HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 18. Izbor strane promatranja – problem rampe 26. III. 2013.

2. REKAPITULACIJA: UVJETOVANOSTI IZBORA TOČKEPROMATRANJA • Dosad smo razmatrali neke specijalizirane vrijednosti koje određeni izbori točke promatranja imaju a koje mogu uvjetovati njihov izbor • Standardizirane vrijednosti (kanonska, normalna i akcijska vizura) – koje se vezuju uz uobičajenu životno-promatračku praksu ljudi • Stilizacijske vrijednosti - koje su (retorički, stilski) otkloni od standardiziranih vrijednosti • Motivirane vrijednosti - pripisi točke promatranja nekom promatračkom biću, motiviranje izbora takvim pripisom • Pripisi točke promatranja unutar kadra, ali i pri smjeni kadrova (pristrani i polusubjektivni komplementarni kadrovi, oni po akcijskoj razini) upozorili su da i (montažne) smjene vizure s kadra na kadar imaju neke motivacijske razloge i uvjetovanosti • Jedno od njih se iskazuje i pravilom rampe • PRIMJER: Ozloglašena – razgovor na terasi, uveče.

3. PERCEPCIJA RAZGOVORA Što sve uvjetuje percepciju da je po srijedi razgovor između likova, okrenutih jedan prema drugom, u predočenom prizoru, iako je svaki izdvojen u poseban kadar? • Ambijentalno-atmosferska kompatibilnost dvaju kadrova (eksterijer, noć) • Kontinuitet (smisleno i zvučno nadovezivanje dijaloga) – smjena po reakcijama • Likovi su okrenuti jedno prema drugom. No, je li u sceni iz koje smo izdvojili ovu razgovornu razmjenu, sve doista tako kako se čini? • PROŠIRENJE PRETHODNOG PRIMJERA: većina ove scene razgovora

4. PODRAZUMIJEVANJE KOJE JE NARUŠENO: Zašto zabuna u predočenu primjerku? • Prema prethodnoj analizi prisutne su ključne indikacije razgovornog kontinuiteta: ambijentalno-atmosferska kompatibilnost, dijaloški kontinuitet, indikacija uzajamne orijentiranosti (da su okrenuti licem u lice) Odsutne informacije: • Nemamo opću prethodnu predodžbu o njihovom uzajamnom smještaju u ambijentu (nismo imali obuhvatni kadar – kadar koji obuhvaća oba sugovornika) • kadrovi su ‘dekontekstualizirani’ – nema temeljnog kadra; k tome ambijent je u dva kadra jedva razlučiv – mračna pozadina, nema ambijentalnog orijentira • Suprotna ekranska orijentacija navela nas je na (u ovom slučaju pogrešan) zaključak da oni razgovaraju “licem u lice”, tj. okrenuti jedan prema drugome • Na čemu se temeljio ovaj pogrešan zaključak?

5. PODRAZUMIJEVANJE DA ORIJENTIRANO ZBIVANJE PROMATRAMO S NJEGOVE ISTE STRANE • Kad u životu sudionički pratimo neku (bipolarnu, odnosno usmjerenu) radnju tipično se zadržavamo s iste promatračke strane u odnosu na usmjerenje te radnje, i s te strane prebacujemo pogled prateći smjenu razgovora, kretanje lika ili auta, naciljanost pogleda, uzrok i posljedicu neke akcije... To se načelo prenosi i na film: • Načelo komplementarnih kadrova – raskadriravanje sugovornika s iste strane, pod istim kutem prema pravcu njihovog prostornog odnosa, ali sa suprotnog usmjerenja (Ozloglašena – razgovor u kavani) • tj. sa stajališta“promatrača sa strane” koji je uvučen u razgovornu situaciju • Načelo izlaska-ulaska – načelo da lik, čije kretanje pratimo od kadra do kadra, ulazi u kadar s obratne strane od one na koju je u prethodnom kadru izašao (Sjever-sjeverozapad - ch. 26) • odgovara promatračkom “preuzimanju” lika nakon što je zamakao za neku prepreku promatranju. • Ovo se sudioničko-promatračko iskustvo iz života prenijelo na film kao propis u kojim vizurama, po prijelazu s kadar na kadar, pratiti takva orijentirana zbivanja, tj. kao pravilo rampe koje obavezuje praćenje zbivanja preko montažnog prijelaza (a time i snimanja za buduću montažu kadrova)

6. ZAŠTO “PRAVILO”? Zašto je to posebno važno na montažnom prijelazu, a ne unutar kadra? • Unutar kadra htjeli-ne-htjeli pratimo zbivanje iz optički kontinuirane točke promatranja, tako da ostajemo s iste strane ili jasno pratimo naše kontinuirano promatračko premještanje u odnosu na odnos likova ili njihovo kretanje • Međutim, nadovezujući kadrovi nekog zbivanja u pravilu se snimaju s vremenskim odlaganjem, s novom postavom mizanscene za nadovezujući kadar, i lako se može zaboraviti (ili ne pomišljati) na to gdje se u prethodnom kadru promatrački nalazilo, odnosno kako su točno bili likovi orijentirani u odnosu na točku promatranja (PRIMJER: An interesting story) • U povijesti filma prilično se kasno otkrilo veću psihološku prihvatljivost, veću ‘prirodnost’ rješenja u kojima je točka promatranja ostajala s iste strane praćena odnosa To se onda poopćilo, odnosno normiralo, u tzv. pravilo rampe, iako se u praksi uglavnom ne govori o “pravilu rampe”, nego, skraćeno, samo o “rampi”(‘pazi na rampu’, ‘prešao si rampu’...)

7. DVA POJMA: RAMPA I PRAVILO RAMPE • Ipak, treba razdvojiti dva pojma: pojam rampe i pravila rampe; rampa se odnosi na usmjerenje, odnos u prizoru koji se prati; a pravilo rampe govori kako da se bira točka promatranja, nakon planiranog montažnog prijelaza, u odnosu na to usmjerenje • U praksi se uglavnom ne govori o “pravilu rampe”, nego, skraćeno, samo o rampi (‘pazi na rampu’) Termini u upotrebi: ZA ‘RAMPU’ • hrvatski:rampa, os akcije, linija pogleda, zamišljena linija • engleski:180° line, axis of action, action axis, eye-line, line of interest, imaginary line, center line, screen direction, stage line ZA ‘PRAVILO RAMPE’ • hrvatski:pravilo rampe • engleski:1800 rule, eye-line matching • Međutim, formulacije tog pravila jako su varirale tijekom povijesti

8. RANOFILMSKA ODREDBA RAMPE I. Forenbacher, Sekretar režije i film – u rječniku knjige • “Rampa. Zamišljena crta povučena od najljevije do najdesnije osobe ili predmeta u slici. Kad kamera prijeđe tu ‘liniju’, prelazi u direktni kontraplan, a sve osobe i predmeti mijenjaju mjesto u slici, pa će ono što je prije bilo lijevo, sada biti desno, i obrnuto.” • ODREDBA RAMPE: • “Zamišljena crta povučena od najljevije do najdesnije osobe ili predmeta u slici. …” • ODREDBA PRAVILA RAMPE: • “… Kad kamera prijeđe tu ‘liniju’ prelazi se u direktni kontraplan…” STVORENA I PRIMJENJIVANA PRI RANOM RASKADRIRAVANJU PRIZORA SUSTAVOM MASTER+INSERTI • PRIMJER: Netrpeljivost, D.W.Griffitha • VAŽI PRI STUDIJSKOM SNIMANJU KONTINUIRANOG DOGAĐAJA – pri snimanju MASTER + INSERTI • NE VAŽI PRI RASKADRIRANJU KADAR PO KADAR • PRIMJER: raskadriranje razgovora za stolom u Sjever-sjeverozapad (ch 14)

9. KASNIJA ODREDBA RAMPE • 1. “Rampa je zamišljena crta koja spaja dva ili više lica jedne scene, a koju kamera niti u jednom času ne smije prijeći” (N. Tanhofer, Filmska fotografija). • ODREDBA RAMPEu toj definiciji: • “Rampa je zamišljena crta koja spaja dva ili više lica jedne scene…” • ODREDBA PRAVILA RAMPEu toj definiciji: • “… a koju kamera niti u jednom času ne smije prijeći.” • Problem s ovom odredbom: • (a) nije dovoljno specifična: ne kaže koja dva licada se spoje rampom kad u prizoru postoje više likova koji sudjeluju u središnjoj akciji • (b) nije dovoljno općenita: ne spominje praćenje kretanja jednog lica ili predmeta od kadra do kadra • (c) dogmatska je: zabranjuje preskoke preko rampe

10. KOREKTIVNA ODREDBA RAMPE I PRAVILA RAMPE • Rampa:prizorna orijentacija (orijentirano zbivanje, orijentirana situacija) koja je u središtu pažnje na montažnom prijelazu • To podrazumijeva: • Da rampa nije neka posve ‘izmišljena linija’ – nego je utvrdiv prostorni odnos u prizoru (jedino je to što se tvrdi da ona raspolavlja ukupni prizor – zamišljeno) • Da rampu ne čini bilo koja prisutna orijentacija u prizoru, tj. ne čini je bilo koji odnos ljudi koji se gledaju ili razgovaraju – nego onaj koji je pri prelasku s kadra na kadar u središtu pozornosti, ili bi to trebao postati za gledatelja pri prelasku na novi kadar • Pravilo rampe:po montažnom prijelazu treba se nastojati da se promatrački ostane na istoj strani prizorne orijentacije koja je u središtu pažnje (‘s iste strane rampe’) • Prema takvoj formulaciji pridržavanje pravila rampe nije obaveza, nego tek opcija, izborna stvar • Postoje, naime, dva oprečna stava vezana uz status pravila rampe: (a) da je pravilo rampe univerzalno obavezujuće i (b) da je nepotrebno i da nepoštivanje pravila rampe ništa doživljajno ne mijenja

11. TEMA SLJEDEĆEG PREDAVANJA • kada treba paziti, a kada ne na rampu • Literatura: članak “Rampa” u Filmskoj enciklopediji 2.