Maja Rubić Nives Cota

1. Maja Rubić Nives Cota

2. gotovo je polovica površine Hrvatske pod šumom i šumskim zemljištem (48%) šumama se upravlja na dugoročnoj osnovi održivoga gospodarenja godišnja sječa šume oko 80% ukupnog prirasta šume u Europi zauzimaju 42% kopnenog teritorija (EU raspolaže s oko 5% svjetskih šumskih potencijala) između članica EU najveću pokrivenost šumama imaju Finska i Švedska Uvod

3. prve tvornice namještaja u JI Europi na području Hrvatske (1884. godine) • nakon Drugog svjetskog rata osnovani veliki industrijski kombinati koji su zapošljavali tisuće radnika • krajem 20. st. – znatne promjene u organizacijskom i proizvodnom smislu • konsolidacija proizvodnih kapaciteta • jačanje konkurentnosti

4. šumarstvo i drvo-prerađivačka industrija u Republici Hrvatskoj imaju dugu povijest i tradiciju ovaj je sektor ostvario osobito snažan rast u drugoj polovici 20-tog stoljeća u razvijenim ekonomijama ostvaruje direktne i multiplicirajuće indirektne učinke u razvoju gospodarstva pro-aktivne industrijske i fiskalne politike mogu rezultirati oslobađanjem potencijala u sektoru šumarstva i drvo-prerađivačke industrije te snažnim multiplikacijskim učinkom utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda i zapošljavanja (posebice u ruralnim sredinama) Šumarstvo i drvna industrija

5. s obzirom na raspoložive šumske potencijale, općenito se smatra da ovaj sektor ima velike mogućnosti i potencijal rasta u Europi odgovarajuće politike upravljanja šumama sastavni su dio vladinih ekonomskih politika i politika regionalnog razvoja posebno značenje ima pokazatelj stupnja eksploatacije, kao temeljne pretpostavke za ostvarivanje ekonomskih učinaka i multiplikacije na stvaranje nove vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji i zapošljavanje

7. šumarstvo i drvna industrija sudjeluje u kreiranju nove vrijednosti u EU s 8%, odnosno s 9% u kreiranju radnih mjesta niska razina eksploatacije šuma u RH u usporedbi sa zemljama članicama EU može poduprijeti tezu o relativno niskom ekonomskom učinku ovog sektora na nacionalnu ekonomiju, regionalni razvoj i zapošljavanje podizanje stupnja iskorištavanja šumskog potencijala zahtijeva promjenu vladinih politika upravljanja šumskim potencijalom i usklađivanja s najboljom praksom zemalja-članica EU

8. vrlo visok udio domaće sirovine u proizvodima svih faza prerade izvozna usmjerenost dugoročna tendencija porasta potražnje široka disperzija poduzeća i profitnih centara mogućnost visokog stupnja zapošljavanja u malim mjestima relativno niska vrijednost ulaganja relativno ekološki prihvatljiva djelatnost Značajke drvne industrije

9. Broj gospodarskih subjekata Broj gospodarskih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja u 2008. godini

10. Zaposlenost Zaposlenost u preradi drva i proizvodnji namještaja

11. Broj zaposlenih u sektoru šumarstva i drvne prerade

12. ekonomski pokazatelji šumarstva i drvno-prerađivačke industrije pokazuju vrlo visoku ekonomsku snagu ovog gospodarskog sektora

13. Vanjskotrgovinska aktivnost- izvoz - Izvoz proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju od 2005. do 2009. godine

16. Udjel izvoza proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja u ukupnom izvozu RH

17. Vanjskotrgovinska aktivnost- uvoz - Uvoz proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju od 2005. do 2009. godine

19. Udjel uvoza proizvoda djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja u ukupnom uvozu RH

20. pokazatelji iz vanjsko-trgovinske bilance sektora pokazuju rast ukupnog izvoza u razdoblju 2006. – 2008. godine svjetska financijska kriza utjecala je na pad domaće i inozemne potražnje oporavak inozemne potražnje za proizvodima hrvatskog drvno - prerađivačkog sektora može se vidjeti kroz porast izvoza u 2010. g.

21. Vanjsko-trgovinska bilanca Izvor: Eurostat, HGK, 2011.

22. GOSPODARSKA GRANA KOJA „IZVOZI BUDUĆNOST“ • na prvi pogled se može zaključiti da situacija i nije tako loša – ostvarenje suficita vanjskotrgovinske bilance • međutim struktura izvoza je nezadovoljavajuća !!! • glavnina izvoza drvnog sektora čini drvo kao sirovina i proizvodi od drva niže vrste u odnosu na namještaj

23. Nesumnjivo se mora mijenjati postojeća struktura sektora u korist izvoza finalnih proizvoda

24. nerijetko drvno - prerađivački kapaciteti nisu opskrbljeni sirovinom ni po količini ni po kvaliteti budući da se, u pravilu, najkvalitetniji dio izvozi trend povećanja kapaciteta i izgradnje pilana (oko 780 na području Hrvatske) suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci treba graditi na prihodu od proizvoda viših faza obrade, poput namještaja, a ne na izvozu vlastitih mogućnosti razvoja, tj. sirovine odnos prosječne vrijednosti trupaca i namještaja iz masiva je 1:7, dodana vrijednost namještaja implicira 7 puta više zaposlenih, 7 puta više dohodaka, poreza, doprinosa i dobiti

25. SWOT analiza prerade drva Izvor podataka: Strateške odrednice razvitka i konkurentnost prerađivačke industrije Hrvatske do 2013. godine , Ekonomski institut, Zagreb, 2009.

26. SWOT analiza proizvodnje namještaja Izvor podataka: Strateške odrednice razvitka i konkurentnost prerađivačke industrije Hrvatske do 2013. godine, Ekonomski institut, Zagreb, 2009.

27. glavni razlozi relativno nepovoljnog stanja i prepreke dinamiziranju rasta i razvoja drvo-prerađivačkog sektora jesu dugogodišnje • praktično nepostojanje vladinih politika i fiskalnih mjera poticanja razvoja ovog sektora • zadržavanje praktičnog državnog monopola u eksploataciji drva • nepostojanje odgovarajuće strategije razvoja ovog sektora • relativno nerazvijen regulatorni okvir

28. Regulatorni okvir • stvari se mijenjaju no postoji još puno prostora za napredak • Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira • Operativni program razvoja industrijske prerade drva u RH od 2011. - 2014. g • Strategija razvoja dizajna namještaja 2010. - 2012. g.

29. za održivi ubrzani rast u budućnosti izdvajaju se četiri glavne sastavnice strateškog okvira • povećavanje opskrbe drvno-prerađivačke industrije dovoljnom količinom kvalitetne sirovine • unapređivanje aktivnosti primarne prerade drva • intenziviranje ulaganja u aktivnosti sekundarne prerade • razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti

30. rezultat • promjena postojeće strukture u korist finalne proizvodnje • povećanje učešća finalnih proizvoda od drva na tržištu • povećanje konkurentnosti finalnih proizvoda od drva na tržištu • povećanje zaposlenosti i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima • poticanje razvoja i zaštita nacionalne industrijske prerade drva, ne dovodeći u pitanje njezinu otvorenost

31. Usporedba eu i SAD Proizvodnja drvenih ploča • sve vrste drveća • u tisućama m3

32. Proizvodnja oblovine • u tisućama m3

33. Uvoz oblovine • u tisućama m3

34. Proizvodnja oblovine potencijalnih članica EU • u tisućama m3

35. Izvoz oblovine • u tisućama m3

36. Uvoz drvenog namještaja Tisuće eura (EUR 1.1.1999.)

37. Izvoz drvenog namještaja Tisuće eura (EUR 1.1.1999.)

38. SAD i drvna industrija • Prema U.S. Lumber industry: • Američki proizvodi od drva i drvna industrija, kritični su elementi proizvodnje i gospodarstva • pilane i industrija za zaštitu drva zapošljava više od 80.000 radnika diljem Amerike • rezultat toga je godišnji prihod od oko 3 milijarde dolara koji podržava gospodarstva tisuća zajednica diljem zemlje • dodatnih 230.000 američkih radnika izravno ovise o pilanama • postoji više od 1.400 proizvodnih pogona unutar pilana, proizvodnje drvenih proizvoda i sektora za očuvanje drveta • oko 11 milijuna američkih privatnih zemljoposjednika, upravlja s oko 640 milijuna hektara drvenog zemljišta

39. Obilježja drvne industrije sad • trećina američkih zemljišta pokrivena je šumama (302 milijuna hektara) • petina američkog zemljišta je ‘’timberland ‘’ (204 milijuna hektara) - zemljište koje je u stanju proizvoditi 1,38 kubičnih metara po hektaru industrijskog drva godišnje • 71% svih Timberland u SAD-u je u privatnom vlasništvu, a 29 % u javnom • ukupan broj drvo poduzeća u SAD-u je 86.000, uključujući i 19.000 primarnih proizvođači, 53.000 sekundarnih proizvođača i 14.000 proizvođača namještaja • svih 50 država imaju tvrtke za proizvodnju drva, s brojem objekata u rasponu od 8 u Rhode Island do 1900 u Alabami • vrijednost američkih pošiljki masivnog drva u 1997. iznosila je 127 milijarde dolara • proizvođači namještaja pridonijela su još 21 milijardu dolara • najviše vrijednosti pošiljaka dolaze iz Oregona, Kalifornije i Sjeverne Karoline

42. Zahvaljujemo na pažnji !