1 / 43

Oko i boje

Oko i boje. Kako vidimo boje. Boja nije stvarna Ona je plod našeg zamišljanja Boja “postoji” samo u ljudskom umu Energ ija je s tvarna karakteristika svakog svjetlosnog kvanta Naše oči mogu da detektuju samo mali opseg mogućih energija. Opis SVJETLOSTI. Electromagnet ni spe ktar

arnaud
Download Presentation

Oko i boje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Oko i boje Kako vidimo boje

  2. Boja nije stvarna • Ona jeplod našeg zamišljanja • Boja “postoji” samo u ljudskom umu • Energijaje stvarna karakteristika svakog svjetlosnog kvanta • Naše oči mogu da detektuju samo mali opseg mogućih energija

  3. OpisSVJETLOSTI • Electromagnetni spektar • Bazira se na energiji fotona

  4. Elektromagnetni spektar

  5. Vidljiva svjetlost • samodioelektromagnetnog spektra mi možemo osjetiti sa našim OČIMA. • Naša koža može da registruje neke druge dijelove spektra. • UViIRsunevidljivi za naše oči,ali ih osjeti koža. • Neke od energija, tj. “boja svjetlosti”, koje su nevidljive za čovjeka vide neke druge životinjske vrste.

  6. Vidljivi spektar R O Y G B I V Crvena MALA energija MALA frekvencija VELIKA tal. dužina Plava VELIKA energija VISOKA frekvencija MALA tal. dužina

  7. Atomi svakog elementa imajusopstvenu karakterističnu elektronsku konfiguraciju. • Svaki element ima unikatni karakteristični linijski spektar. • Svaki element može samo emitovati i apsorbovati određene energije svjetlosti. • Mi možemo “vidjeti” samo neke od tih boja.

  8. Kako vidimo boje? • Mi vidimoonda kadsvjetlo uđe u oko. • Kad nema svjetla: NE VIDIMO NIŠTA. • Naš mozak procesuira svjetlosne informacija na dva načina: 1) u “gdje”sistemu 2) u “šta” sistemu • Slijedeći primjer vizuelnog nadražaja demonstrira neke od stvari koje vidimo zbog vida boja.

  9. Primjer 1 Crne tačkice koje trepere u stvari ne postoje na presjecima sivih linija na prethodnom slajdu. U ovo se možemo uvjeriti ako fokusiramo na jedan određeni presjek. Tačkice se pokazuju zbog načina na koji čunjići i štapići u našem oku reaguju na svjetlost.

  10. Tekst sa veoma slabim kontrastom se čita u dijelu mozga koji locira objekte, tj. u tzv. “gdje” sistemu. Sve dok je lako prepoznati riječi, možete čitati relativno brzo, ali komplikovane riječi i one koje ne koristimo često se teško prepoznaju i moraju se čitati slovo po slovo.

  11. I ovo je teško čitati. Poskakuje okolo i čini se nestabilnim jer “gdje” sistem ima poteškoće da to vidi.Oni koji prave reklame koriste ovaj trik kako bi skrenuli vašu pažnju jer tada morate da usporite i pažljivo čitate svaku pojedinu riječ.

  12. I ovo je teško čitati. Poskakuje okolo i čini se nestabilnim jer “gdje” sistem ima poteškoće da to vidi.Oni koji prave reklame koriste ovaj trik kako bi skrenuli vašu pažnju jer tada morate da usporite i pažljivo čitate svaku pojedinu riječ. Kad promijenimo boju slova, to onda puno pomaže

  13. This is hard to read even though each individual letter is easy to see, so you have to pay a lot of attention in order to read it.

  14. Zašto se ovo dešava?

  15. Kada svjetlost uđe u oko . . • Prolazi krozKORNEU • Količinu propuštene svjetlosti kontrolišeIRISkoja podešava otvor ZJENICE • Svjetlost fokusira LEĆA, • Ona prolazi kroz neku “transparentnu materiju”I pogađaRETINU (MREŽNJAČU). • Tu se apsorbuje, stvara se električni signal na senzorima u mrežnjači i šalje se putem optičkog živca u mozak gdje se prihvata kao slika.

  16. Boje postoje samo u mozgu • Biološka veza: • Boja nije nešto “stvarno” ili “specijalno” što karakteriše vidljivi spektar. • Većina živih organizama - vrstane vidi boje. • Mi vidimo bojezbog načina na koji su građene naše oči . . . . . i načina na koji naš mozak interpretira šta mi vidimo.

  17. Kakovidimorazličite boje? • To se dešava zbog građe naše mrežnjače. • Retina se sastoji od miliona fotoreceptorskihćelija koje se zovu “štapići” i “ćunjići”.

  18. štapići • Ne mogu da razlikuju energiju (tj. da vide boje) • Oni mogu samoda osjete osvijetljenost. • Veoma suosjetljivi na prigušeno svjetlo. • Oni pomažu da se identifikujepoložaj – mjesto objektatako što koriste onaj “gdje” dio mozga. • Koriste se za gledanje noću i prilično su osjetljivi na periferno kretanje.

  19. W T D Q B F H O R G A N U P K L Z Y Q M T S W J V G P M Y A B C Testiranje štapića

  20. Konusi - ćunjići • Funkcioniraju samo najakoj svjetlosti(apsorbuju puno fotona). • Ćunjići razlikuju razne fotonske energije. • Vrlosu osjetljivi na ivice, tj. daju dobar fokus; • Oko3 milionanjih je smješteno ufove-i, centralnom (najosjetljivijem) dijelu rožnjače. • Na fovei se formira slika predmeta koji gledamo.

  21. Kako funkcionira vid? • Postoje tri vrste ćunjića od njih 3 miliona u fovei. • “Plavi” ćunjići = oko 1 % • Ostalo su “Zeleni” i “Crveni” • Svaki tip konusa – ćunjića je osjetljiv na određeni opseg energija ( na određene boje)

  22. Plavi konusi Zeleni konusi Crveni konusi Spektar vidljive svjetlosti

  23. Noću vidimo fotone veće energije bolje nego tokom dana.

  24. Primarne boje svjetla Šta suPRIMARNEBOJE ? • Zbog načina na koji funkcionira oko mi sabiramo boje u našem mozgu. • U stvarnosti trebamo samo tri boje da bi “vidjeli” sve ostale: PLAVA ZELENA CRVENA

  25. Standardni dijagram boja CIE 2.500K 3.000K 2.000K 4.000K 6.000K 10.000K

  26. Primary colors of light PLAVA ZELENA CRVENA

  27. CIKLAMA PETROLEJ ŽUTA Secondary colors are formed by addition of primary colors PLAVA ZELENA CRVENA

  28. BIJELA White formed by addition of all three primary colors PLAVA ZELENA CRVENA

  29. BIJELA White also formed by addition of all three secondary colors CIKLAMA PETROLEJ ŽUTA

  30. CIKLAMA PETROLEJ BIJELA ŽUTA Color of light relationships PLAVA ZELENA CRVENA

  31. Crvena, Plava i Zelena se nazivaju osnovnim bojama zato što zajedno proizvode bijelu svjetlost. Ovaj model formiranja boja u fizici se naziva aditivni model.  Bijela i crna nisu boje, jer u odsustvu bilo kakve svjetlosti bijela postaje crna i to je razlog zbog čega u mraku ne vidimo ništa. Naše oko registruje svjetlost i maksimalni osvjetljaj jednakim intezitetom sve tri komponente (crvena , zelena i plava) kao bijelo. Odsustvo bilo kakve svjetlosti oko registruje kao crno, a sve međuvrijednosti svjetla, jednakog intenziteta osnovnih komponenti registruje kao sivo. Kao što se sa slike vidi kombinacijom ove tri boje možemo dobiti bilo koju boju iz spektra boja. Tako, gdje se preklapaju plava i zelena dobijamo cijan (petrolej), a kada se preklope plava i crvena dobijamo magentu (ciklamu), a kod preklapljanja crvene i zelene dobijamo žutu.

  32. RGB MODEL RGB je skraćenica početnih slova osnovnih boja na engleskom tj. od riječi Red, Green i Blue,a predstavlja aditvni kolorni model koji se koristi kod monitora i televizora.

  33. Kod televizora i monitora (kao i kod novina) slike su podijeljene na veliki broj malih obojenih tačaka koje imaju mogućnost da ljudskom mozgu saopšte kopletnu sliku. Kod monitora te tačke se nazivaju pikseli (pixel). Standardna rezolucija kod današnih korisnika Interneta je oko 800x600 piksela. Jedan piksel se sastoji iz tri dijela, jedna je crvena tačka ili fosfor, druga je zeleni fosfor i plavi fosfor. Crveni piksel se dobija uključivanjem crvenog fosfora dok ostala dva bivaju isključeni. Međutim nije potrebno samo uključivati i isključivati fosfore u pisklu da bi se dobila boja. Potrebno je i intezitet svake komponente podesiti, na taj način dobijamo osvjetljenje.  U slijedećem primjeru vidimo sa desne strane samo crvenu boju, svaka druga boja je dobijana umanjenjem osvjetljenja za deset posto od pretodne boje.

  34. Različiti inteziteti ova tri dijela u pikselu proizvode različite boje. Kompjuteri mogu da generišu po 256 zasebnih nivoa crvene boje, tako i zelene i plave. Ljudsko oko nije u stanju da razlikuje susjedne nivoe koji su jako bilizu jedan drugog. U zavisnosti od grafičkog adaptera u vašem računaru i mogućnosti monitora određuje se broj boja koje mogu biti prikazene. Broj boja u SVGA modu iznosi 16,777,216 boja ili 16.8 miliona boja. Zato što se svaki piksel može predstaviti sa 24 bita.  Broj boja zavisi od broja bita kojom se predstavlja boja ukoliko je to 24-bitna paleta tzv. true color, zato što proizvodi 10,000,000 boja koje ljudsko oko može da uoči a kod koga se svaka od primarnih boja crvena, zelena i plava predstavlja sa 8 bita. 

  35. CMYK MODEL Drugi prirodni model formiranja boja naziva se suptraktivni tj. boje mogu da kreiraju upijanjem (absorbovanjem) jedne od frekvenicija svjetlosti tj. odvajanje te frekvencije od kombinacija frekvencija bijele svetlosti. Tu absorbovanu boju vi nećete vidjeti. Crna boja je specijalan slučaj kada su sve boje absorbovane, tj. frekvencija vidljive svetlosti ne dopire do naših očiju. I ovdje imamo tri osnovne boje to su žuta, cijan i magenta, mešanjem ovih komonenti dobijamo druge boje, kao što vidimo na slici.

  36. Miješanje cijana sa žutom proizvodi plavu itd. Povećanjem količine svake komponente krećemo se u pravcu crne, dok odsustvo svih komponenata stvara bijelu.  CMYK model koristi se kod štampanja. Miješanjem tri primarne boje cijan, magenta i žuta ne proizvodi se puna crna boja pa je ovom modelu dodata i crna kao četvrta boja. Npr. da bi dobili ljubičastu unijećete  5% cijana, 56% magente, 0% žute, i 39% crne boje. Zbog tehničkih razlika u uređajima za predstavljanje boje kao što su skeneri, štampači i monitori, postoje različito definsani tkz. gamut, tj. opseg boja koje mogu da se proizvedu na tim uređajima sa običnim izvorom svijetlosti. Kod RGB boja gamut iznosi oko 70% svih boja. Kod CMYK modela gamut je mnogo manji oko 20%.

  37. HSV MODEL HSV je skraćenica od prvih slova engleskih riječi Hue, Saturation, i Value, a koriste se za opisivanje boja. Ovaj sistem je poznat kao Munsell Color System, koji nazvan po američkom slikaru Albert H. Munsell, ( 1858-1918) koji radio u timu od pet umetnika na organizovanju sistema boja za njihovo bolje razumevanje. Munsell Color System usvojen je od strane američkog odsjeka za standarde i poznat je kao Inter-Society Color Council-National Bureau of standards (ISCC NBS) system. Ovaj model se koristi kod većine grafičkih programa. U HSV sistemu svaka boja rastavlja se po tri ose: 

  38. Hue - nijansa se može opisati kao predstavljanje pozicije boje u točku boja, u kome su osnovne , sekundarne boje i njihove kombinacije. To su boje iz spektra boja kao što su crvena, plava, zelena, žuta itd. - čisti dugin niz boja. Heksadecimalna vrijednost boje na HSV točku boja predstavlja istu boju u heksadecimalnom formatu za RGB sistem boja. Saturation - predstavlja intezitet boje, tj. odnosi se na dominaciju nijanse u boji takoreći zasićenost - odnos čiste boje i bezbojne sive. Value - govori nam koliko će boja biti tamna ili svijetla tj. intezitet osvjetljenja tj. ukupna svjetloća boje. Da bi podesili svijetlu boju, pomiješaćemo boju sa bijelom (TINT) a ako želite tamnu pomiješate boju sa crnom (SHADE). Boja pomiješana i sa crnom i sa bijelom prepoznajemo kao ton. Bijela, crna i siva su neutralne boje.

  39. Da bi bili umogućnosti da kreirate boje morate poći od osnovnih boja tj. crvene, plave i žute. Miješanjem osnovnih boja dobijamo SEKUNDARNE BOJE:  Miješanjem osnovnih sa sekundarnim dobijamo nove boje i tako dalje i tako dalje.

More Related