200 likes | 451 Views
Analiza stanja u BiH obrazovanje odraslih-neformalno učenje. Dženana Alađuz, UG INFOHOUSE Septembar 2007. Obrazovanje u BiH. Zvuči nevjerovatno ali u 2007 pravna država BiH tek zaživljava. Istraživanja pokazuju da Investiranje u educiranje nije prioritet pojedincu, a ni zajednici.
E N D
Analiza stanja u BiHobrazovanje odraslih-neformalno učenje Dženana Alađuz, UG INFOHOUSE Septembar 2007
Obrazovanje u BiH • Zvuči nevjerovatno ali u 2007 pravna država BiH tek zaživljava. • Istraživanja pokazuju da Investiranje u educiranje nije prioritet pojedincu, a ni zajednici. • Rascjepkan zakonodavni sistem: u BiH djeluje 14 vlada + OHR • Obrazovanjem na državnom nivou bavi se Ministarstvo civilnih poslova.
Zakonski okvir • Veliki broj Zakona o obrazovanju Na primjer Zakona o visokom obrazovanju ima 10: • U julu 2007. Usvojen Zakon o visokom obrazovanju BiH ( zbog odugovlačenje usvajanja Zakona obrazovanje je izgubilo kredit Svjetske banke u iznosu od 16 miliona dolara – izvor ICVA) • Narodna skupština Republike Srpske je 19.07.2006. godine Zakon o visokom obrazovanju u RS. • Osam od deset kantona u FBiH imaju sopstvene zakone o visokom obrazovanju ! Nepostojanje statistika i studija
Međunarodne obaveze i dužnosti BiH u oblasti obrazovanja • Obaveze koje proizilaze iz međunarodnih ugovora • Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda • Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim u kulturnim pravima • Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije • Konvencija o pravima djeteta • Postprijemne obaveze prema Vijeću Evrope • Bolonjski proces
B. Obaveze koje se tiču procesa pristupanja Evropskoj uniji SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU postignut između Evropske unije, njenih država članica i BiH • Strane će surađivati s ciljem podizanja nivoa općeg obrazovanja i srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini, i zbog načina rada sa mladima, uključujući, i neformalno obrazovanje. Prioritet sistema visokog obrazovanja bit će postizanje zadatih ciljeva Bolonjske deklaracije unutar Bolonjskog procesa ________________ • SREDNJOROČNA RAZVOJNA STRATEGIJA BiH (PRSP) 2004-2007– obrazovanje jedan od prioriteta Adekvatno riješeno obrazovanje odraslih, koje omogućava brzo reagiranje na promjene na tržištu rada, predstavlja jedan od ključnih faktora za rješavanje problema nezaposlenosti; Vijeće ministara, Uredza monitoring i implementacijuSrednjoročne razvojne strategije
Obrazovanje odraslih i neformalno učenje Mjere koje su preduzete kako bi se priznalo prijašnje učenje, ključujući neformalno učenje (non-formal) i učenje bazirano na iskustvu (informal): • U organizaciji Ministarstva civilnih poslova BiH, Instituta za međunarodnu saradnju Njemačkog saveza visokih narodnih škola (IIZ/DVV), regionalnog Ureda u Sofiji i Ureda u Sarajevu, i Misije OSCE-a u BiH - Internacionalna konferencija “Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih – ključni faktori za ekonomsku i socijalnu obnovu u jugoistočnoj Evropi” 2006. u Sarajevu. • Definisane buduće mjere kako bi obrazovanje odraslih postalo sastavni, zakonski regulisani dio ukupnog sistema obrazovanja. Tri godine prije svi ministri obrazovanja u jugoistočnoj Evropi potpisali su Deklaraciju o cjeloživotnom učenju. DRŽAVNI IZVJEŠTAJ O VISOKOM OBRAZOVANJU: 2005 – 2007
Strateški pravci razvoja obrazovanja odraslih • Grupa domaćih i međunarodnih stručnjaka uz podršku Misije OSCE-a u BiH i Njemačkog saveza visokih narodnih škola (IIZ DVV) u martu 2006. izradila je dokument ''Strateški pravci razvoja obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini''. • Okosnice dokumenta: 1. obrazovna perspektiva novog tipa (svaka institucija svako privredno, kulturno ili administrativno okruženje je prostor za učenje) i 2. ideja ''društva znanja'', gdje se znanje tretira kao ''dobro'' koje se iznosi na tržište i široko je dostupno svima
Strategija obrazovanja odraslih Strategijom je predviđeno: • Da se tokom 2006 izradi Nacrt Okvirnog zakona o obrazovanju odraslih, a tokom 2007/2008 zakoni na entitetskim i kantonalnim nivoima, te nivou Brčko distrikta, sa podzakonskim aktima i amandmanima na Zakon o agencijama. • Da se do kraja 2007. godine osnuje Odjel za cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih pri agenciji/agencijama za obrazovanje i Andragoški centar koji bi institucionalno ojačao odgoj i obrazovanje odraslih
Da se tokom 2007. preduzmu koraci u kontaktima sa različitim Institucijama državnog sistema radi: finansiranja, poreskih olakšica, prikupljanja statističkih podataka i uvezivanja svih nivoa obrazovanja od predškolskog do visokoškolskog, od formalnog do neformalnog. • Da se tokom 2008. posebno radi na programskim osnovama obrazovanja odraslih u BiH: definiranje standarda za rad andragoških institucija i certificiranje institucija, stvaranje baze podataka o ponudi i potražnji u domenu obrazovanja odraslih, kreiranje obrazovnih modela stručnog usavršavanja, izrada strategije opismenjavanja i obrazovanja socijalno depriviranih grupa, ojačavanje mreže institucija za informiranje i savjetovanje u oblasti obrazovanja odraslih, te stalni rad na koncepciji festivala cjeloživotnog učenja kao manifestaciji višestrukog značenja.
Programi za razvoj obrazovanja • Festival cjeloživotnog učenja – 7 je održan 2006. u Sarajevu, u organizacijije NVO Amica EDUCA Tuzla. • Seminar “Razvoj kurseva i cjeloživotno učenje” WUS Austria 2007. - praktične primjere, eksperti koji posjeduju iskustvo u provedbi LLL sistema na različitim univerzitetima u EU će pružiti svoje konsultacijske usluge.(finansira Austrijska agencija za razvoj) • Program Evropske unije za stručno obrazovanje i obuku (EU-VET) (2002-2004), zasnovanim na principima učenja tokom cijelog života. EU-VET programe se nadograđuje na dostignuća Phare 1997 VET Program i Phare 1999 VET Bridging Programa. • EU-ICBE – Razvoj institucija i kapaciteta obrazovnog sistema BiH, finansira Evropska unija, korisnici sva ministarstva, počeo 2006, traje 18 mjeseci
Akteri • Stručne škole u Bosni i Hercegovini vrše obuku za odrasle u većini slučajeva premaprogramima iz formalnog obrazovanja i upotrebomiste metodologije kao i za redovno školovanje u stručnim školama. • Najčešće se nude programi stručnog usavršavanja iz oblasti administracije, menadžmenta,zdravstva i psihosocijalne djelatnosti, rada na računarima ili učenje stranih jezika • Sport, ekologija, proizvodnja hrane i poljoprivredne djelatnosti zanemareni.Osposobljavanju za proizvodna zanimanja posvećeno je malo pažnje. • Prije rata BiH samo 3 centra za obuku odraslih osoba: Goražde, Bihać i Doboj. Danas većina poslodavaca obučava zaposlene na poslu, a ne u stručnim ustanovama. Sumnja u validnost certifikata.
Nevladine organizacije (Udruženja građana) u BiH Postojanje 5.000 nvo u BiH govori o potrebi da neka prava i usluge budu uređene posredstvom nevladinog sektora, jer na drugi način nije moguće. • 29% građana koristi usluge nevladinih organizacija, a najčešće su to djeca i mladi, potom siromašni, stari, izbjegla i raseljena lica, žene. • nevladine organizacije organizuju različite vidove edukacije, besplatne kurseve stranih jezika i obuku na kompjuterima, projekt menadžment, komunikacijske vještine... (Helsinški parlament građana Banjaluka Dragana Dardić)
Ekonomično obrazovanje • Obrazovanje odraslih postoji, ali nije institucionalizirano, nema vidljiv strateški status i nijeprepoznato kao područje obrazovanja od vitalnog značaja za sadašnjost i budućnost zemlje. • Obrazovni sistem u BiH ne odgovora zahtjevima novog ekonomskog poretka i tržištu rada, i ne pruža znanja, vještine i vrijednosti koji su potrebni mladim ljudima. • Neformalno obrazovanje je ekonomično, što je ključno u odnosu na bh. ograničenja. Npr operativni troškovi per capita programa za neformalno obrazovanje Svjetske banke za razvoj djece i mladih iznose od 30-60$ (Mladi u JIE) • Formalno obrazovanje u BiH je skuplje nego i u Hrvatskoj i Srbiji 4,3 % od BDP-a (Svjetska banka)
Izazovi pred neformalnim obrazovanjem • Nepostojanje Zakona o stručnom obrazovanju i obuci odraslih, što poslodavce dovodiu sumnju o kvaliteti postojeće obuke koju pružaju stručne škole. • Ne postoji mehanizam za kontrolu kvaliteta obuke. 3. Nedovoljno uključivanje NVO u obuku iz drugih oblasti (proizvodnedjelatnosti)osim rada na računaru i učenje jezika. 4. Ne postoje sistemska istraživanja u pogledu potreba za obukomosoba koje tražeposao. 5. Nedovoljna saradnja svih interesnih partnera (tržišta rada ) i škole. 6. Nedovoljan broj finansijera za obrazovanje i obuku odraslih.
Hvala! UG INFOHOUSE infohouse@infohouse.ba