Download
1 / 79
790 likes | 1.23k Views
Povijesni pregled razvoja akcijskih istraivanja . Industrijski kontekst. Polazita akcijskih istraivanja u filozofiji Johna Deweya. Edukacijska filozofija ukljucuje suprotnost izmedu sljedecih uvjerenja:. Tradicionalna edukacija je usmjerena na formiranje. Progresivna edukacija je usmjerena na raz
E N D
1. Na to vas asocira pojam akcijsko istraivanje
2. Povijesni pregled razvoja akcijskih istraivanja Industrijski kontekst
3. Polazita akcijskih istraivanja u filozofiji Johna Deweya Edukacijska filozofija ukljucuje suprotnost izmedu sljedecih uvjerenja:
4. Tko je zacetnik akcijskih istraivanja? Johna Colliera povjerenik za indijanske poslove (1933-1945) (Susan Noffke u McNiff, 2002).
Unapredenje medurasnih odnosa kroz suradnju s bjelackom administracijom.
Stvaranje iskustva odgovorne demokracije.
Akcija u sreditu istraivanja.
Podaci dobiveni istraivanjem slue propitivanju dotadanjeg djelovanja i pokretanju novih aktivnosti. (McNiff, 2002, str. 40).
5. Lewinova teorija akcijskih istraivanja Kurt Lewin smatra kako je nemoguce razumjeti neki sistem ukoliko ga ne pokuamo promijeniti. Odnosno, dijagnoza spoznaja ima smisla samo ukoliko je povezana s intervencijom akcijom (Schein, 1999, str. 7).
6. Lewinov pristup akcijskim istraivanjima Akcijsko istraivanje podrazumijeva eksperimentalno istraivanje usmjereno na rjeavanje socijalnih problema.
Istraivanje se odvija u grupi sastavljenoj od znanstvenika i prakticara te prolazi kroz spiralne korake koji ukljucuju planiranje, akciju, promatranje i evaluaciju. (Masters, 1995, str. 2)
7. Spirala akcijskog istraivanja
8. Prvi krug
9. Prvi krug
10. Prvi krug
11. Prvi krug
12. Drugi krug
13. Drugi krug
14. Drugi krug
15. Drugi krug
16. Pedesete i pocetak ezdesetih godina Pedesetih i pocetkom ezdesetih godina akcijska istraivanja su koritena uglavnom u industriji. (Levin u Greenwood, 1999, str. 26)
17. Stepehn Corey Pedesetih godina Stephen Corey sa svojim kolegama na Teachers College, Columbia University pokrece istraivanje koje je imalo za cilj potaknuti ucitelje da koriste rezultate svojih istraivanja kako bi ostvarili socijalnu rekonstrukciju.
Ta istraivanja su ostvarena prema idejama Kurta Lewina. (Poetter, 1997, str. 15)
18. Kritika akcijskih istraivanja u praksi ucitelja Prije nego su uspjela zaivjeti akcijska istraivanja su naila na otru kritiku znanstvenih krugova:
Prakticari nisu osposobljeni za ostvarivanje istraivanja
Akcijska istraivanja nemaju znanstvenu razinu jer ne zadovoljavaju osnovne kriterije znanstvene metodologije.
Ucitelji nemaju vremena, znanja i sredstava za ostvarivanje specijaliziranih zadataka istraivanja. (Hodgkingson, 1957)
19. Zastoj u razvoju akcijskih istraivanja Takav kriticki odnos, ali i opci drutveni uvjeti pridonijeli su zamiranju akcijskih istraivanju i stvaranju negativnog stava prema njima.
20. Top-down pristup obrazovnim reformama U svijetu je 60-tih godina prevladavao model edukacijske reforme koji je polazio od akademskih istraivanja, razvoja i implementacije znanstvenih spoznaja. Pri tome prakticari imaju ulogu realizatora znanstvenih spoznaja, ali ne i mogucnost njihova stvaranja.
21. Razvoj akcijskih istraivanja u postindustrijskom kontekstu
22. Pocetak primjene akcijskih istraivanja u kolama Lawrence Stenhouse i John Elliott sedamdesetih godina u Velikoj Britaniji poticu primjenu akcijskih istraivanja u kolama.
Stenhouse smatra kako "nije dovoljno da uciteljev posao bude proucen, ucitelji trebaju prouciti sami sebe"
Afirmiranje nove uloge ucitelja-istraivaca.
Suradnicka istraivanja u kojima vano mjesto imaju stalno zaposleni istraivaci. (McNiff, 2002, str. 43-44).
23. Procvat akcijskih istraivanja iru prihvacenost i legitimnost akcijska istraivanja dobivaju posljednjih dvadesetak godina.
Za njihov razvoj posebno su zasluni britanski istraivaci McNiff, Whitehead, Lomax (Living Action Research), Reason, Winter te australski autori Kemmis, Carr, McTaggart, Grundy i dr (emancipacijska akcijska istraivanja).
24. Razvoj akcijskih istraivanja u Hrvatskoj Uvjeti tranzicijske zemlje
25. Akcijska istraivanja u Hrvatskoj Prvi cjelovit tekst o akcijskim istraivanjima pie Milan Matijevic (u Cerar i Marentic-Poarnik, 1990). On istice probleme koji nastaju zbog razdvajanja istraivanja i odgojnog djelovanja.
On smatra da akcijska istraivanja omogucuju evaluaciju originalnih modela nastalih u praksi kreativnih ucitelja.
26. Ana Sekulic-Majurec Ana Sekulic-Majurec pojanjava nastanak pojma akcijskog istraivanja i istice osnovna obiljeja:
predmet istraivanja je drutvena aktivnost,
u istraivanju se pribliavaju uloge istraivaca i sudionika akcije i
mjerenje usmjereno pracenju i kontroli (Sekulic-Majurec, u ur. Vrgoc, 1994, str. 13)
27. Arjana Miljak Arjana Miljak (1996) prikaz veceg akcijskog istraivanja ostvarenog u djecjem vrticu Izvor u Zagrebu. Istraivanje je trajalo cetiri godine (1989-1993) i temelji se na humanisticki usmjerenom kurikulumu.
U ovom istraivanju podijeljene su uloge istraivaca i odgajatelja:
Istraivac samo pomae u jednoj globalnoj orijentaciji a ne propisuje ono to ce se raditi. Promjene koje se dogadaju u praksi prije svega su promjene u procesu poucavanja kako poucavati, kako postupati s djecom a ne to ce se poucavati. (Miljak, 1996, str. 151)
28. Vladimir Muic Muic (1999) navodi akcijsko istraivanje kao varijantu razvojnih istraivanja jer se i u njima uvode novosti u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i to na temelju njihove znanstvene provjere. (Muic, 1999., str. 25)
On navodi sljedece znacajke akcijskih istraivanja:
okolnost da onaj koji vri odnosno sudjeluje u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, nju ujedno i istrauje
visok stupanj elasticnosti posebno u svezi nacrta provodenja istraivanja,
akcijska istraivanja nisu preteito individualna, vec mogu biti i zajednicka,
akcijsko istraivanje je u biti empirijsko istraivanje. (Muic, 1999, str. 26).
29. Mrena akcijska istraivanja u praksi ucitelja Ucitelji okupljeni u projektu Mrea zajednica ucenja nastoje afirmirati novi oblik akcijskih istraivanja mrena akcijska istraivanja.
O tome vie moete procitati na
http://mzu.sbnet.hr i
www.e-lar.net/moodle.
30. Znacajke akcijskih istraivanja Suvremeni pristupi
31. Kako razumjeti akcijsko istraivanje?
32. Elementi definicije akcijskih istraivanja U razlicitim definicijama akcijskih istraivanja isticu se cetiri temeljna elementa: osnaivanje mogucnosti sudionika, suradnja, spoznaja i drutvene promjene. (Masters, 1995, str. 2)
33. Definicija akcijskih istraivanja Akcijska istraivanja su naprosto oblik samorefleksivnog istraivanja pokrenutog od strane sudionika u drutvenim institucijama s ciljem unapredivanja racionalnosti i pravednosti njihove vlastite prakse, njihovog razumijevanja te prakse i situacija u kojima se ta praksa ostvaruje. (Carr i Kemmis, 1986, str. 162.)
34. Minimalni zahtjevi za ostvarivanje akcijskog istraivanja Carr i Kemmis smatraju da postoje tri minimalna zahtjeva za ostvarivanje akcijskog istraivanja:
Predmet istraivanja je drutvena praksa, odnosno to je oblik strateke akcije usmjeren na njeno unapredivanje;
projekt se ostvaruje kroz spiralnu izmjenu krugova koji se sastoje od planiranja, akcije, promatranja i refleksije, pri cemu se svaka od tih aktivnosti sustavno i samokriticki provodi te povezuje s ostalim;
projekt ukljucuje sve one koji su odgovorni za praksu, nastojeci postupno proiriti krug sudionika ukljucujuci sve osobe kojih se ta praksa tice. (Carr i Kemmis, 1986, str. 165-166)
35. Akcijska istraivanja su vrijednosno utemeljena Za Whiteheada su akcijska istraivanja prakticka aktivnost zasnovana na naim autonomno postavljenim vrijednostima za razliku od tradicionalnog znanstvenog pristupa koji nastoji biti vrijednosno neutralan ili barem prikriti svoja vrijednosna polazita.
36. ivotna kontradikcija Zanemarenost naih vrijednosti, prema Whiteheadu, moe nas potaknuti na poduzimanje akcije kako bi promijenili postojece stanje. U tom procesu vrijednosti nam slue i za procjenu rezultata naeg djelovanja. (Whitehead, 1989, str. 3)
37. Mijenjajmo nae kole Nita toliko ne profesionalizira rad u kolama kao pedagozi koji u sklopu kole osmiljavaju vizije dobrog obrazovanja.
38. Vizija i misija Viziju se moe smatrati skupom zajednickih vrijednosti i uvjerenja grupe ljudi, dok je misija artikulacija tih vrijednosti pri odredivanju ciljeva a kadto i objavljivanje svrhe (Block, 1987).
39. Artikulacija i ispitivanje vlastitih vrijednosti Nemoguce je i pokuati izgraditi zajednicku viziju ako ljudi nisu definirali vlastite vizije. Stoga je prvi vaan korak pomoci nastavnicima artikulirati i ispitati vlastite vrijednosti i uvjerenja, a potom razmisliti o tome kako ih povezati s tudima.
40. Primjer U svojoj nastavi elim afirmirati aktivnost ucenika (moja vrijednost).
41. Operacionalizacija vrijednosti aktivnost ucenika Komunikacija,
Planiranje,
Sadraji,
Nastavne metode,
Evaluacija
42. Propitivanje trenutne prakse Analizom mog razgovora s ucenicima ustanovio sam da 80% vremena govorim ja, a na govor svih ucenika zajedno otpada 18% ukupnog vremena. 2% vremena je proteklo u utnji ili zbrci.
Sve nastavne aktivnostima ja planiram i vodim, dok ucenici samo ostvaruju ono to im je zadano.
U nastavi koristim preteno udbenik i radne materijale uz udbenik.
Ucenici vecinu vremena provode u sluanju mojih izlaganja i vodenju biljeki.
Evaluaciju provodim tako da na kraju obradenih sadraja provedem usmeni i pismeni ispit znanja.
43. ivotna kontradikcija Moja vrijednost aktivnost ucenika je ocigledno zanemarena u mojoj nastavnoj praksi.
Zbog toga sam se upitao kako mogu promijeniti postojece stanje tako da ono bude to vie u skladu s mojom polaznom vrijednocu.
44. Zapocinjanje ciklusa promjena
45. Identifikacija aspekata koje elimo unaprijediti Izaberite to od uocenih problema elite unaprijediti:
komunikacija,
planiranje,
izbor izvora znanja,
ucenicka aktivnost ili
evaluacija.
46. Akcijska istraivanja polaze od pitanja: Kako mogu unaprijediti? Predstavnici LAR-a, ali i drugih kola akcijskih istraivanja naglaavaju kako svako akcijsko istraivanje treba zapoceti pitanjem koje polazi od unapredivanja prakse, njenog razumijevanja i ire edukacijske situacije. Npr.
Kako unaprijediti kreativnost ucenika koristeci tehnike kreativnog miljenja?
Kako unaprijediti suradnju ucenika primjenom timskog ucenja?
Kako unaprijediti strucno usavravanja ucitelja koritenjem ICT?
Kako unaprijediti ocjenjivanje ucenika koristeci portfolije?
47. Definiranje akcijsko-istraivackog pitanja Kako mogu unaprijediti
48. Koja rjeenja mogu zamisliti? Kako doci do rjeenja?
Strucno usavravanje,
Razmjena iskustava (npr. strucne posjete),
Literatura, Internet i sl.
Osobna kreativnost.
49. Koja rjeenja mogu zamisliti?
50. Sustavno prikupljanje podataka Vano je sustavno i planski prikupljati podatke o svemu bitnom to se dogada za vrijeme akcijskog istraivanja.
Moemo koristiti razlicite postupke prikupljanja podataka: dokumentaciju, intervjue, ankete, skale procjena, sustavno promatranje i testove.
51. Prikupljanje podataka U akcijskom istraivanju svi sudionici su istraivaci zato se kroz podatke treba dati mogucnost izraavanja razlicitih perspektiva.
Odluku koje podatke cemo prikupiti nije uvijek moguce donijeti unaprijed, vec se o tome treba dogovarati sa sudionicima za vrijeme trajanja istraivanja.
Vrlo je vano da sudionici vode svoje istraivacke dnevnike jer ce ono kasnije biti vaan izvor podataka.
Suvremena tehnologija nam takoder moe pomoci (video kamere, diktafoni, digitalni fotoaparati), premda je uloga istraivaca i dalje nezamjenjiva.
52. Koje podatke cemo prikupljati?
53. Implementacija plana istraivanja? Informirano djelovanje
Predano djelovanje
Plansko djelovanje
54. Proces ostvarivanja AI prema Jean McNiff McNiff smatra kako je akcijsko istraivanje sistematican proces promatranja, opisivanja, planiranja, djelovanja, refleksije, evaluacije, modificiranja, ali te etape se ne moraju nuno ostvarivati uzastopno vec je moguce zapoceti istraivanje na jednom mjestu, a zavriti ga negdje sasvim neocekivano. (McNiff, 2002, str. 56)
55. Kriticka refleksija Osobna refleksija (npr. refleksivni dnevnik, analiza trenutnih podataka i sl.)
Uloga kritickog prijatelja.
Kriticka refleksija istraivackog tima.
56. Primjer refleksivnog dnevnika Danas je nastala prva kriza. Svi su dosad neto planirali, neki su i poceli provoditi plan u djelo, a neki su veoma aktivni. Upravo su Ana i Lucija u razredu planirale svaki dan provoditi svoj plan igra i zabava- tako da su neki ucenici danas postali nesigurni i odlucili da nece sudjelovati u AI. Procitali su nam ponovno plan i pitala sam u cemu je problem, a oni nisu niti sami znali. Mislim da je to kriza osjecaja da to nece napraviti kao Ana i Lucija jer one svoj plan sigurno provode i uivaju i one i djeca. Ana se izvrsno snalazi u ulozi organizatora igre i zabave u razredu. Djeca u poboljanju njene vrijednosti jako uivaju tako da su za vrijeme odmora sami poceli provoditi Anin i Lucijin plan. Drugi su posumnjali da mogu to raditi kao Ana i Lucija.
57. Analiza trenutnih podataka
58. Kriticki prijatelji Pojam kriticki prijatelj medu prvima koristi Stenhouse. Za njega je kriticki prijatelj osoba koja daje savjete i suraduje s uciteljem u akcijskom istraivanju. Za razliku od savjetnika kriticki prijatelj je prije svega uciteljev prijatelj koji je vie zainteresiran za njegovo napredovanje nego za napredovanje istraivanja. On, kroz suradnju, nastoji pomoci ucitelju razviti svoje refleksivne kapacitete i ucenje. (Kember i sur., 19979, str. 464)
59. Primjer sugestija kritickog prijatelja Kod Vesne je uvijek toplo, veselo i inspirativno
U Vesninom razredu nisam bila jako dugo pa su promjene, koje zapaam kod nje, a posebno kod ucenika, velike.
Vesna puno manje kontrolira i odreduje. U prijanjim posjetima Vesninom razredu moglo se uociti kako Vesna ima potrebu i uspijeva biti centralna osoba u ucionici. Danas je ona vie promatrac koji je svoje ucenike osposobio za samostalan rad. Vesnu nismo mogli vidjeti i cuti kao nekad, ali smo osjetili njen duh i pozitivnu klimu u ucionici. Njeni ucenici se slobodnije izraavaju (atmosfera u ucionici je puno manje slubena, ucenici se usude reci otkacenije stvari, matati, usude se i proturjeciti). Ucenici su vie orijentirani na sebe i jedni na druge
Jasna Zubcic-Turcinovic, uciteljica razredne nastave
60. Kriticka analiza u istraivackom timu
61. Izvjetaj nakon provedenog akcijskog istraivanja U izvjetaju treba opisati proces akcijskog istraivanja tako da ga svatko tko cita izvjetaj moe zamisliti.
Potrebno je opisati promjene koje su se dogodile za vrijeme naeg istraivanja.
Vano je opisati kako smo ostvarivali nae vrijednosti u praksi.
U izvjetaju treba navesti probleme koje smo uocili prilikom implementacije naeg akcijskog plana.
Bitno je navesti sve ono to smo naucili za vrijeme naeg akcijskog istraivanja i kako smo stvarali nau odgojnu teoriju.
Izvjetaj akcijskog istraivanja treba otvoriti perspektive novom procesu promjena i istraivanjima.
62. to ako nismo uspjeli postici poboljanja? Cak i ako nakon mnogih pokuaja ne uspijemo u naim nastojanjima uciniti planirana poboljanja na izvjetaj ima smisla, jer vrlo uspjeno moemo uciti iz pogreaka, i problema koje nismo predvidjeli (Winter i Munn-Giddings, 2001, str. 242)
63. Specificnosti akcijskih istraivanja u odnosu na druge vrste istraivanja
64. Slicnosti i razlike akcijskih istraivanja s ostalim istraivanjima
65. Postavljanje sebe u sredite istraivanja U okviru ivotno-teorijskog pristup akcijskim istraivanjima, nastoji izbjeci nudenje apstraktnih modela socijalnih promjena koje bi netko drugi trebao implementirati u njenim/njegovim okolnostima. Za razliku od toga ona zahtijevaju od nas da postavimo sebe u sredite istraivanja i preuzmemo aktivnu ulogu i odgovornost u ostvarivanju svojih ideja.
66. Osobne promjene najvanija pretpostavka akcijskog istraivanja Proces drutvenih promjena, dakle, zapocinje osobnim promjenama osoba ukljucenih u istraivanje. Akcijski istraivaci, u tom smislu, ne mogu sebi dozvoliti da samo pricaju o akcijskim istraivanjima jer akcijsko istraivanje znaci akciju, ne samo za neke, vec za sve. (McNiff, 2002, p. 22-25).
67. Povezivanje uloge istraivaca i sudionika istraivanja Akcijska istraivanja podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih sudionika, dakle ona se ne provode na ljudima vec s ljudima. (Reason, 1994, str. 11) To znaci da ne moe biti odvojena uloga istraivaca, i onih na kojima se istraivanje provodi. (Knig i Zedler, 2001, str. 142)
68. Osnovni proces akcijskog istraivanja Propitujemo trenutnu praksu,
Identificiramo aspekte koje elimo unaprijediti,
Osmiljavamo unapredenja,
Provodimo ih,
Zastajemo kako bi razmislili o onome to se dogada.
Mijenjamo na plan s obzirom na ono to smo otkrili i nastavljamo s akcijom,
Evaluiramo promijenjenu akciju,
I tako dalje sve dok ne budemo zadovoljni s tim aspektom naeg posla.(McNiff i sur., 1996)
69. Shematski prikaz etapa akcijskog istraivanja
70. Kritika etapa akcijskog istraivanja U posljednje vrijeme insistiranje na strogom slijedenju navedenih etapa se sve vie naputa zbog opasnosti od pojednostavljivanja sloenih procesa praktickog djelovanja (Winter & Munn-Giddings, 2001, str. 10) te ometanja spontanosti i kreativnosti prakticara (McNiff, 2002, str. 56).
71. Vodenje akcijskog istraivanja
72. Vodenje akcijskog istraivanja U zajednici ucenja koja je neizostavna u akcijskim istraivanjima utemeljenim na kriticko-emancipacijskom pristupu, pretpostavlja se kako svaki sudionik moe preuzeti ulogu moderatora[1], ali nije preporucljivo da tu ulogu ima samo jedna osoba jer se time ostalim clanovima grupe onemogucuje preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje suradnickih procesa.
[1] Werner i Drexler opisuju ulogu 'moderatora' koji pomae prakticarima da problematiziraju i modificiraju svoju praksu, utvrde i razviju svoje razumijevanje, i preuzmu suradnicku odgovornost za akciju usmjerenu k mijenjanju svoje situacije. Ukratko, 'moderator' moe pomoci u formiranju samokricne i samorefleksivne zajednice, ali, jednom kad je ona oformljena, odgovornost je na zajednici da preuzme i razvija svoje djelovanje. Bilo koja daljnja dominacija 'moderatora' bit ce pogubna za preuzimanje suradnicke odgovornosti grupe u ostvarivanju samorefleksije. (Carr i Kemmis, 1986, str. 205)
73. Mentorstvo u akcijskim istraivanjima Za ostvarivanje nove profesionalne uloge akcijskih istraivaca vana je uloga mentora (Flatcher, 2000; Holden, 2002; Mullen, 1999).
Uciteljima koji sudjeluju u mentorskom vodenju vrlo je bitna povratna informacija i to ne bilo kakva i bilo kad. Bitno je da ona dode u to kracem vremenu. U akcijskim istraivanjima stvari se odvijaju vrlo brzo i ukoliko ucitelj predugo ceka na odgovor on za njega cesto vie nema znacaj jer su se pojavili novi problemi, ili se on ohladio za odredeni problem, a moguce je i za cijeli proces istraivanja. Odgovori trebaju biti poticajni. To znaci da ucitelje treba ohrabriti, razumjeti, ali i savjetovati.
Mentorstvo moe biti uspjeno samo ako obje strane uce jedni od drugih.
74. Postupci validacije
75. Validacija u tradicionalnom istraivanju Bitna razlika izmedu akcijskih istraivanja i empirijsko-analitickog znanstvenog pristupa ocituje se u postupku validacije. Pod validnocu se u tradicionalnim istraivanjima podrazumijeva da instrument koji koristimo mjeri upravo ono to treba mjeriti. Da bi se to utvrdilo Muic (1986) predlae usporedivanje pitanja u instrumentu s nekim dokumentom, npr. programom ili utvrdivanjem slaganja rezultata instrumenta kojem se utvrduje validnost s rezultatima instrumenta kojemu je validnost vec utvrdena. (Muic, 1986, str. 24 i 160)
76. Validacija u akcijskom istraivanju Whitehead i McNif smatraju da se kao kriteriji uspjenosti akcijskog istraivanja trebaju koristiti vrijednosti od kojih istraivaci polaze (Whitehead, 1989; McNiff, 2002; Lomax, 1996).
Pitanja kojima se utvrduje validnost su sljedeca:
Je li istraivanje provedeno na sustavan nacin?
Je li objanjenje razumljivo? (razumljivost)
Jesu li tvrdnje dovoljno potkrijepljene dokazima - podacima? (istinitost)
Je li dovoljno pojanjeno koji je znacaj istaknutih vrijednosti za praksu? (ispravnost)
Postoji li u izvjetaju objanjenje koje pokazuje stalno nastojanje ostvarivanja vrijednosti u praksi. (iskrenost). (Whitehead, 1989, str. 6)
77. Postupci validacije McNif smatra da se postupak validacije moe provesti kroz samovalidaciju, validaciju suradnika (kriticki prijatelji i validacijska grupa) i akademsku validaciju (McNiff, 2002, str. 104-106)
78. Zakljucak
79. Zakljucci o akcijskim istraivanjima Na temelju sudjelovanja u vie projekata Barica Marentic-Poarnik navodi sljedece zakljucke o akcijskim istraivanjima:
Akcijsko istraivanje (AI) se ne moe nauciti iz knjiga.
AI je u biti sudjelovanje, a ne individualna aktivnost.
AI podupire slobodne, jednakopravne odnose; kao i mogucnost izraavanja neslaganja i konstruktivnog razrjeavanja sukoba.
AI je dugotrajan i krivudav proces koji zahtijeva vrijeme i strpljivost.
Sudjelovanje u AI trai osobnu odvanost, spremnost na rizik.
Temelj za upucivanje poruka drugima je porucivanje sebi, npr. vodenje dnevnika.
Bitan dio AI je analiza dilema.
Rezultat sudjelovanja u AI je veca strucna i osobna samosvijest. (Marentic-Poarnik, 1993, str. 354-355)
80. Akcijska istraivanja na Internetu Mrea zajednica ucenja
http://mzu.sbnet.hr
Virtualni prostor suradnje
