130 likes | 286 Views
SUCI UPUTITELJI U MIRENJE I SUCI IZMIRITELJI -OTOK U NEMIRNOM MORU SPORENJA. Gordana Ristin sutkinja Višeg suda u Ljubljani mr. sc. Srđan Šimac predsjednik Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske VIII. SAVJETOVANJE SUDACA TRGOVAČKIH SUDOVA
E N D
SUCI UPUTITELJI U MIRENJE I SUCI IZMIRITELJI-OTOK U NEMIRNOM MORU SPORENJA Gordana Ristin sutkinja Višeg suda u Ljubljani mr. sc. Srđan Šimac predsjednik Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske VIII. SAVJETOVANJE SUDACA TRGOVAČKIH SUDOVA Zagreb, Hotel International, 19. listopada 2007.
PONAŠANJE STRANAKA U SPORU • Sudovi su zatrpani enormnom količinom predmeta - iscrpljuju se i suci i stranke i njihovi punomoćnici • i pored toga, svi se i dalje za rješavanje njihovih sporova gotovo isključivo obraćaju upravo sudovima • čine to po inerciji
svakom suđenju prethodi sukob/konflikt • prati ga poremećaj u komunikaciji i snažne emocije • stranke u sudskom postupku žele dobiti pravo na temelju pravnih propisa • ulaze u sudsku "pravnu bitku" za odluku u njihovu korist - daljnje zaleđivanje njihovih suprotnih stajališta
zato parnični postupak nije sredstvo pogodno za obnovu poremećenog odnosa • stranke i njihovi punomoćnici zanemaruju sve otegotne okolnosti koje im donosi suđenje • onog trenutka kada stranke u sukobu prekinu svaku komunikaciju, izostaju i uvjeti za samostalno i mirno rješenje njihovog spora
zavađene stranke tada se obraćaju se za pomoć odvjetnicima, sucima i drugim pravnim ekspertima • one na taj način svoju "sudbinu" povodom spora ispuštaju iz svojih ruku očekujući rješenje o njihovim pravima od nekog drugog • osnovni cilj sporenja pred sudomdobiti je spor po svaku cijenu ili barem izgubiti ga uz što manju žrtvu • presuda uvijek znači pobjedu jedne, a poraz druge stranke, a često i uspjeh u sporu rađa nezadovoljstvo na strani pobjednika
u takvom sustavu privilegiranima se osjećaju samo pravnici • njihova privilegiranost očituje se u tome što oni na sporove gledaju sa svojevrsne distance u emocionalnom i interesnom pogledu - pristupaju sporovima profesionalno, bez osobne izravne uključenosti • pravnici postaju svojevrsni "majstori" ili "doktori" za sporove
dakle, kada stranke u sporu prekinu svaku komunikaciju, obraćaju seza pomoć trećima – pravnim stručnjacima -autoritetima • od toga trenutka one odgovornost za uspjeh, odnosno neuspjeh u sporu, prebacuju na te autoritete • krajnja posljedica - njihova posvemašnja pasivnost sporu i očekivanje i uvjerenjekako će netko drugi riješiti spor umjesto njihi ujedno gubitak njihove stvarne kontrole nad sporom
REZULTAT - dugotrajne parnice u kojima više nitko od njihovih sudionika nije izravno uključen
Može li mirenje biti alternativa ovakvom sustavu koji "ne funkcionira?“ Mediation – “Justice with human face”
MIRENJE (posredovanje, medijacija, koncilijacija) • svaki postupak bez obzira na njegov naziv, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje • specifičan oblik posredovanja u kojem stranke rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane – izmiritelja (posrednik, medijator, koncilijator)
RAZLOZI ZBOG KOJIH SE STRANKE OPREDJELJUJU ZA MIRENJE • postupak mirenja je neformalan i elastičan i daje strankama bolje šanse izjasniti se o njihovom položaju i suprotnim interesima u sporu, • u mirenju se na vidjelo iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija, • stranke neposredno i slobodno izmjenjuju svoje poglede o predmetu spora, • stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom, • mirenje se može prekinuti u svakom trenutku, • smanjena je mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika,
izbjegava se pojava frustracije kod stranaka, • rezultat je u rukama stranaka - vlastito rješenje spora, • postignutom nagodbom u mirenju nitko se ne proglašava pobjednikom, odnosno gubitnikom ("win-win solution"), • mirenjem se poboljšava komunikacija između stranaka, • mirenje poništava sve uzroke i posljedice sporenja, • mirenje osigurava očuvanost dobrih odnosa između stranaka u sporu i omogućuje njegovo zadržavanje u budućnosti, • u mirenju nije važno koja je stranka u pravu, • u mirenju se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo, • postiže se obostrano zadovoljstvo zajedničkim rješenjem,
postupak mirenja je povjerljiv, • za rješenje spora mirenjem treba mnogo manje vremena, • troškovi mirenja znatno su niži i podijeljeni, • mirenje nudi mnogo mogućnosti za rješenje spora, • isključena je nesigurnost u pogledu prava i činjenica, • isključeni su rizici nepovoljne sudske odluke, • mirenjem postignuta nagodba od zajedničkog interesa i stoga daje manje povoda strankama za njeno naknadno osporavanje, • mirenje završava nagodbom koju stranke dobrovoljno izvršavaju, što isključuje potrebu za vođenjem često dugotrajnog i skupog ovršnog postupka pred sudom.