1 / 33

DOŽIVLJAJNA PEDAGOGIJA

DOŽIVLJAJNA PEDAGOGIJA. Ivana Jeđud Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Odsjek za poremećaje u ponašanju. Do ž ivljajna pedagogija je odgoj za ž ivot . Vi š e je od ideje ili teorije . To je slika č ovjeka , izazov mi š ljenju , u č enju i radu pedagoga, izazov za svakog člana

lucine
Download Presentation

DOŽIVLJAJNA PEDAGOGIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DOŽIVLJAJNA PEDAGOGIJA Ivana JeđudEdukacijsko-rehabilitacijski fakultetOdsjek za poremećaje u ponašanju

  2. Doživljajnapedagogijajeodgojza život. Višejeodidejeiliteorije. Tojeslika čovjeka, izazovmišljenju, učenjuiradu pedagoga, izazov za svakog člana i voditelja . (Bullens)

  3. SRCEM, GLAVOM I RUKAMA UČENJE PUTEM KOGNITIVNIH, TJELESNIH I EMOCIONALNIH KOMPONENTI TEMELJ I SVRHA DOŽIVLJAJNE PEDAGOGIJE

  4. ISHODIŠTA... • Doživljajnapedagogijasvojusnaguivrijednosticrpiizfilozofije, kreativnostiidjelatnostiniza različitih stručnjaka na području psihologije, sociologije, odgoja... • Pedesetpioniradoživljajnepedagogije (Locke, Rousseau, Pestalozzi, Dewey, Adler, Maslow, Frankl, Makarenko, Neill itd.)

  5. ŠTOJE NAŠE UČENJE AKTIVNIJETO ĆEMO VIŠE NAUČENOG ZADRŽATI INFORMACIJSKO DRUŠTVO POTREBAZAZNANJIMAKAKO ŽIVJETIZAJEDNO, KAKOUČITI, KAKO ČINITIIKAKOBITI važnijaodkonkretnihznanjaivještina OMILJENISTILUČENJASADAŠNJEGENERACIJEUČENIKAJE KONKRETNOUČENJEUSOCIJALNOMKONTEKSTU

  6. MODEL ISKUSTVENOG UČENJA D. KOLB konkretno iskustvo/ doživljaj refleksija, zamjećivanje (postavljamo pitanja o upravo doživljenom u odnosu na prijašnja iskustva) i obradu zamijećenog (pokušavamo naći odgovore na ta pitanja – generaliziranjem, zaključivanjem i oblikovanjem hipoteza o doživljenom) akcija - faza «aktivnog eksperimentiranja» u kojoj iskušavamo hipoteze

  7. MODEL ISKUSTVENOG UČENJA D. KOLB

  8. ISKUSTVENOUČENJEUKLJUČUJESLJEDEĆE ČIMBENIKE Akcija je neposredna i osobna. Iskustvo uključuje većinu osjetila. Učenik je odgovoran za iskustvo i želi učiti. Posljedice odluke su neposredne, osobne i uključuju neugodu, emocije, osjećaje i druge ljude. Aktivnost je neuobičajena. Postoji prilika za vizualizaciju, stvaranja odnosa premaiskustvu, internalizaciju, reflektiranje i izvlačenje zaključakaiz reakcija, osjećaja i emocija. Iskustvo se odvija u okolini gdje učeniku nije previšeudobno i mora se osloniti na ono što on(a) jest i kako seosjeća. Upotrebljavaju se i “lijevi” i “desni” mozak.

  9. BIT DOŽIVLJAJNE PEDAGOGIJE iskustvo, učenje i razvoj su međusobno isprepleteni dokidanje dualizma iskustva i učenja te uma i tijela metoda iskustvenog učenja neodvojivi dio doživljajne pedagogije (nalazimo je u svim njenim oblicima)

  10. DOŽIVLJAJNAPEDAGOGIJA(EXPERIENTIALEDUCATION, ERLEBNISPÄDAGOGIK, DOŽIVLJAJSKAPEDAGOGIKA) DOŽIVLJAJIISKUSTVO korisnoisvjesnoupotrijebiti onedoživljajekojiveć postojeionaiskustvakoja ćemosamitekkreirati

  11. DOŽIVLJAJ subjektivnoopažanjekojeseosjećakaoznačajno, kojeostavljajakdojam(intrinzičnodogađanje, kojejedirektnodostupnosamoosobikojajeaktivnouključena-ostaliotomemoguzaključivatisamonatemeljuopaženihtjelesnihreakcijailianaliziranjemodgovora

  12. DOŽIVLJAJNA PEDAGOGIJA JE... Filozofija obrazovanja koja se fokusira na interaktivni proces između učitelja i učenika koji su izrvno uključeni u proces učenja (okruženje i sadržaj) Filozofija i metodologija u kojoj se učitelji namjerno povezuju sa svojim učenicima kroz izrazvno iskustvo i fokusiranu refleksiju kako bi doprinjeli povećanju znanja, stjecanju vjšetina i pojašnjavanju vrijednosti.

  13. ISKUSTVO oblikuje se kroz ukupnost doživljenih dijelova, te je prema tome stečeno kroz vlastito doživljavanje, vlastite uvide i nadzor. Neprekidni ciklus čovjekove svijesti : doživljaj → iskustvo → spoznaja → uvid → doživljaj. DOŽIVLJAJNA PEDAGOGIJA STALNO IZNOVA POTIČE TAJ CIKLUS

  14. U DOŽIVLJAJNOJ PEDAGOGIJI MLADIMA SE OMOGUĆUJU prava, doživljena, temeljna iskustva kao što su npr. zajedničko obavljanje životnih zadataka u skromnom i prirodnom okruženju, solidarnost i suočavanje sa samim sobom te svjesni osjećaj tijela, dosezanje graničnih situacija i neposredni doživljaj uspjeha

  15. Doživljajna pedagogija kao samostalna pedagoška teorija koju bi bilo moguće jednoznačno opisati, do danas još ne postoji. Unatoč nizupojedinačnihspoznajajoš nemaznanstveneutemeljenostiznačajadoživljajaipustolovinezarazličiteodgojneprocese. Doživljajnapedagogijaod živiunutarprakse: praktičarivodeprojekteiprovodesadržaje, akoncepterazvijajuipoboljšavaju «putem»

  16. OSNOVNANAČELADOŽIVLJAJNEPEDAGOGIJE Cjelovitost Usmjerenost na aktivnost Usmjerenost na skupinu Zajedničko donošenje odluka i oblikovanje aktivnosti Nove mogućnosti međuljudskih odnosa Usmjerenost na potrebe mladih Okrenutost prirodi Izlaz iz svakodnevnice

  17. PEDAGOŠKI CILJEVI U DOŽIVLJAJNOJ PEDAGOGIJI CILJEVI NA OSOBNOM PODRUČJU: jačanje samopouzdanja i spremnosti na sudjelovanje s prenošenjem doživljaja uspjeha; poticanje iskustva i otkrivanja samoga sebe; podupiranje izgradnje identiteta; učenje odlaganja potreba; poticanje kreativnosti i sposobnosti improvizacije; stjecanje/jačanje sposobnosti povezivanja i povjerenja u druge; poboljšavanje komunikacijskih vještina (izražavanje potreba i emocija na socijalno prihvatljiv način, sudjelovanje u grupnom odlučivanju); preuzimanje odgovornosti za sebe i druge; upoznavanje s načinima i motiviranje za drugačije provođenje slobodnog vremena; ponovno uspostavljanje pozitivnog stava prema učenju; poticanje samoinicijative.

  18. CILJEVI NA SOCIJALNOM PODRUČJU: razvijanje osjećaja pripadnosti grupi; solidarnost; spremnost na pomaganje drugima; sudjelovanje; osvještavanje potrebe za pravilima, razvijanje pravila i njihovo poštivanje; otkrivanje konflikata i razvoj kompromisa; razumijevanje i tolerancija prema različitostima; preuzimanje zadataka i odgovornosti za grupu; razvijanje senzibiliteta za osjećaje i probleme drugih CILJEVI NA MOTORIČKOM PODRUČJU (TJELESNE VJEŠTINE): prenošenje iskustva znanja; razvoj grube i fine motorike različitim sportskim aktivnostima i ručnim djelatnostima; učenje tehnika različitih sportova (prije svega 'prirodnih' kao što su jedrenje, kajakaštvo, skijanje, penjanje); stjecanje iskustva vlastitog tijela, njegovih mogućnosti i granica; razvijanje sposobnosti za smisleno provođenje slobodnog vremena; motivacija za sportske i ručne aktivnosti koja ostaje i nakon doživljajno pedagoškog procesa.

  19. CILJEVI NA KOGNITIVNOMPODRUČJU: znanja o kućanstvu (kupovina, računanje, priprema za opskrbu); ručna znanja i vještine; prometna i nautička znanja, orijentiranje pomoću zemljovida i kompasa; biološki, geografski, geološki, povijesni sadržaji i sl.

  20. Ciljevi učenja u doživljajnoj pedagogiji su jednaki onima koji dolaze iz institucija BITNA JE RAZLIKA U PROCESU UČENJA Prenošenje znanja i vještina ne odvija se u verbalnom seminarskom stilu, kako se kaže «iz glave u ruke», već preko aktivnog suočavanja sa zadacima i problemima – «iz ruku u glavu»

  21. Sudjelovanjem na doživljajno pedagoškim projektima mladi uče i razvijaju sposobnost rješavanja konflikata poboljšava im se slika o sebi i jača osjećaj vlastite vrijednosti skupina se strukturira što je moguće više samostalno i demokratično razvija se tolerancija za različite potrebe Usmjeravanje, reflektiranje, produbljavanje, ponovno isprobavanje i dobivanje feedbacka osvještavanje doživljaja srcem, glavom i rukama

  22. ZABLUDE O DOŽIVLJAJNOJ PEDAGOGIJI Doživljajna pedagogija nije dovoljno stroga Previše se bavi osjećajima a premalo sadržajima ili idejama Doživljajna pedagogija je dezorganizirana i kaotična Oduzima puno vremena i/ili je skupa. Izlaže učenike prevelikim rizicima

  23. KORISNICI=SUDIONICI Bilo koja skupina djece ili mladih, različite dobi, spola, bez teškoća ili različitog stupnja teškoća u socijalnoj integraciji, različite etiologije poremećaja u ponašanju itd.

  24. ŠIROKE MOGUĆNOSTI PRIMJENE Integrirana u nastavni ili odgojni proces nudi kvalitetno učenje socijalnih i praktičnih vještina te doživljavanje umjetnosti, U obliku samostalnih radionica može služiti učenju različitih specifičnih znanja (kao npr. učenje o ljudskim pravima, prevencija ovisnosti i sl.) Socijalno pedagoška ponuda djeci i mladima na svim razinama – od prevencije do posttretmana

  25. METODE KOJE MOŽEMO UVRSTITI MEĐU METODE DOŽIVLJAJNE PEDAGOGIJE • život i preživljavanje u prirodi (orijentacija na karti i u prostoru, gljivarenje, ribarenje, očuvanje okoliša...) • «prirodni» sportovi (jedrenje, jahanje, planinarenje, rafting, vožnja biciklom, zmajarenje...) • socijalno interakcijske igre, • umjetničke radionice (izrada različitih uporabnih predmeta od prirodnih materijala, crtanje i pisanje na teme doživljene prirode/aktivnosti/vlastitog unutrašnjeg svijeta...) • dramske radionice, Boalov «teatar potlačenih» • tehnike opuštanja (prije ili poslije neke zahtjevne aktivnosti)...

  26. DOŽIVLJAJNU PEDAGOGIJU MOGUĆE JE KORISTITI NA RAZLIČITE NAČINE Intenzivni vanjski projekti Aktivnosti unutar institucije Svakodnevnica stambenih zajednica

  27. SVAKI DOŽIVLJAJNO PEDAGOŠKI PROJEKT IMA PRIPREMU - programiranje tretmana PROVEDBU i - tretman POSTINTERVENTNU FAZU - posttretman. DODATNI ELEMENTI kojih nema u klasičnom pristupu tretmanu, kao što su npr. organizacijska razina projekta (financijski aspekt – pribavljanje i raspodjela sredstava, nabava opreme i sl.) i uključivanje stručnjaka koji se inače ne bave problematikom djece i mladih s poremećajima u ponašanju

  28. PREMA TRAJANJU PROJEKTA... kraći intenzivni (7 dana) srednjeg trajanja (nekoliko mjeseci) dugotrajni (više od godinu dana)

  29. PREMA KARAKTERU... Statični(život na izdvojenom seoskom gospodarstvu ili logorovanje u prirodi) Putujući (plansko putovanje i to pješačenjem (pohodi) ili različitim prijevoznim sredstvima (bicikl, jedrilica, kombi...).

  30. UVJETI ZA SUDJELOVANJE U PROJEKTU spremnost mlade osobe, odnosno dobrovoljnost sudjelovanja, apsolviranje vremena priprema i spremnost na sudjelovanje i nakon završetka središnjeg dijela projekta

  31. DOŽIVLJAJNI PEDAGOG... • arhitekt situacija koje sudionicima nude mogućnosti učenja, doživljavanja sebe osobno i sebe kao članova skupine; • sudionicima omogućuje lako provjeravanje dosadašnjih vlastitih načina ponašanja i stavova; • osoba koja prerađuje i reflektira iskustva zajedno sa sudionicima i tako omogućuje prijenos u svakodnevicu; • odgovoran za sigurnost sudionika

  32. Biti autentičan • Biti fleksibilan • Imati razvijen osjećaj za signale vezane uz individualne i procese grupne dinamike • Imati sposobnost slušanja • Sposoban i spreman za uspostavljanje intenzivnih bliskih odnosa • Biti ekološki osviješten • Biti pedagoško-psihološki osposobljen • Poznavati posebnosti skupine • Znati motivirati mlade

More Related