Bez internalizacije ekolo�kih eksternalija pokazat ce se negativne posljedice: na mikrorazini � proizvodi oneci�civaca imat ce ni�e cijene na razini nacionalnog gospodarstva � ni�i dru�tveni proizvod zbog ni�ih cijena proizvoda

49. Ekolo�ko racunovodstvo Dana�nje poslovno racunovodstvo nije prilagodeno novim potrebama i ne omogucava ostvarivanje koncepta odr�ivog razvoja. I osnovno nacionalno racunovodstvo moralo bi imati ekolo�ko racunovodstvo. Treba izraditi bilancu: izdataka za za�titu okoli�a i postignutih ucinaka od tih izdataka

50. Konvencionalno nacionalno racunovodstvo problematicno jer: ne uspijeva odraziti punu vrijednost usluga koje okoli� pru�a dr�ava koja je iscrpila svoje prirodne zalihe (npr. riblji fond ili �umsko bogatstvo) tretira se kao bogatija, a zapravo je siroma�nija tro�kovi sanacije ekolo�kih �teta pridodaju se nacionalnom proizvodu, a da se pritom ne oduzme ekolo�ki gubitak (npr. ci�cenje razlivene nafte, kao konacni tro�ak povecava BDP, a oneci�cenje mora ne racuna se kao smanjenje BDP-a)

51. Dana�nja za�tita okoli�a sve je vi�e ekolo�ko ekonomska. To je gospodarenje okoli�em, i to za�tita ekosustava i njihove bioraznolikosti za�tita i odr�ivo kori�tenje njihovih resursa prednost se daje tr�i�noj za�titi (a ne vi�e dr�avnoj kontroli).

52. Takav pristup tra�i da se: odredi vlasni�tvo nad prirodnim resursima odrede tr�i�ne cijene prirodnih resursa

53. Opca nacela za�tite okoli�a nacelo preventivnosti � pri zahvatu planirati radnje tako da se ucini najmanja moguca �teta nacelo cjelovitosti � razvoj + za�tita okoli�a = cjelovit proces nacelo hijerarhije � pojedinacni ciljevi podredeni opcima i nacionalnim, dugorocni podredeni kratkorocnim (bitne odluke donose se po hijerarhiji: medunarod. zajednica?dr�ava? sektori ? lokalna zajednica ? poduzeca)

54. nacelo po�tivanja prava i kontinuiteta nacelo selektivnosti � utvrduju se prednosti s obirom na ugro�enost i ekonomske mogucnosti nacelo placanja tro�kova oneci�cenja � ONECI�CIVAC PLACA!!! nacelo strucnosti � za�tita se mora temeljiti na znanosti nacelo javnosti � pravo gradana na informaciju i sudjelovanje u odlucivanju

55. Nositelji politike za�tite okoli�a dr�ava � od savezne do lokalne razine gospodarstvo medunarodna zajednica: UN, Svjetska banka, OECD, regionalne zajednice (Alpe-Adria)

56. Dr�ava odreduje: norme za�tite okoli�a menad�ment u poduzecu ih dobrovoljno ili prisilno ugraduje u ciljeve poduzeca. To ce biti uspje�no samo: ako se tro�kovi za�tite okoli�a iska�u u cijeni proizvoda ako su tro�kovi za�tite okoli�a priznati na tr�i�tu. Profit gubi smisao ako nema kvalitete �ivota!!!

58. Upravljanje za�titom okoli�a u poduzecu Organi vlasti propisuju mjere (zabrane, ogranicenja, preporuke, poticaje, kazne...) koje u poduzecu mogu djelovati na: kolicinu proizvodnje prihode tro�kove poslovni rezultat (dobit)

59. Dobit treba optimalizirati tako da se matematicko-ekonomskim modelom dobije onaj obim proizvodnje koji: daje minimalne tro�kove daje maksimalnu dobit osigurava oneci�cenje manje od dopu�tenog

60. Odabire se najbolje rje�enje s obzirom na: mjere za�tite okoli�a smanjenje proizvodnje uvodenje novih tehnologija tro�kove zbrinjavanja otpada rast cijena sirovina i energije dobivene beneficije zbog smanjenja oneci�cenja

61. Instrumenti politike za�tite okoli�a Dr�ave u pravilu imaju 3 vrste instrumenata za�tite okoli�a: pravno-regulativne instrumente ekonomsko-financijske � institucionalne �

62. 1. Pravno-regulativni instrumenti = ekolo�ko zakonodavstvo koje regulira proizvodnju ogranicava emisiju otpadnih tvari donosi ekolo�ke standarde odreduje monitoring utvrduje sankcije za nepridr�avanje zakona

63. Ekolo�ki standardi a) standardi emisija � emisije se reguliraju ekolo�kim dozvolama (=dozvolama za oneci�cenje) b) standardi kvalitete okoli�a � va�an smje�taj oneci�civaca i kolicina oneci�cenja (SO2 i NOx) c) tehnolo�ki standardi � odnose se na tehnicka rje�enja (npr. posebna oprema)

64. d) kumulativni standardi � za polutante koji se kumuliraju u okoli�u. Dobivena prava dana u apsolutnim iznosima (t, a ne t/god.) e) ostali standardi npr. model �off set� (engl. protuvrijednost, naknada): pokrenuto u SAD � odredi se dopu�tena emisija u nekom vremenskom razdoblju i dopusti prodaja dozvola izmedu oneci�civaca. Primjenjuje se za zrak.

65. Ekolo�ki standardi utvrduju se: na nacionalnoj razini u: D, IT, SAD na lokalnoj razini: FR, GB

66. 2. Ekonomsko-financijski instrumenti Ukljucuju: ekolo�ke pristojbe ekolo�ki polog ekolo�ke poticaje ekolo�ke dozvole ekolo�ko osiguranje

67. Ovi instrumenti najbolje odgovaraju sustavu tr�i�nog gospodarenja jer: podi�u ekonomsku moc oneci�civaca dopu�tajuci mu da sam izabere najbolji put za�tite okoli�a stimuliraju utvrdivanje eksternalija kojima ce se teretiti interna cijena pru�aju neprekidan poticaj za tehnicke inovacije smanjuju broj subjekata upravnog aparata za provedbu pravnih instrumenata

68. Teorijsko pitanje: Kako odrediti visinu ekonomskih instrumenata, a da ona ne stvori prevelike dodatne tro�kove gospodarstvu, odnosno da ako bude preniska, ne bude mogla osigurati saniranje �teta?

70. U pravilno postavljenoj politici za�tite okoli�a dodatni tro�kovi za�tite = �tetama u okoli�u (na grafu: optimalna velicina EE1) svako povecanje emisija iza EE1 ? pretjerano se povecava �teta u okoli�u svako smanjenje emisija ispred EE1 ? pretjerano se povecavaju tro�kovi za�tite u odnosu na ostvarenu korist od manjeg oneci�cenja

71. Ekolo�ka pristojba (taksa) = dr�avni namet koji oneci�civac treba platiti da bi mogao koristiti �usluge� okoli�a. To ulazi u internu cijenu njegove proizvodnje (�green taxes�, �carbon taxes�, pristojba na buku...) Tom pristojbom trebali bi se puniti fondovi za za�titu okoli�a. No, u vecini dr�ava to se ne posti�e zbog preniskog iznosa.

72. Ekolo�ki polog (deposit refunds) = prethodno polaganje naknade potencijalnog oneci�civaca koje se vraca ako je oneci�cenje izbjegnuto (kombinacija pristojbe i subvencije). Mo�e nastati: samostalno na tr�i�tu nametanjem vlade u svrhu stvaranja tr�i�ta sekundarnih sirovina.

73. Koristi vi�estruke: pobolj�ava se kvaliteta okoli�a posti�e se recikla�a (=ponovna uporaba materijala) produ�uje se vijek trajanja proizvoda

74. Ekonomski poticaji (Enforcement incentives) poticu oneci�civace na dobrovoljno smanjivanje emisija: smanjenjem proizvodnje i/ili povecanjem proci�cavanja 3 skupine: potpore pomoci ili subvencije intervencije na tr�i�tu

75. 1. potpora (nagrada) = iznos uplacen oneci�civacu za svaku jedinicu oneci�cenja koja nije ispu�tena u okoli�. To se posti�e: smanjenjem proizvodnje uvodenjem nove tehnologije boljim proci�cavanjem

76. Smanjivanjem proizvodnje proizvodac ostvaruje  gubitak koji mu nadoknaduje potpora. trend vecine industrijskih zemalja � smanjenje i ukidanje potpora potpore dugorocno povecavaju oneci�cenje: konkurentska poduzeca privucena potporom ulaze u tu granu i svojom proizvodnjom povecavaju oneci�cenje.

77. 2. Pomoc ili subvencija za investiranje za pokrice tro�kova dijela pogona za proci�cavanje za fiskalno rasterecenje za ubrzanu amortizaciju investicija za proci�cavanje za kreditne olak�ice

78. 3. intervencije na tr�i�tu da bi poticale skupljanje sekundarnih sirovina vlade intervencijom na tr�i�tu podupiru cijene nekih proizvoda kad ove padnu ispod odredene granice. tako se potice formiranje tr�i�ta sekundarnih sirovina. rijetko se koristi

79. Ekolo�ke dozvole(Emission trading) SAD � danas najva�niji instrument za�tite okoli�a. Primjenjuju se od �68. Koristi se za emisiju: CO2 SO2 CH4 NOX CFC

80. Prednosti: zasniva se na maksimalno dopu�tenoj razini emisija pojedinog subjekta jednostavno i jeftino upravljanje i kontrola potice se rekonstrukcija postrojenja odgovara tr�i�nom gospodarstvu

81. Nedostatci: zanemaruje se prostorni raspored oneci�civaca �to mo�e prouzrociti znatne �tete u okoli�u bogatiji mogu kupnjom dozvola �oteti� siroma�nima mogucnost razvoja

82. u Europi: taj mehanizam nije za�ivio jer su: ekolo�ki standardi cesto tehnicki neodredeni, sustav monitoringa i kontrole nerazvijen na malom prostoru ima vi�e dr�ava s razlicitom politikom za�tite okoli�a

83. Ekolo�ko osiguranje Oneci�civaci prenose rizik placanja mo�ebitne �tete na osiguravatelja. Njemacka � propisala zakonom obavezno ekolo�ko osiguranje. Osiguravajuca dru�tva prije osiguranja provode detaljnu analizu proizvodnog procesa da bi lak�e predvidjela mogucnost �tete. To obvezuje poduzeca da koriste mjere koje jamce vecu sigurnost ili pak da placaju vece premije. => znacajno za okoli�

84. 3. Institucionalni instrumenti = pravni sustav i mre�a dr�avne uprave zadu�eni za upravljanje okoli�em. HR: najvi�a zakonodavna vlast: Saborski Odbor za prostorno uredenje i za�titu okoli�a (savjetodavno tijelo) najvi�e upravno tijelo: Ministarstvo okoli�a (u HR objedinjeno s drugim sektorima) zavodi za javno zdravstvo, nevladine ekolo�ke udruge

85. Primjena ekolo�kih propisa SAD � rigorozno ekolo�ko zakonodavstvo. Oneci�civaci se izla�u sudskim procesima. Usprkos brojnim ekonomskim instrumentima, prevladava metoda: �naredi i kontroliraj� GB � tradicija iznala�enja problema pregovaranjem. Korupcija cesta.

86. EU � neujednacena politika (GB?GR, IT) D: za�tita se primjenjuje uglavnom propisima. Ekonomski instrumenti manje znacajni. FR: decentralizacija upravljanja prirodom. Ekonomski instrumenti koriste se u za�titi voda, zraka, upravljanju otpadom i za�titi od buke. Pristojbe se primjenjuju oprezno. Samofinanciranje fondova po nacelu �oneci�civac placa�.

87. S � �naredi i kontroliraj�. Ekonomska sredstva samo dopunska. NL � razvijen sustav pravnih propisa i ekonomskih sredstava. Preko ekonomskih instrumenata redistribuiraju se prihodi u fondove. Politika za�tite: od sanacije prema preventivi. Fond za za�titu od kiselih ki�a. tranzicijske zemlje � slabo razvijen monitoring bez pravne podr�ke. Siroma�no gospodarstvo ne omogucuje ekonomske instrumente. Pristojbe niske i nepoticajne.

88. Izdatke za za�titu okoli�a prete�no snosi: industrija. Ekolo�ke investicije iznose < 1% BDP (�to je premalo!!). Ekolo�ke �tete jo� uvijek znatno vi�e od izdvajanja za za�titu.

89. Za�tita okoli�a financira se: iz proracuna iz fondova za za�titu okoli�a kombinirano Razvijene zemlje � prete�no iz proracuna Tranzicijske � prete�no iz fondova

90. HR sustav je razlomljen i na prihodovnoj i na tro�kovnoj strani. Glavni izvori financiranja za�tite okoli�a: korisnicke naknade koje se placaju za kori�tenje prirodnih resursa (vode, �ume, poljoprivredno zemlji�te) naknade za za�titu okoli�a novcane kazne proracunska sredstva strana sredstva

91. Politika za�tite okoli�a u razvijenim zemljama �70 � tih: I. program akcije: veca pozornost dana ekolo�kim problemima nacelo: �oneci�civac placa�. Usvojeni standardi za okoli�. Uvedene pristojbe za emisije. �80 � tih: II. i III. program: globalna strategija. prevencija �teta + racionalno tro�enje resursa.

92. �90 � tih: IV. program: novi pristup okoli�u. Ekolo�ki kriteriji postaju kljucni faktor gospodarstva. Visoki standardi okoli�a ukidaju mnoge gospodarske djelatnosti. 2000. � V. program � strategija odr�ivog razvoja. rje�avanje globalnih problema: klimatske promjene, erozija, kisele ki�e, ozonske rupe. zajednicka energetska politika: napu�tanje fosilnih goriva, prelazak na obnovljive.

93. cilj: uvodenje stvarnih tro�kova okoli�a u investicijsku politiku novi program za�tite osobito vrijednih prirodnih podrucja Europe ekolo�ki koridori � podrucja bez industrije za nesmetani prolaz ugro�enih vrsta planiranje odr�ivog razvoja rezultati ne izostaju

94. Visina koncentracija SO2 u europskim gradovima (u mg/m3)

95. Ugovorom iz Maastrichta utvrdeno: da europska za�tita okoli�a mora temeljiti na: nacelu opreza nacelu prevencije nacelu suzbijanja �tete na samom izvoru nacelu: �oneci�civac placa�

97. Tranzicijske zemlje = prelazak iz socijalistickog dru�tveno-ekonomskog uredenja u tr�i�nu demokraciju. 3 razlicite mogucnosti razvoja: ponoviti sudbinu Zapada (porast BDP-a, degradacija okoli�a) povecati ekonomiju na �tetu okoli�a, zatim povecati sredstva za okoli� odmah se opredijeliti za odr�ivi razvoj

99. HR Hrvatsko gospodarstvo starta s ni�ih pozicija jer je njen pad razvoja bio najveci zbog rata. Ipak, ubrzano se razvija novi pravni, ekonomski i politicki sustav prema zapadnoeuropskim standardima. �88. � doneseni strogi ekolo�ki zakoni Ustavno pravo svakog covjeka je pravo na zdrav okoli�.

100. U novoj dr�avi: novi zakoni: o postupanju s otpadom o za�titi zraka o za�titi prirode o vodama o zraku o buci o dobrobiti �ivotinja...

101. �Ekolo�ke bombe� u HR deponij Sovjak kraj Rijeke zemlji�te oko koksare u Bakru zemlji�te oko TEF-a u �ibeniku odlagali�te ferolegura u Dugom Ratu odlagali�te zauljenih muljeva u Botovu

102. i jo�: 6. deponij radioaktivne �ljake u Ka�telanskom zaljevu 7. odlagali�te fosfogipsa u Kutini 8. napu�tena tvornica glinice u Obrovcu 9. tvornica Salonit u Vranjicu Bez pomoci EU Hrvatska nece moci rije�iti neodgodivi problem sanacije 9 najrizicnijih ekolo�kih �teta.

103. Fond za za�titu okoli�a i energetsku ucinkovitost RH U Fondu se obavljaju poslovi utvrdeni ovim Zakonom radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slicnih aktivnosti u podrucju:ocuvanja, odr�ivog kori�tenja, za�tite i unaprjedivanja okoli�a,energetske ucinkovitosti i kori�tenja obnovljivih izvora energije.