PSIH0TERAPIJSKA PEDAGOGIJA

1. PSIH0TERAPIJSKA PEDAGOGIJA

2. 1. Osnove psihoterapijske pedagogije UVOD Psihoterapijska pedagogijaje specifičan pristup edukativnim problemima koji se temelji na psihoterapijskim, pretežno psihodinamskim principima. -teoretsko učenje osnovnih psihoterapijskih spoznaja -praktični rad s edukantima i edukatorima -nastoji poboljšati edukativni proces i podići kvalitetu edukatora Psihoterapijska pedagogija

3. CILJ • Razumijeti nesvjesna zbivanja kod učenika i pedagoga te u njihovom odnosu i kroz to razumijevanje unaprijediti odgojni proces Psihoterapijska pedagogija

4. Zadatci • Osbosobiti edukatora da razumije svoje i učenikovo nesvjesno • Prepoznavanje onoga što se zapravo zbiva u razredu • Relacija: pedagog-učenik-roditelj • Otkriti što se zbiva “iza zida pojavnoga” • Proučiti razvoj strukture i razvoj individue • Proučiti dinamiku grupe Psihoterapijska pedagogija

5. STRUKTURA LIČNOSTI U psihodinamskoj literaturi nema def. ličnosti, ali joj je najbližerazmatranje selfa. Teorije ličnosti prema Freudu: • nesvjesno, svjesno, predsvjesno • id, ego, super-ego Psihoterapijska pedagogija

6. Psihoterapijska pedagogija

7. STRAH I (ILI) ANKSIOZNOST • Umjesto pesimizima prisutnog u filozofiji i psihoanalizi, odaberimo optimizam - optimizam budućeg saznanja, optimizam puta k otkrivanju vlastitog određenja Ova misao je značajna za svakog odgajatelja! Psihoterapijska pedagogija

8. Ambivalencija kod adolscenata • Beskonačnost • Strah ili anksioznost je reakcija ega u slučaju kada je nešto u razvoju prošlo krivo! Psihoterapijska pedagogija 9.6.2014. 8

9. Mehanizmi obrane • Za edukatora je bitno da zna što više o mehanizmima obrane • Najvažniji dio svih naših životnih aktivnosti i daju oblik našoj ličnosti • Pravi i lažni self • Poznavanje m.o. je bitno i za razumijevanje djeteta i za razumijevanje i korekciju sebe samoga! Psihoterapijska pedagogija

10. 1. RETROAKTIVNA ANULACIJA • ego stvara takve misli i aktivnosti koji su u suprotnosti s onima kakvi se zapravo žele • Pr. krađa u razredu • razdvajanje dviju suprotnih pulzija, npr. ljubavi i mržnje • Pr. Dobar i loš profesor 2. RASKOL iliSPLITTING Psihoterapijska pedagogija

11. 3. KOMPULZIJA REPETICIJE ili PRISILNO PONAVLJANJE • Pr. simpatična Sanja • Poricanje želje, misli ili osjećaja, negirajući da joj oni pripadaju • Pr. “Nisam s tobom zato sto mi se sviđaš” 4. NEGACIJA ( DENEGACIJA ) Psihoterapijska pedagogija

12. 5. IDEALIZACIJA • Psihički proces kod kojeg se kvalitete i vrijednosti objekta dovode do savršenstva • Pr. Idealizacija neke poznate osobe • Proces kojim subjekt asimilira neki aspekt, svojstvo ili atribut drugoga i transformira se djelomično po modelu toga drugoga • Pr. Iste frizure u razredu ili učenik koji zeli biti fizičar zbog Einsteina • U edukaciji, najveći problem je identifikacija sa negativnim likovima 6. IDENTIFIKACIJA Psihoterapijska pedagogija

13. 7. PROJEKCIJA • Nesvjesni proces kojim subjekt izbacuje iz sebe i lokalizira na druge objekte ili osobe svoje kvalitete, osjećaje, želje i stavove i ne prepoznaje ih kao svoje • U procesu odgoja ima posebno značenje; učenik na nastavnika projicira vlastitog roditelja, što je posljedica ponašanja učenika Psihoterapijska pedagogija

14. 8. RACIONALIZACIJA • Proces kojim svojem ponašanju, svojim akcijama, idejama, osjećajima i sl., dajemo logično objašnjenje, ali za koje zapravo nemamo jasne motive • Pr. “Zakasnio sam zbog...”, “Nisam naučio zbog...”,... Psihoterapijska pedagogija

15. Još neki mehanizmi obrane: nijekanje, reaktivna formacija, intelektualizacija, izolacija, ... Psihoterapijska pedagogija

16. 2. PSIHOPATALOGIJA ŠKOLSKOG DJETETA ADOLESCENCIJA je doba sazrijevanja koje dovodi individuu do novih bioloških formi, psihosocijalnih i psihoseksualnih orijentacija. Psihoterapijska pedagogija

17. Psihoterapijska pedagogija

18. ADOLESCENTNE KRIZE : 1. KRIZE AUTORITETA • Oblik snažne opozicije prema svakoj vrsti autoriteta i tutorstvu, uskraćivanju jednakosti i razumijevanje • Agresivna mržnja ili pasivni otpor Oblici: 1.PROTEST PREMA OCU: • Protest dulji od godine dana • Savjetovanje 2. BIJEG OD KUĆE: • Iznenadni ili planirani • Osobito kod ženske djece Psihoterapijska pedagogija

19. 2. KRIZA IDENTITETA • REAKTIVNA RASPOLOŽENJA i POKUŠAJI SUICIDA: depresivnost, mržnja, krivnja, želja za osvetom i samokažnjavanjem • PSIHOGENI NAPADI: gubitak svijesti, tonusa i trzaj muskulature • DOŽIVLJAJ OTUĐENJA: sve izgleda kao u snu Psihoterapijska pedagogija

20. MLADENAČKA NEPRILAGOĐENOST Nalazimo je kod: • Mladog subjekta u neprestanim konfliktima sa zahtjevima okoline • Mlade, sposobne i suficijentno normalne osobe koja trpi od neadekvatne okoline zbog svojih tjelesnih, intelektualnih i duševnih potreba • Neadaptiranog učenika koji živi u neadekvatnoj okolini Psihoterapijska pedagogija

21. Razvija se u tri situacije: • Problem je u mladoj osobi • Problem je u okolini • Problem je i u subjektu i u okolini ŠKOLA NEPRILAGOĐENOSTI: nezadovoljavanje školskih potreba Psihoterapijska pedagogija

22. HISTERIJA • Nedostatak kontrole radnji i emocija • Važan simptom: laganje ili mitomanija Psihoterapijska pedagogija

23. DEPRESIVNE REAKCIJE KOD ŠKOLSKE DJECE Vrste depresija: 1.) ENDOGENA DEPRESIJA 2.) NEUROTSKA DEPRESIJA 3.) DEPRESIVNE LIČNOSTI 4.) DEPRESIVNE REAKCIJE Psihoterapijska pedagogija

24. PRISILA (OPSESIVNOST) • Koči željene misli ili akcije • Terapija: promjena okoline Psihoterapijska pedagogija

25. FOBIJE • >300 različitih vrsta fobije • Histerije straha • Javlja se kod promjene školske sredine, tjelesnog oboljenja ili obiteljskih konflikata ŠKOLSKA FOBIJA: bolest koja onemogućava učeniku nastavak usvajanja školskog programa Psihoterapijska pedagogija

26. PSIHOMATIKA ŠKOLSKOG DJETETA • Psihomatičar pati u svome tijelu Shizofrenija se javlja kao: • SIMPLEKS FORMA: skrivena u ponašanju učenika • HEBEFRENA FORMA: hiperaktivnost učenika • PARANOIDNA FORMA: ponašanje drugog tumači se kao njemu namjerno • KATATONA FORMA: karakterizirana je ili stuporom ili uzbuđenjem Psihoterapijska pedagogija

27. ŠKOLSKI NEUSPJEH • Nagli pad ocjena kod učenika koji su prije bili dobri ili odlični đaci • Na prijelazu iz nižeg u viši stupanj školovanja SINDROM NEUSPJEHA - potreba za samokažnjavanjem i izbjegavanjem vlastitog uspjeha. Psihoterapijska pedagogija

28. PSIHODINAMIKA NADARENE DJECE NADARENO DIJETE: dijete koje je nadarenije od prosjeka u svojoj dobnoj grupi (IQ > 140) • Ranije nauče čitati, imaju bolje pamćenje, više znaju, radoznali su, imaju bolje apstraktno shvaćanje • Imaju i niz problema koji mogu dosegnuti i razinu psihičkog oboljenja • Škola nije prilagođena potrebama nadarene djece • Izoliranost • Lijenost • Problem na odgojnom procesu Psihoterapijska pedagogija

29. Jedno od rješenja je osnivanje specijalnih razreda PREDNOSTI: dijete se bolje služi svojim intelektualnim sposobnostima, izostaje lijenost i površnost, nastavnik lakše obogaćuje nastavni program, mogućnost uvođenja bogatijih izvanškolskih aktivnosti, razvoj kritičkog duha i zdrave ideje NEDOSTATCI: smanjuje se demokritičnost (nadareni izgledaju privilegirani), razvija se snobizam i superiornost, kompeticijski duh može dovesti do premora, u prosječnim razredima nema stimulacije prosječnih od strane nadarenih, nastavnik je frustriran kada predaje u razredu gdje nema nadarenih Psihoterapijska pedagogija

30. 3. GRUPA • Osnovni medij egzistencije svakog živog bića • Edukativni proces je grupni proces Psihoterapijska pedagogija

31. Pedagog se bavi cjelokupnom školskom populacijom, te s roditeljima školske djece • Problem nastaje ukoliko edukator računa da radi isključivo sa zdravom populacijom Psihoterapijska pedagogija

32. Osnovni pojmovi o grupi • Grupa- riječ germanskog porijekla koja označava ideju okruženja neke mase • Moze biti različitih veličina PODJELA: U odnosu na dob djece: • Predškolske grupe • Grupe učenika • Grupe adolescenata Psihoterapijska pedagogija

33. Psihoterapijska grupa • Grupa u kojoj se odigrava psihoterapijski proces • Edukacija nije psihoterapija, njom nastojimo pomoći u evoluciji nezrele individue na njenom putu k sazrijevanju Psihoterapijska pedagogija

34. Grupa roditelja • Roditeljski sastanak • Roditelj od nastavnika očekuje mnoga rješenja i u nastavniku vidi autoritativnu osobu • Roditelj zna da ga nastavnik zamjenjuje u odgoju • Roditeljski sastanci predstavljaju posebnu grupu roditelja, na tim sastancima nastavnik postaje vođa takvih grupa • Na sastancima treba usmjeriti pažnju na samog roditelja • Poremećaj učenikova ponašanja i učenja posljedica je poremećaja u roditelja ili u odnosima roditelj-dijete Psihoterapijska pedagogija

35. Edukativne grupe • Edukativne grupe predstavljaju instituciju grupnih seansi u kojima dolazi do osobnih emocionalnih iskustava svakog člana grupe. • Nastavnici su uvidjeli da im dosadašnja edukacija nije dovoljna da razumiju i razriješe sve češće probleme koje imaju sa svojim učenicima i njihovim roditeljima. Psihoterapijska pedagogija

36. Razred kao grupa • Razred je velika, zatvorena grupa kojoj je voditelj je nastavnik • Među voditeljima razredne grupe ističe se jedan – razrednik • Razredna grupa ima i posebna pravila rada • Osnovni cilj razredne grupe je prenošenje informacija • Velika grupa ima velik grupni potencijal Psihoterapijska pedagogija

37. Vođenje dječje grupe poseban je napor i treba dobro poznavati psihologiju razvojne dobi. • Komunikacija je verbalna i treba biti prilagođena uzrastu • Članovima školske grupe je nametnuta obaveza da redovito dolaze u grupu, da se na sastancima ponašaju prema pravilima škole i da izvršavaju zadatke koje su dobili. Nemotiviranost je kompenzirana autoritetom voditelja. • Svaki transfer u sebi sadrži elemente ljubavi i mržnje • Transferni odnosi u razrednoj grupi mogu biti vrlo intenzivni i voditi do erotizacije i do acting outa • Zreo i sposoban nastavnik mirno dočekuje ovakvo ponašanje učenika • Voditelj razredne grupe ima veliku ulogu, on nije samo učitelj i odgajatelj, nego i roditelj koji kreira ličnost Psihoterapijska pedagogija

38. Likovno izražavanje u psihoterapiji Slika i crtež nužan su dio dijagnostičkog i terapijskog procesa s obzirom na nedostatak verbalne komunikacije Crtež je projekcija djetetova emocionalna stanja, fantazije, želje i konflikata Psihoterapijsko liječenje - komunikacija djeteta sa okolinom Psihoterapijski proces – komunikacija djeteta s terapeutom

39. Znanstveno-kritički pristup usmjerava terapeuta na razgovor s djetetom o slijedećim elementima njegova čina i rezultata stvaranja:  Kako se dijete osjećalo odlučujući o tome što će crtati, što je osjećalo crtajući i što osjeća po završetku crtanja  Terapeut može tražiti od djeteta iscrpan opis crteža i pojedinih dijelova, prateći njegovu emocionalnu angažiranost  Nije dovoljno zadovoljiti se proradom "pozitivnog sadržaja". Pozornost valja usmjeriti i k "negativnom sadržaju”  Terapeut može pitati dijete o situacijama iz života, obitelji i okoline koje su možda nalik, ili su pak oprečne sadržaju crteža.  Dijete se može pitati o radnji koja je prethodila sadržaju i anticipaciji radnje koja slijedi.  Terapeut može pokušati saznati nešto i o dijelovima crteža koji su ga se dojmili, provjeravajući svoje slutnje, zaključke i sposobnost empatije.

40. pozitivan sadržaj je ispunjena podloga slike ili crteža negativnim sadržajem podrazumijeva se praznina Boja je osobni simbol i ne može se interpretirati putem ključa Liječniku bitne informacije o osobnosti pacijenta daje njegov odnos prema crtačkom i slikarskom priboru, način uporabe boja, njezina količina, snaga poteza, debljina namaza...

41. Uzrok istraživanja Najčešći problem je u verbalnoj komunikaciji, bilo zbog organske nemogućnosti govora ili zbog neurotskih inhibicija. Metoda rada Za svakog pacjenta vodi se protkol koji sadrži strukturirana opažanja lječnika. Protokol se ispunjava nakon završetka psihoterapijske seanse. A sadrži redom opservacije : Čin kreiranja Kreacija Odnos pacjenta prema matrijalu, kreaciji i lječniku

42. Kliničko istraživanje Martina, 7 godina fobija od škole pet crtežatijekomtrinaestpsihoterapijskihseansi

43. “Mama i ja”

44. “Put u Zagreb”

45. “Cvijeće na grobu moga tate”

46. “Cvjetna livada”

47. “Martina u oblacima”

48. izrazvanjskihiunutarnjihkonflikata, nesvjesnopotisnutihalisvjesnozatomljivanih S pomoćucrteža se pratirazvojidinamikatransferatepojavaotpora u lječenju uz pomoć liječnika počinje koristiti vlastituinterpretaciju, pojašnjavanjeiproradunacrtanegrađe

49. uspješnoprezentiranamogućnostcrteža u analitičkiorijentiranojpsihoterapijidjece, s obziromna:  komunikaciju s djetetom, uvid u nesvjesno dijagnostiku, terapiju,  praćenjeterapijskogtijeka,  prognostiku, preventivu

50. Literatura • Zdenka Gruden: Psihoterapijska pedagogija • Damir De Zan: Slika i crtež u psihoterapiji djece