400 likes | 1.02k Views
Pamćenje i učenje. Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12. O čemu ćemo govoriti:. Pamćenje Pažnja Kratkoročno i dugoročno pamćenje Strategije učenja Reminiscencija i perseveracija Fiziološka podloga pamćenja. Pamćenje – psihička pojava.
E N D
Pamćenje i učenje Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12.
O čemu ćemo govoriti: • Pamćenje • Pažnja • Kratkoročno i dugoročno pamćenje • Strategije učenja • Reminiscencija i perseveracija • Fiziološka podloga pamćenja
Pamćenje – psihička pojava • na doživljajnom ili subjektivnom planu uključuje procese: • usvajanja ili memoriranja • zadržavanja ili retencije sadržaja • na vanjskom ili ponašajnom planu očituje se u: • obnavljanju ili reprodukciji tih sadržaja • prepoznavanju ili rekogniciji Mjerilo pamćenja i njegove učinkovitosti
Zadržavanje i uporaba sadržaja Usvajanje sadržaja Pamćenje vs. učenje
Subjektivni i objektivni čimbenici • Fiziološki: zdravlje, umor, spol, dob, dispozicije, sposobnosti • Karakteristike građe: vrsta, količina, poznatost, smislenost • Psihološki: motiviranost, aktivnost, iskustvo, mentalna kondicija, strategije učenja, potkrepljenje, osobine ličnosti • Objektivni ili fizički: temepratura, vlažnost zraka, kisik, dob dana, mjesto učenja • Organizacijski: način i metode učenja • Posebni faktori pamćenja: vrsta gradiva, način učenja, namjera zapamćivanja, drugo učenje (transfer i interferencija), stupanj naučenosti, ....
Organizacijski čimbenici • Način učenja: • “pasivno” ili “aktivno” učenje • strategije učenja • Metakognitivne strategije: • Planiranje, nadzor, usmjeravanje, promjena strategije • Metoda učenja: • Globalno ili fragmentirano učenje • Distribuirano ili koncentrirano INDIVIDUALIZACIJA POSTUPKA UČENJA
Plan učenja • Što će se učiti (ciljevi, sadržaji) • Kada • Gdje • Kako (strategije) i kojim sredstvom • Kojom brzinom
Proučavanje verbalnog učenja • Zapamćivanje novih sadržaja ovisi o vrsti i snazi asocijacija između novog i starog znanja • Ebbinghausova istraživanja – spoznaje o uspješnom učenju: • Glasno ponavljanje gradiva • Zasebno učenje manjih cjelina • Serijalni učinak: brže učimo početak (efekt prvenstva) i kraj (efekt novosti) • Duže uči, više nauči --- nelinearan odnos • Krivulja zaboravljanja • Smislenost čestica, stupanj sličnosti, razdoblje između učenja utječu na brzinu i lakoću učenja
Ispitivanje pamćenja • Metoda izučavanja (reprodukcije) • Učenje ponavljanjem smislenog ili besmislenog materijala • Mjerilo uspješnosti pamćenja: količina usvjenih elemenata ili utrošeno vrijeme • Metoda prepoznavanja(rekognicije) • Metoda uštede • Metoda rekonstrukcije • Metoda neposredna obuhvata pamćenja • Prezentira se jednom niz od 3, 4, 5, 6 – do 12 brojeva i ispitanici ga moraju ponoviti • Metoda pogodaka • Učenje parova, pa kad se prezentira jedan dio moraju dopuniti drugi dio • Metoda zadržanih podataka • Prezentira se standarizirani tekst ili priča te se zatim ispitanici moraju dosjetiti čim više pojedinosti
Vrste pamćenja • Prema: • Vrsti materijala • Načinu nastajanja i javljanja pamćenja • Trajanju retencije
SIMBOLIČNO P. Memoriranje podataka, termina, informacija, pojmova, pravila, zakona, načela, teorija i struktura Znanje! MOTORIČKO P. Brzo i spretno obavljanje pokreta i radnji naučenih vježbanjem Stjecanje vještina i navika! Prema vrsti materijala
NAMJERNO Uzrokovano motivima (potrebama, interesima, željama, sklonostima) Potaknuto motivacijom da se neki sadržaji usvoje Znanje otpornije na zaboravljanje NENAMJERNO Bez motivacijske podloge i ajsne svrhe Slučajno naučeni sadržaji Lako se zaboravljaju Prema načinu nastajanja i javljanja pamćenja
Prema trajanju retencije • Senzorno p. • Kratkoročno p. • Dugoročno p.
Model pamćenja i učenja kao obrade informacija METAKOGNICIJA SENZORNI REGISTAR (1-2 sek) RADNO ILI KRATKOROČNO PAMĆENJE (20 sek) DUGOROČNO PAMĆENJE podražaji PAŽNJA POHRANA I DOZIVANJE
Pažnja • Ključna uloga u odabiru i prosljeđivanju informacija • Proces izbora nekih podražaja iz mnoštva koji nas okružuju (boje, zvukovi, mirisi, itd.) • Što uvjetuje odabir podražaja za dalju obradu? vanjske fizikalne karakteristike podražaja ili unutrašnji procesi (namjera na usmjeravanje na samo jednu vrstu podražaja) ----- istraživanje dihotičnog slušanja Teorija filtera (Broadbent, 1958.): ulazna informacija se kratko zadržava u osjetilnom sustavu, a odabire se na temelju fizikalnih karakteristika
Predpažnja Stanje opće pobuđenosti živčanog sustava Osjetila otvorena za ulazak informacija Početno primanje informacija je automatski proces Senzorni registar Pažnja Svjesna i namjerna aktivnost Usmjeravanje i zadržavanje Predpažnja i pažnja Kod iznenadne zamjene mjesta glavne poruke (na drugo uho) ispitanici spontano nastavljaju pratiti istu poruku(Triesman, 1960; Norman, 1976: viši kontrolni procesi u početnom filtriranju poruka određuju daljnji tok obrade)
Usmjeravanje i zadržavanje: preduvjeti učenja • Pr. Kad djete uvježbava množenje i dijeljenje usmjerava pažnjuna svaki korak i pritom provjerava svoje postupke. Kad je naučilo tablicu množenja napamet, dozivanje postaje automatsko (razina predpažnje) • Negativni činitelji –OSOBNI:mlađa dob, hiperaktivnost, specifične teškoće u učenju, smanjena opća mentalna sposobnost, emocionalni problemi, bolest, umor Učitelj mora planirati na koji će način upravljati djetetovom pažnjom
Usmjeravanje i zadržavanje: preduvjeti učenja Negativni činitelji – OKOLINSKI: glasni podražaji iz okoline (žamor, buka), monotoni glas učitelja, težina gradiva, količina informacija,
Učiteljeve mjere za usmjeravanje pažnje • Korištenje zapovjednih izričaja (Pazite! Ovo je važno!) • Mjenjanje jačine glasa, položaja tijela, boje krede • Uvođenje neobičnih i neočekivanih podražaja • Upotreba emocionalno obojenih podražaja (koristiti imena djece iz razreda, započeti sa šalom)
Učiteljeve mjere za zadržavanje pažnje • Objasniti svrhu učenja gradiva i osobnu korist učenika • Predavati novo gradivo kada su djeca odmorna • Mjenjanje aktivnosti tijekom sata (15-20 min) • Uvođenje stanke između pojedinih nastavnih cjelina (razgibavanje)
Kratkoročno ili radno pamćenje • Tu se odvijaju procesi obrade informacija u svrhu pohrane u dugoročno pamćenje • Kodiranje: • Kako bi se smanjila količina informacija: pohranjuju se samo one važne • Elaboriranim kodiranjem pohrana je prikladnija i lakše se kasnije pronalaze informacije • Proces dozivanja iz dugoročnog pamćenja (predznanje koje nam pomaže u analizi i tumačenju novih informacija) • Ponavljanje • Ograničeni kapacitet (7 jediničnih informacija --- chunkovi---- grupiranje u smislene cjeline)
Kako planirati nastavu • Ne previše novih informacija, pogotovo ako nisu dovoljno povezane • Nakon uvođenja novog pojma djeci treba dati vrijeme za obradu u kratkoročnom pamćenju (navesti primjer ili sjetiti se sličnog pojma) • Poučiti kako bolje organizirati pojedinačne informacije kako bi povećali kapacitet radnog pamćenja (automatizmi)
Kodiranje Proces kojim nove informacije pripremamo za pohranu u d.p. (ponavljanje) Osmišljavanje novih informacija i njihova integracija s već poznatim u d.p. (kodiranje i organiziranje) - Mehaničko znanje vs. smislenost Strategije učenja Ponavljanje Organizacija Elaboracija informacija Dugoročno pamćenje
Ponavljanje • Doslovno ili sažeto višekratno prelaženje preko informacija bez napora u njihovoj preradi ----- naučiti napamet • Javlja se u 5 ili 6 god. života • Znanje nepovezano pa se lako može izgubiti ključ za njegovo dosjećivanje
Organizacija • Dobro organizirane informacije se lakše uče i dosjećaju (Gestalt) • Traženje unutrašnjih veza – uspostava hijerarhije među ključnim informacijama • Upotreba schema – organizirati veći broj jediničnih informacija u koherentnu cjelinu • Znaci za dosjećanje – ključne riječi, • Znaci za kodiranje - znakovi za pohranu Uspoređivanje; asocijacije
Elaboracija • Proširivanje novih informacija dodavanjem ili povezivanjem s predznanjem • Mnemotehnike – anagrami, kratice, riječi Pr. Moja uvijek znatiželjna majka je svima uvijek nabrajala planete!
U nastavi • Dostupnost strategije • Primjenjivost strategije Razvoj (Flavell i sur., 1970): - ponavljanje - 5-6 god. - organizacija – 8-9.god. - elaboracija – od 13. god.
OSOBNO ZNANJE - Povezano sa osobnim iskustvom OBJEKTIVNO ZNANJE - značenja, činjenice, postupci koji nisu s nama u bliskoj vezi Struktura znanja u dugoročnom pamćenju SEMANTIČKO ZNANJE Znanja, vještine i pojmovi koje učimo u školi EPIZODIČKO ZNANJE Mjesta i događaji iz našeg iskustva - autobiografsko PROCEDURALNO ZNANJE Način izvođenja pojedinih operacija: čitanje, pisanje, računanje Tulving, 1972.
Struktura znanja u dugoročnom pamćenju Paivio, 1971. VERBALNO POHRANJENE INFORMACIJE Za apstraktnu građu zadatka VIZUALNO POHRANJENE INFORMACIJE Vidno predočavanje slikama Za konkretne zadatke Dvostruko kodiranje • Deklarativno – činjenice, stavovi, skriptovi • Proceduralno – pojmovi, pravila i algoritmi • Metakognitivno – upravlja primjenom 1. i 2.
Povijesno razdoblje Vremensko razdoblje Društveno uređenje Materijalna kultura Duhovna kultura Ključni događaji i ličnosti Uzročno posljedično tumačenje događaja i promjena Zemljopis Geografski položaj Reljef Klima Prirodni izvori Stanovništvo Gospodarstvo Kultura i jezik Schema - primjeri
Reminiscencija • Pojava poboljšanja reprodukcije u vremenu koje slijedi nakon usvajanja • Javlja se prilikom usvajanja simboličkog materijala i motoričkog materijala • Kada se radi o besmislenom materijalu – traje dvije do tri minute (Ward-Hovlandova pojava) • Kada se radi o smislenom amterijalu – traje od dva do sedam dana (Ballard-Williamsonova pojava)
Perseveracija • Nakon prestanka usvajanja dolazi do spontanog obnavljanja sadržaja koje traje desetak sekundi • Stvara lažno uvjerenje o mogućnosti reprodukcije
Faza konsolidacije Kružni tokovi uzbuđenja između neurona Traju dok ih neka aktivnost ne dokine Sjećanja se lako zaboravljaju Kratkoročno pamćenje Faza strukturalne promjene -strukturalne promjene u neuronima sjećanje je stabilnije Dugoročno pamćenje Makrostrukturalne promjene: sveze između senzornih i motoričkih živčanih centara Mikrostrukturalne promjene: promjene u živačnim stanicama: Novi dendriti i sinapse (anatomska teorija) Biokemijske promjene (uloga bjelančevina i nukleinskih kiselina) (neurobiokemijska teorija) Fiziološka podloga pamćenja