1 / 42

Obrazovanje odraslih u RH prikaz stanja 2010

Obrazovanje odraslih u RH prikaz stanja 2010. mr.sc . Mislav Balković Algebra. Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava.

badrani
Download Presentation

Obrazovanje odraslih u RH prikaz stanja 2010

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Obrazovanje odraslih u RHprikaz stanja 2010 mr.sc. Mislav Balković Algebra

  2. Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava • Hrvatska izdvajanja za obrazovni sustav na svim razinama (sve ISCED razine kombinirano javno i privatno izdvajanje) u 2007 su bila 5,6% BDP-a dok je samo javno izdvajanje bilo 4,8% BDP što je samo malo manje od EU27 (5,1%) odnosno OECD zemalja. • Veliki je nesklad između strukture i broja školovanih te njihovih kompetencija i potreba tržišta rada, posebno na županijskog razini. • EU 27 cijene javnog obrazovanja: 4896 osnovna, 5663 srednja i 8388 EUR visoka po godini po učeniku

  3. Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava Broj ukupno upisanih učenika i studenata u zadnje 3 godine prema podacima DZS.

  4. Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava

  5. Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava Izvor; HZZ statistički bilten svibanj 2010

  6. Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava

  7. Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj • Provodi se kao formalno i neformalno • Formalno obrazovanje odraslih regulirano je zakonom o obrazovanju odraslih (NN 17/07) i pravilnicima (NN129/08) • Formalno obrazovanje provodi se kroz verificirane programe; osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikacija te srednjoškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje odraslih • Ne postoje verificirani programi obrazovanja odraslih na razini višoj od 4 po HKO (EQF) • Verificirani programi provode se u ustanovama i oslobođeni su PDV-a.

  8. Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj na godišnjoj razini EU prosjek 36,1% Hrvatska na 23 mjestu od 25 zemalja Izvor; Adult Education Survey, Eurostat 2007

  9. Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj na godišnjoj razini 3,9% osoba koja nemaju ni srednju školu sudjeluju u obrazovanju dok je europski prosjek 18,1%, a niži rezultat od Hrvatske ima samo Mađarska, sa 2,6%. Izvor; Adult Education Survey, Eurostat 2007

  10. Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj Izvor; ASOOO 2010

  11. Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj Izvor; ASOOO 2010

  12. Pružatelji usluga u obrazovanju odraslih Izvor; ASOOO 2010

  13. Programi u obrazovanju odraslih Izvor; ASOOO 2010

  14. Financiranje obrazovanja odraslih Izvor; ASOOO 2010

  15. Financiranje obrazovanja odraslih • EU pokazatelji

  16. Financiranje obrazovanja odraslih • Regionalni pokazatelji

  17. Cijene obrazovanja odraslih u Hrvatskoj Izvor; ASOOO 2010

  18. Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna) Jeste li sudjelovali u bilo kakvom obrazovnom programu ili obrazovanju na poslu u posljednja 4 tjedna? – Anketa o radnoj snazi “Laborforucesurvey” prema metodologiji ILO u populaciji 25 – 64 godine.

  19. Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna) Ipak, 2009 nas je prestigla Turska U 2009 RH dosegla 2,3% Predvodi Danska sa 31,6% To je mala zemlja sa 5,4 milijuna stanovnika. Ima 3 puta veći BDP i 20% biotehnoloških kompanija EU. Izvor; EUROSTAT, 2010 Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  20. Kakva je obrazovna kultura u EU ? Izvor; EUROSTAT, LFS 2009

  21. Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna) Jeste li u proteklih godinu dana pohađali bilo kakvo obrazovanje i ako NE zbog čega? Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za Algebra grupu, N=1618 travanj 2010

  22. Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna) Izvor; ASOOO rujan 2010

  23. Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (zapošljavanje) Istraživanje o stavovima prema obrazovanju (17-64); “Što je, po Vašem mišljenju, najvažnije za pronalaženje posla odnosno pronalaženje boljeg posla?” Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za Algebra grupu, N=1618 travanj 2010

  24. Kakva je obrazovna kultura u EU ? Izvor; Adult education survey 2009

  25. Koje su obrazovne potrebe? Izvor; HGK istraživanje potreba malog i srednjeg poduzetništva 2009

  26. Koje su obrazovne potrebe? Izvor; HZZ Anketa poslodavaca 2010

  27. Objavljeni oglasi po kategorijama 1Q 2007. do 2Q 2010. Izvor: MojPosao.net

  28. Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih • Građanstvo, Ukupno

  29. Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih • Poslodavci

  30. Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih • Država i državne tvrtke po kvartalima

  31. Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih • Tvrtke male i srednje

  32. Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih

  33. Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih

  34. Moguća uloga države i poslodavaca • Preporuke OECD Human Capital Working Group, rujan 2009 Odabrane inicijative • Sheme financiranja za poslodavce • Porezne olakšice: Tvrtke mogu odbiti cijenu treninga (ili više) od profita (vrijedi za sve države). Razvijeni su i tzv. Train-or-pay mehanizmi i SME specifične klauzule (pr. Francuska) • Subvencije iz državnog ili EU budžeta (pr. Europski Socijalni Fond) • Klauzule o povratu novca • Udruživanje i skupljanje resursa • Sheme financiranja za učenike • Individualni krediti ili zajmovi • Porezni mehanizmi: smanjenje poreza na dohodak i umanjenje poreza na cijenu • Popusti/ individualni učenički računi • Poček na plaćanje cijene treninga

  35. Moguća uloga države i poslodavaca

  36. Moguća uloga države i poslodavaca

  37. Naglasci promicanja obrazovanja odraslih Na razini pojedinca • Razina obrazovanja direktno je povezana sa zapošljivošću odnosno sigurnošću, • U budućnosti ćemo sve češće mijenjati radna mjesta (ne nužno poslodavce) a da bismo to mogli trebamo biti otvoreni prema promjenama i konkurentni, • Iskoristite krizu kao poticaj za obrazovanje jer kriza povećava moć poslodavaca da biraju bolje i kvalitetnije zaposlenike, • Obrazovanjem značajno (više nego što mislite) utječete na vlastitu budućnost. Sami ste odgovorni !

  38. Naglasci promicanja obrazovanja odraslih Na razini poslovnog okruženja • Investirati u obrazovanje zaposlenika, posebno starijih kojima vještine više nedostaju, • Podržati obrazovni sustav kroz sudjelovanje u aktivnostima praktične nastave i naukovanja, • Učinak obrazovanja na povećanje produktivnosti veći je od učinka na povećanje plaće (OECD 2009), • Poticati inicijativu zaposlenika prema obrazovanju.

  39. Naglasci promicanja obrazovanja odraslih Na razini obrazovne politike • Promovirati primjere dobre prakse partnerstva te izgrađivati partnerske odnose sa svim relevantnim čimbenicima tržišta rada, • Kroz poticaje uključenju u obrazovanje (voucheri, sufinanciranje, obrazovni krediti…) potaknuti veće uključenje odraslih u cjeloživotno učenje, • Izgrađivati svakom aktivnošću sustav vrijednosti i kulturu učenja. (državna matura, promoviranje najboljih škola, nastavnika i učenika, financiranje obrazovnog sustava temeljeno na rezultatima,…),

  40. Naglasci promicanja obrazovanja odraslihNa razini obrazovne politike • Iskoristiti HKO kao okvir za poticanje obrazovanja odraslih, • Koristiti EU fondove (IPA i ESF) te pokretati projekte koji izgrađuju i promoviraju e-vještine (posebno za ugrožene skupine), • „Povećanje prosječnog trajanja obrazovanja za jednu godinu povećava radnu produktivnost za najmanje 5% sa snažnim dugoročnim efektima kroz povećanu inovativnost.” (delaFuenteandCiccone,2003)

  41. Borba za ekonomski prosperitet nacija na globalnom tržištu borba je sustava vrijednosti U izgradnji sustava vrijednosti značajnu ulogu igraju odgoj i obrazovanje ali i cjelokupno okruženje “ako smo naučili išta iz povijesti ekonomskog razvoja, to je da kultura čini gotovo svu razliku” David S. Landes

More Related