1 / 7

ALGE

ALGE. Iris Vrdoljak.

avak
Download Presentation

ALGE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ALGE Iris Vrdoljak

  2. Od modrozelenih algi kasnije su se evoluirale slozenije gradjene alge. Medju njima se i dalje nalaze jednocelijski oblici, ali se razvijaju kolonijalni i visecelijski oblici razlicite gradje tijela. U toku evolucije alge su pored postojeceg pigmenta hlorofila a, nastalog jos kod modrozelenih algi, izgradile i druge hlorofile b,I,d,e, a pored njih i druge specificno bojene pigmente. Na osnovu boje tijela, kao i nacina razmnozavanja i nekih drugih osobina alge dijelimo na razdjele: zlataste alge,silikatne alge, mrke alge, crvene alge, zutozelene alge, euglenoidne alge,razdio hara…   O ALGAMA

  3. MORSKE ŽIVOTINJE

  4. Zaštićene vrste (nastavak): dobri dupin (Tursiops truncatus) Dobri dupin ima kratak, malo prema dolje nos zakrivljen. U duljinu može narasti do 4 metra. Leđa su mu sivo-smeđe do crne boje, dok mu je trbuh malo svjetliji. Dobri dupin je jedina trajno naseljena vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Smatra se da u Jadranu obitava oko 220 jedinki. Najveća Jadranska populacija smještena je u akvatoriju otoka Lošinja, relativno su česti i u ostatku Jadrana, a može ih se vidjeti i u estuarijima nekih rijeka. Dobri dupin zaštićen je prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94) te Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95). Zanimljivosti

  5. Glatka koža ove vrste s leđne je strane tamno smeđe do crne boje, dok mu je trbušna strana bijela. Postoje i svjetliji primjerci. Jako je česta vrsta u Sredozemnom moru, ali kod nas nije trajno naseljena već ulazi kroz Otrantska vrata u potrazi za ribom. Može se često vidjeti kako prati brodove. Obični dupin zaštićen je prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94) te Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95). Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Delphinus delphis iznosi 40 000,00 Kn

  6. Morski psi Morski psi (Selachimorpha) su kralježnjaci iz razreda hrskavičnjača. Dio su nadredaSelachimorpha. Pripadaju i u grupu elasmobranches, to jest riba čiji škržni otvori su u obliku proreza te, zajedno sa ražama, drhtuljama, listovima i sličnim životinjama čine podrazred Elasmobranchii. Morski psi su mesožderi, a hrane se svime što je u blizini. Plivaju brzo, ali, za razliku od većine riba, nemaju riblji mjehur, pa moraju stalno plivati. Karnivorski morski psi uglavnom ne napadaju zubima, no većina morskih pasa tijekom života izgubi mnogo zubiju; neki morski psi tijekom života izgube 30, 000 zubiju. Veliki su od dvadesetak centimetara (pas pigmej) pa do 18 metara (gorostasna psina), iako postoje i nepotvrđeni izvještaji o gorostasnim psinama dugim čak 21 metar. Razmnožavaju se na tri načina: leženjem jaja (oviparnost), rađanjem živih mladunaca (viviparnost) ili na način da se mladi morski psi razvijaju iz jaja, ali u tijelu majke, tako da se rađaju razvijeni (ovoviviparnost). Na ovoviparni način također se rađaju neke raže

  7. Grafokon

More Related