1 / 34

Majda Steinbuch

Knjižnično informacijsko znanje kao kroskurikularna tema u osuvremenjivanju nastavnih programa u Sloveniji. Majda Steinbuch. XIX. Proljetna škola školskih knjižničara RH, Šibenik, 18. – 21. 4. 2007. Sadržaj. Načela i smjernice osuvremenjivanja kurikula u Sloveniji.

asher
Download Presentation

Majda Steinbuch

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Knjižnično informacijsko znanje kao kroskurikularna tema u osuvremenjivanju nastavnih programa u Sloveniji Majda Steinbuch XIX. Proljetna škola školskih knjižničara RH, Šibenik, 18. – 21. 4. 2007

  2. Sadržaj • Načela i smjernice osuvremenjivanja kurikula u Sloveniji. • Osuvremenjivanje područja knjižnična djelatnost i programa: Knjižnično informacijsko znanje kao kroskurikularna tema u kurikulu za osnovnu školu i gimnazije. 2/34

  3. Zašto osuvremenjivanje kurikula? Svrha i ciljevi: Stalno praćenje, osuvremenjivanje i razvoj kurikula postaje sastavni dio školskog sustava jer obrazovanje potiče iz društvenih potreba i mora se odazivati na usmjerenja suvremenog društva. 3/34

  4. OSUVREMENJIVANJE KURIKULA MŠŠ Državna komisija za praćenje i osuvremenjivanje nastavnih planova ZRSŠ Predmetne komisije za praćenje i osuvremenjivanje nastavnih planova ZRSŠ Savjetodavna skupina za razvoj kurikula Savjetnici ZRSŠ, univerzitetski profesori, stručni suradnici u osnovnoj i srednjoj školi 4/34

  5. Načela i smjernice osuvremenjivanja kurikula • Koncept postojećih nastavnih planova temelji se na “Izhodiščih kurikularne prenove Nacionalnega kurikularnega sveta” iz godine 1996. • Smjernice praćenja i osuvremenjivanja postojećih nastavnih planova su nadgradnja ishodišta iz godine 1996. • Dopunjena su sa sljedećima načelima: 5/34

  6. Načela osuvremenjivanja kurikula • Autonomija učitelja i škole. • Jasna vodeća ideja predmeta. • Nastavno-ciljni i procesno-razvojni model nastave. • Otvorenost i izbornost (fleksibilnost nastavnog procesa). • Kompetentnost. • Kvaliteta znanja. • Razvojno praćenje učenikovih postignuća. • Povezivanje predmeta i disciplina. 6/34

  7. Načela osuvremenjivanja kurikula 5. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – europski referentni okvir (EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, 18.12. 2006.) Kompetencije su određene kao kombinacija znanja, spretnosti i odnosa, koji odgovaraju okolnostima. 7/34

  8. KLJUČNE KOMPETENCIJE Referentni okvir određuje osam ključnih kompetencija: • Sporazumijevati se u materinskom jeziku • Sporazumijevati se u stranim jezicima • Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji • Digitalna pismenost • Učenje učenja • Socijalne i državljanske kompetencije • Samoinicijativnost i poduzetništvo. • Kulturna savjest i izražavanje Kako ih razvijati:- predmetno(s predmetima odn. unutar pojedinačnih predmeta) - interdisciplinarno - kroskurikuralno 8/34

  9. Smjernice osuvremenjivanja kurikula 1. Osuvremenjivanje na razini planiranog kurikula Sva predmetna područja osuvremenjuju se na razini: • sadržaja • ciljeva • očekivanih postignuća • međupredmetnih povezivanja • (kros)kurikularnih tema • metakognitivnih sposobnosti • specijalno didaktičkih preporuka 9/34

  10. Smjernice osuvremenjivanja kurikula 4. Osuvremenjivanje međupredmetnih povezivanja • Međupredmetna povezivanja odnose se na dva ili više predmeta (ti. dijelna višepredmetna povezivanja) • Lako su izvedena na razini predmetnoga područja odn. kurikula kao cjeline, što znači da postoje među svima odn. većinom predmeta (tj. kroskurikularna višepredmetna povezivanja). • Na ovaj se način ovako može povezivati nastava predmeta u istom razredu i odjelu, ali može i između razreda i odjela. 10/34

  11. Smjernice osuvremenjivanja kurikula 4. Osuvremenjivanje međupredmetnih povezivanja Primjer: Više predmeta ili čak svi predmeti izaberu zajedničku temu, koju obrađuju svaki sa svog stručnog gledišta i sukladno s ciljevima svog predmeta. Isto tako mogu odlučiti za upotrebu iste djelatnosti, razvijanje iste spretnosti odn. vještine. 11/34

  12. Smjernice osuvremenjivanja kurikula 5. Uključivanje (kros)kurikularnih tema • S obzirom na posebnost predmeta, nastavni planovi mogu smisleno uključivati teme s područja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj, kao npr.: • državljanska kultura/etika • IKT(razvijanje digitalnih kompetencija) • knjižnična informacijska znanja • odgoj za okoliš • zdravstveni odgoj • profesionalna orijentacija/razvoj karijere • kemijska sigurnost • odgoj za potrošača • prometni odgoj • i drugi sadržaji/teme po prosudbi predmetne komisije. 12/34

  13. Smjernice osuvremenjivanja kurikula 5. Uključivanje (kros)kurikularnih tema • (Kros)kurikularna povezivanja znače povezivanja pomoću: • sadržaja • djelatnosti • didaktičkihmetoda i strategija(npr. aktivno učenje, projektni pristup) • upotrebe nastavnih alata(npr. IKT) • postupaka, vještina i navika(npr. razvijanje kritičkog mišljenja, stvaralačkog mišljenja, sposobnosti rješavanja problema i odlučivanja) • razvijanja kompetencija (npr. čitalačka, međukulturna, digitalna, učenje učenja, socijalna i sl.) • koncepata(npr. ljudska prava, višekulturnalnost i međukulturalnost i sl.) 13/34

  14. Smjernice osuvremenjivanja kurikula 7. Osuvremenjivanjedidaktičkih preporuka Krovni dokument će opredijeliti što odrediti na nacionalnoj i što na školskoj/izvedbenoj razini, što prepustiti izboru pojedinaca (škole, učitelja, učenika) Nastavni plan sadržat će didaktičke preporuke po sklopovima. 14/34

  15. Školske knjižnice u Sloveniji poslije kurikularne obnove • 1999: Knjižnična informacijska znanja. Ciljevi i sadržaji za osnovnu školu kao međupredmetno područje. • 1998, 2000: Knjižnična informacijska znanja. Ciljevi i sadržaji za gimnazije kao obavezni izborni sadržaji, na ostalim srednjim školama kao interesne djelatnost. • Slabosti kurikularne obnove: dokumenti, nastavni planovi međusobno neusklađeni, svaka komisija radila za sebe • Na izvedbenoj razini međupredmetno povezivanje nije/teško zaživjelo – unatoč planiranom uvođenju novih programa (devetogodišnja osnovna škola). 15/34

  16. Informacijsko opismenjivanje • SAD (1987): informacijsko opismenjivanje zadaća je svih učitelja na školi a ne samo školske knjižnice. • Slovenija (2006): praćenje knjižnične djelatnosti u OŠ pokazuje: plansko i sistematično informacijsko opismenjivanje učenika na dobroj polovini škola (uzorak 62 škola 1. in 2. kruga devetogodišnje OŠ). • Najčešći nosioci informacijskog opismenjivanja su knjižničari i informatičari, učitelji različitih predmeta veoma rijetko. • Razlog: preslabo međupredmetno povezivanje, premalo sudjelovanja učitelja, posebno u 2. in 3. trogodištu, premalo poticaja sa strane vodstva, pomanjkanje bibliotekarske naobrazbe zaposlenih u knjižnici. 16/34

  17. Osuvremenjivanje programa školske knjižnice u kurikulu • Analiza postojećih programa, usporedba sa stranim kurikulima. • Predmetna komisije za praćenje i osuvremenjivanje nastavnog plana za knjižničnu djelatnost (siječanj 2007). • Komisija na osnovi načela i smjernica te analize stanja pripremila osnutak osuvremenjenog programa: Knjižnično informacijsko znanjeza osnovnu i srednju školu (travanj). 17/34

  18. Izvođenje međupremtnog područja KIZ u OŠ(analiza SWAT - listopad 2006. na studijskim skupovima) 18/34

  19. Izvođenje međupredmtnog područja KIZ u OŠ 19/34

  20. Školska knjižnica u međunarodnim dokumentima stranih kurikula • Unescov manifest za šolske knjižnice. Školska knjižnica pri učenju i poučevanju za sve (prevod na slov. 2000) • Unescove smjernice za školske knjižnice (prevod na slov. 2002) • “Dokazano je, da učenici dosežu viši nivo pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema te informacijske i komunikacijske spretnosti, kada knjižničari i učitelji djeluju zajedno.” Ovo potvrđuju i slovenska istraživanja: • Učenici na školama, gdje su zaposleni knjižničari s punim radnim vremenom, imaju višu razinu čitalačkog postignuća (PIRLS 2001). • Kod poticanja čitanja uspješniji su učitelji koji dobro surađuju s knjižničarom. (Gradišar et al., 2004) … 20/34

  21. Strani kurikuli i školske knjižnice 21/34

  22. Fizički pristup: knjižnična zbirka (izbor, pridobivanje, organizacija: katalog) prostor IKT, nastavna tehnologija Intelektualni dostup: otvorenost/dostupnost integracija ŠK u odgojno-obrazovni proces kao potpora učenju i poučavanju poticanje i motivacija za čitanje informacijsko opismenjivanje Usluge suvremene ŠK Knjižničar– stručnjak za pridobivanje i organizaciju informacija, nužna strukovna znanja (bibliotekarska, pedagoška, informacijska, psihološka …) 22/34

  23. Osnutak programa: Knjižnično informacijsko znanje • Dokument cjelovito opredijeli školsku knjižnicu u kurikulu (knjižnične usluge: fizičke, intelektualne, različite oblike bibiopedagoške djelatnosti …) • Javna rasprava osnutka u strukovnoj javnosti, mogućnost uključivanja KIZ kao kroskurikularne teme svih predmeta u njihove nastavne planove • uključivanje knjižnice u skupni, krovni dokument. 23/34

  24. Knjižnično informacijsko znanje – osnutak Smjernice za izvođenje programa knjižničnog informacijskoga znanja 24/34

  25. Strukovno organizirana i djelujuća knjižnica može u kurikulu pridonijeti: • grupnom radu (osnova suradnje), • rasterećenju učitelja, učenika, • smanjivanju uporabe metode tumačenja, • cjeloživotnomu učenju, • samostalnomu, stvaralačkome učenju, • kritičkome mišljenju i prosuđivanju, • oblikovanju radnih navika, • razumijevanju i praćenju postojanja različitih mišljenja, • skupnome oblikovanju ciljeva (povezivanju predmeta, učitelja), • skupnome predstavljanju ciljeva za pojedinačni razred, • praćenju i vrednovanju rada, postizanju ciljeva te provjeravanju znanja. 25/34

  26. Knjižnica i knjižnično informacijsko znanje u informacijskom opismenjivanju • Osigurava pristupačnost knjižnične građe i informacija svih oblika. • Sudjeluje kod otkrivanja potreba i oblikovanju strategija za postizanje ciljeva. • Motivira za uporabo knjižnične građe i informacija, potiče zanimanje za čitanje, slušanje, promatranje, govorno i pismeno izražavanje, crtanje, računanje. • Omogućuje udobno, sigurno, djelatno i uspješno zadovoljenje potreba, želja, planova svakome u skladu sa zanimanjem, sposobnostima i mogućnostima. 26/34

  27. Učenici bi sudjelovanjem učitelja i knjižničara na kraju školovanja trebali znati: • izabirati najprikladnije informacijske izvore za rješavanje problema kod samostalnog učenja i u svakidašnjem životu, • kritički vrednovati poruke pismenih, govornih i drugih oblika i ove poruke smisleno uporabiti u različitim okolnostima, • ovladati strategijama vlastitog predstavljanja strukovnih i drugih poruka. 27/34

  28. Koraci pretraživanja, učenja s informacijskim izvorima (informacijski proces) 28/34

  29. Uvjeti za kvalitetno izvođenje programa knjižničnoga informacijskoga znanja – stručne preporuke • Prostor za uređenje knjižnične građe i za individualno i grupno uporabu. • Knjižnična građa, stručno prikupljena, obrađena i predstavljenao u skladu s programom škole i redovno osuvremenjivana. • Kompjutorska, komunikacijska i reprodukcijska oprema. • Knjižničari: visoka knjižničarska naobrazba ili visoka izobrazba s odgovarajućim bibliotekarskim znanjem (temeljni bibliotekarski sadržaji s naglaskom na vrstama knjižnične građe, stručnoj obradi: katalogizaciji i klasifikaciji te organizaciji knjižnične zbirke). • Strukovna knjižničarska literatura, stalno strukovno obrazovanje knjižničara, učitelja i drugih stručnih suradnika škole. • Otvorenost i dostupnost knjižnice (vrijeme otvorenosti: prije, između i poslije nastave). 29/34

  30. Program KIZ: primjer za OŠ – 2. trogodište 30/34

  31. Kako dalje? • Prijedlog ide u javnu raspravu na studijske skupove školskih knjižničara OŠ i SŠ, sakupljanje primjedbi (svibanj). • Na osnovi primjedbi komisija će pripremiti 2. inačicu prijedloga programa. • Ovaj prijedlog bit će javno dostupan u web učionici (Moodle) – kreirane za rad studijskih skupova (3. skup), u koji će moći sudionici na osnovi registracije i pripremljenih ključeva aktivno sudjelovati u raspravi (forum). • Priprava ishodišta općega skupnoga dijela novoga slovenskoga kurikula, u kojem dobije prikladno mjesto i djelatnost školske knjižnice sa svim uslugama, koje sudjeluju i podupiru kurikul. • Poslije ovoga postupka komisija će pripremiti prijedlog programa i predložiti ga Državnoj komisiji (do 15. 7. 2007.) i Strukovnom savjetu RS za opće obrazovanje. 31/34

  32. “Ako želite da bi vaša djeca bila bistra, govorite im priče. Ako želite da budu još bistrija, govorite im još više priča.” (Albert Einstein) Obrazovanje je cjelovit proces, koji traje cijeli život. Pričajmo priče, upotrebljavajmo knjižnice i njihove usluge, a prije svega ovo prenosimo učenicima. Uškolskoj knjižnici OŠ Toneta Čufarja u Ljubljani 32/34

  33. Pozvani u knjižnicu! Učenice između bibliopedagoškog sata u školskoj knjižnici OŠ Polzela 33/34

  34. Hvala na slušanju, pažnji! Majda Steinbuch Zavod Republike Slovenije, OE Maribor Trg revolucije 7 2000 Maribor E-adresa: majda.steinbuch@zrss.si 34/34

More Related