830 likes | 2.18k Views
Alge. Sistematika, Građa, Evolucija, Ekologija. Alge. Zajedničke osobine: Vodene, autotrofne (klorofil α ), nevaskularne biljke (tijelo je TALUS) Heterogena skupina s obzirom na veličinu, morfologiju, staničnu organizaciju i razmnožavanje.
E N D
Alge Sistematika, Građa, Evolucija, Ekologija
Alge • Zajedničke osobine: Vodene, autotrofne (klorofil α), nevaskularne biljke (tijelo je TALUS) • Heterogena skupina s obzirom na veličinu, morfologiju, staničnu organizaciju i razmnožavanje. • Stanična organizacija: Prokaryota (modrozelene bakterije) : Eukaryota
Klasifikacija I • 10000 recentnih vrsta (5-10% ima vapnenački skelet). • Izvanstanični skelet: Kalcij karbonat se odlaže na površinu alge kao posljedica uklanjanja CO2 iz vode tijekom fotosinteze • “Unutarstanični skelet”: (1) u stanici, (2) sastavni dio stanične opne, (3) između stanica (višestanične). • Mineralni sastav: aragonit (zelene alge), kalcit (hare), magnezijski kalcit (crvene alge)
Klasifikacija II • Sa skeletom: bez skeleta • Biološka klasifikacija na temelju boje pigmenta, načina čuvanja hrane • MODROZELENE ALGE • CRVENE ALGE • ZELENE ALGE CHAROPHYTA
Modrozelene alge/bakterije (Cyanophyta)Graditelji Zemljine atmosfere • Pretkambrij (prije 3.5 milijardi god.) – danas najbrojnije alge • Sa skeletom (cjevčice promjera od 5 – 25 mikrona) • Bez skeleta • Sluzavi omotač su brojni filamenti, koji ponekad lijepe sitnozrnati sediment i grade biogene laminirane strukture – STROMATOLITE
Mogu živjeti neutralnim do slabo alkalnim okolišima, u okolišima ekstremnih temperatura (od -60 do + 850 C) i saliniteta, u okolišima gdje vlada potpuni mrak i gdje ima dovoljno svjetla
Prvi kolonizatori nenastanjenih okoliša • Žive u simbiozi s brojnim organizmima • Vežu dušik iz zraka u organske spojeve • Važni u evoluciji biljaka (kloroplasti su se razvili iz modrozelenih bakterija) • Služe kao hrana (Spirulina sp.) • Njihovo periodično cvjetanje može imati katastrofalne posljedice po lokalnu zajednicu organizama
Filamenti Microcolenus-a grupirani u buketiće i raspršeni u “mikrobiološkom pokrivaču”
Fosilizirane modrozelene alge • PCm, 850 milijuna godina
Problemi: • neugodan miris • veliko kolebanje ph vode • osiromašenje kisikom • iritacije kože ljudi • trovanje ljudi i životinja
Crvene alge - Rhodophyta • 6000 vrsta, samo su neke vrste slatkovodne (njih 200tinjak) • Višestanične (pričvršćene za podlogu), jednostanične i kolonijske • Klorofil je zamaskiran fikoeritrinom (apsorbira “plavo svjetlo”): nalazimo ih na dubinama većim od 200m • Koriste se za hranu (Porphyra), u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji (Agar, Karagenin)
Karakteristična stanična tkiva • Bez skeleta i sa skeletom • Skelet se izlučuje između stanica i u staničnim opnama • Dvije su glavne skupine: koralinaceje i solenoporaceje
Koralinaceje • Jura – danas • Pojavljuju se kao uspravne biljke ili kao kore. • Uspravne su biljke, člankovite 5 do 20 cm visoke. • Kore su laminirane, ili imaju oblik nodula, gomolja, nepravilnih masa, veličine od nekoliko mm do nekoliko cm. Važne su u izgradnji grebena. .
Koralinaceje • Tkiva su grupirana u 2 stanična tipa: bazalni i centralni – HIPOTALIJ i gornji ili rubni – PERITALIJ.
Organi za razmnožavanje su u peritaliju (izolirani sporangiji ili konceptakuli). Ciklus razmnožavanja složen: oslobađanje gameta, kopulaciju na “ženskoj” biljci, stvaranje spora, pupanje spora i stvaranja nove biljke
Solenopora • Gornji Kambrij – Paleocen • Oblik: nodularne, zaobljene, inkrustirajuće kore od nekoliko mm do nekoliko cm • Stanice grupirane u tkiva (nema diferencijacije tkiva) • Nepoznati su organi za razmnožavanje • Kriterij za klasifikaciju: oblik i veličina stanica, te postojanje horizontalnih pregrada u vertikalnom slijedu stanica
Zelene alge - Chlorophyta • Dvije porodice morskih zelenih algi izlučuju mineralni skelet: Dasycladaceae i Codiaceae (Udoteaceae) • Kambrij - danas
Poznato je 7000 vrsta • Raznolika skupina: jednostanične – višestanične biljke • Raširena: snijeg, more, jezera, tlo i u simbiozi • Većina recentnih algi je bez skeleta (samo 10 recentnih rodova ima skelet i oni “proizvode” čak 90% karbonatnog sedimenta u tropskim morima) • Skelet: aragonitne iglice raspršene po i u talusu, potpuno kalcificirani talus ili inkrustirani talus • Smatraju se precima kopnenih biljaka
Codiaceae • Rastu kao uspravne biljke (česte od mezozoika) ili kao nodule/kore (češće u paleozoiku) • Uspravne su biljke člankovite građe, nekoliko cm visoke, granaju se. Unutrašnjost im je sastavljena od cjevastih filamenata. • Jednostanične – višestanične biljke • Stariji dijelovi biljke su jače kalcificirani (aragonit) kao i rubni dijelovi.
Dasycladaceae • Uspravne, člankovite, razgranate biljke, visine do nekoliko cm • Talus cilindričan, kijičast, kuglast, člankovit ili nesegmentiran. • Široka “matična stanica” okružena ograncima • Ogranci mogu biti grupirani u pršljenove, a nastavljaju se u asimilatore • Inkrustrirani talus • Fosilno se sačuva cilindar ili kuglica ispresijecana rupama. Takav “kalup” definira veličinu i oblik matične stanice, veličinu, oblik i raspored ogranaka. • Sporangiji su na ograncima ili uz matičnu stanicu. • 120 fosilnih rodova: 11 modernih rodova: 38 modernih vrsta : 3 roda u Jadranskom moru