1.04k likes | 1.83k Views
Kardiopulmonalna reanimacija kod Cardiac arrest-a. I kongres medicinskih sestara/tehničara iz kardiovaskularne medicine BiH Univerzitet u Zenici Zdravstveni fakultet Autor: Nino Hasanica, dipl. med. tehn. 1. Kratki pregled fiziologije srčanog mišića i krvotoka, uvod. smještaj
E N D
Kardiopulmonalna reanimacija kod Cardiac arrest-a I kongres medicinskih sestara/tehničara iz kardiovaskularne medicine BiH Univerzitet u Zenici Zdravstveni fakultet Autor: Nino Hasanica, dipl. med. tehn.
1. Kratki pregled fiziologije srčanog mišića i krvotoka, uvod • smještaj • anatomska građa • fiziološka anatomija Slika br. 1: Projekcija srca (slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje)
Slika br. 2: Anatomski odnos srca, pluća i velikih krvnih sudova (slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje) Slika br. 3: Anatomski odnos srca i pluća (slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje)
Slika br. 4: Smještaj srca – transferzalni pogled (slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje) Slika br. 5: Smještaj srca – sagitalni pogled (slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje)
srčani ciklus • cirkulacija Slika br. 6: Normalan elektrokardiogram (slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)
Slika br. 7: Shema srca Slika br. 8: Normalan izgled EKG krivulje u toku jedne srčane revolucije
Slika br. 9: Sinusatrijski čvor i depolarizacija atrija Slika br. 10: Normalan izgled P-vala na EKG krivulji – depolarizacija atrija
Slika br. 11: Atrioventrikularni čvor Slika br. 12: Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – zadržavanje vala depolarizacije u AV čvoru
Slika br. 13: His-ov snop Slika br. 14: Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – prolazak vala depolarizacije kroz His-ov snop
Slika br. 15: Dijelovi His-ovog snopa Slika br. 16: Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – prolazak vala depolarizacije kroz dijelove His-ovog snopa
Slika br. 17: Purkinijeva vlakna Slika br. 18: Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – prolazak vala depolarizacije kroz Purkinijeva vlakna
Slika br. 19: Depolarizacija ventrikula Slika br. 20: Normalan izgled QRS-kompleksa na EKG krivulji – depolarizacija ventrikula
Slika br. 21: Repolarizacija ventrikula Slika br. 22: Normalan izgled P-vala na EKG krivulji – repolarizacija ventrikula
2. Akutni zastoj srca (Cardiac arrest) • Definicija • Etiologija • Patofiziologija • Patofiziološki oblici
2.1. Ventrikularna tahikardija (VT) • VT– brzi slijed 3 ili < ventrikularnih ekstrasistolafrekvencije veće od 100/min. • 80% slučajeva vezan je uz organsku bolest srca • omaglica, palpitacije, dispneja, anginozna bol, sinkopa, strah, poliurija • ksilokain, i.v. Infuzije, sinhronizirana kardioverzija
QRS-kompleks proširen više od 0,12s, neobičnog oblika, u pravilnom ritmu. • P-valovi imaju svoj ritam ali se najčešće ne vide. • frekvencijaizmeđu 150 i 200/min Slika br. 23: EKG-om registrovana ventrikularna tahikardija (slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)
2.2. Ventrikularna fibrilacija (VF) • VF – najekstremniji primjer haotične ekscitacije srca • 62-85% svih slučajeva Cardiac arrest-a • brza multipla električna pražnjenja iz ektopičnih centara, ili „re-entry“ fenomen • DC-šok, adrenalin svakih 3 - 5 min., lidokain svakih 8 min.
potpuno nepravilan i neorganizovan srčani ritam bez uočljivih dijelova EKG krivulje Slika br. 24: EKG-om registrovana ventrikularna fibrilacija (slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)
2.3. Asistolija (AS) • AS– stanje potpunog prestanka spontane električne i mehaničke aktivnosti srca • izoelektrična linija na EKG-u • svega 10-30% slučajeva Cardiac arrest-a • preživljavanje asistolije– svega 0-0,3% • urgentna elektrostimulacija pace-maker-om, adrenalin i atropin svakih 5 min.
EKG dijagnoza mora biti potvrđena s 2 različita položaja odvoda • ravna izoelektrična linija • ponekad P-val (bradiasistolija) Slika br. 25: EKG-om registrovana asistolija (slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)
2.4. Elektromehanička dsocijacija (EMD; BEA; PEA) • EMD– spontana depolarizacija miokarda sprisutnim EKG kompleksima, ali bez hemodinamski efektivne mehaničke akcije srca • difuzna ishemija miokarda s posljedicom iscrpljenja ATP-sistema • adrenalin i atropin svakih 5 min.
prisutni bizarni QRS-kompleksi Slika br. 26: EKG-om registrovana elektromehanička disocijacija (slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)
Klinička slika Cardiac arrest-a: • gubitak svijesti • gubitak pulsa • nemjerljiv RR • prestanak eventualnog krvarenja • zjeniceproširene i nereaktivne • ne može se dobiti EKG • Dijagnostika Cardiac arrest-a: • manuelna – ABCD-pregled • EKG
3. Tretman Cardiac arrest-a – osnove kardiopulmonalne reanimacije • BLS • ACLS • osnovni reanimacijski postupci: masaža srca i umjetno disanje
Slika br. 27: BLS algoritam kod djece (sl. lijevo) Slika br. 28: BLS algoritam kod odraslih (sl. desno)
Medikamentozna potpora: • infuzione otopine • adrenalin • atropin • ksilokain • bretilijum • natrijev bikarbonat • kalcij • prokainamid • noradrenalin • dopamin • amiodaron • vazopresin • Električna defibrilacija: • energija 200 – 360 džula • indikacije: VF i VT bez pulsa
4. Metodologija istraživanja i ispitanici • Služba za redovni i urgentni prijem pacijenata (Urgentni blok) KBZ • Istraživanje provedeno 06.07. – 17.07.2009. • Pacijenti sa područja ZDK • Protokoli ove Službe • Kopije nalaza • Obrazac o tajnosti podataka
Za istraživanje korišteni podaci u vremenskom periodu 01.09.2008. – 31.05.2009. (period od 9 mjeseci) • Dva kriterija: 1.) pacijenti sa dijagnozom Cardiac arrest 2.) zabilježen podatak o patofiziološkom oblikuEKG krivulje (VT, VF, AS, EMD/PEA)
41 ispitanik • Defibrilacija, CPR,monitoring, medikamenti, intubacija • Zadati ciljevi tabele grafikoni • Poređenje sa podacima iz literature • Istraživanje je retrospektivnog tipa
5. Ciljevi i svrha istraživanja 1. Utvrditi spolnu distribuciju Cardiac arrest-a 2. Utvrditi distribuciju Cardiac arrest-a po dobnim skupinama 3. Utvrditi zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje (VT, VF, AS, EMD/PEA) na početku i na kraju reanimacionih postupaka 4. Utvrditi kod koliko je pacijenata rađena defibrilacija, koliko puta, te da li su defibrilacije rađene i u SHP
5. Utvrditi kod koliko je pacijenata rađen CPR, te da li je CPR rađen i u SHP ili od strane medicinskih laika 6. Utvrditi najvjerovatnije uzroke nastanka Cardiac arrest-a (bolest, povreda, nagla srčana smrt), te ih klasificirati po sličnostima u pojedine skupine (npr. kardiološke, nefrološke, maligne bolesti itd; mehanizam povređivanja, sistem organa zahvaćen povredom) 7. Utvrditi koliko je pacijenata ET intubirano, te da li su intubacije rađene i u SHP 8. Utvrditi koji su se lijekovi koristili u terapiji, te koliko puta je svaki pojedini lijek bio korišten u toku reanimacionih postupaka
9. Utvrditi da li je primjenjivan i kod koliko pacijenata ET put aplikacije lijekova, te koji su lijekovi primjenjivani ovim putem 10. Utvrditi kod koliko pacijenata je urađena dodatna dijagnostika (urinarni kateter) prije proglašenja smrti ili definitivnog zbrinjavanja 11. Utvrditi koliko pacijenata je preživjelo, a koliko je podleglo, kao i distribuciju preživljavanja s obzirom na patofiziološki oblik EKG krivulje
Svrha • Ukazati na stanje pacijenata • Metode koje se koriste u KBZ i SHP • Poboljšanje i napredak terapeutskih tretmana i preživljavanja pacijenata
Istraživanje je obuhvatilo 41 ispitanika, 27 muškaraca i 14 žena. Tabela br. 1: Spolna distribucija Cardiac arrest-a
Pri ispitivanju ispitanici su bili podjeljeni u slijedeće dobne skupine: ispod 1 godine, 1-6 godina, 7-14 godina, 15-18 godina, 19-64 godine i 65 i više godina. Tabela br. 2: Distribucija Cardiac arrest-a po dobnim skupinama
Grafikon br. 2: Distribucija Cardiac arrest-a po dobnim skupinama
Srčani ritmovi koji su se pratili na početku reanimacionih postupaka bili su slijedeći:VT, VF, AS, EMD/PEA. Tabela br: 3: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivuljena početku reanimacionih postupaka
Grafikon br. 3: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na početku reanimacionih postupaka
Srčani ritmovi koji su se pratili na kraju reanimacionih postupaka bili su slijedeći:VT, VF, AS, EMD/PEA, te normalan srčani ritam. Tabela br. 4: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na kraju reanimacionih postupaka
Grafikon br. 4: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na kraju reanimacionih postupaka
VF je imalo 6 pacijenata, kod kojih je defibrilacija indicirana. Nakon reanimacionih postupaka, kod još 3 pacijenta je na monitoru naknadno zabilježena VF. Kod AS i EMD, defibrilacija je kontraindicirana. Tabela br. 5: Broj pacijenata sa rađenim defibrilacijama
Od 9 pacijenata sa rađenom defibrilacijom, kod 1 pacijenta je defibrilacija rađena u SHP, a kod ostalih 8 tek po hospitalizaciji. Tabela br. 6: Broj pacijenata sa defibrilacijom rađenom u SHP
Grafikon br. 6: Broj pacijenata sa defibrilacijom rađenom u SHP
Broj defibrilacija u toku jednog reanimacionog postupka varira od 1xDC šok do 4xDC šok. Tabela br. 7: Broj defibrilacija u toku reanimacionog postupka
Grafikon br. 7: Broj defibrilacija u toku reanimacionog postupka