Njemačka

1. Njemačka Upoznajmo EU i zemlje Europe Knjižnica OŠ don Lovre Katića, Solin Šk. god. 2012./2013. Izradile Katarina Blagojević, knjižničarka Antea Kuduz i Marija Matas, 7.d

2. Njemačka • Godina ulaska u EU: 1951./52., zemlja osnivačica • Političko uređenje: republika • Glavni grad: Berlin • Površina: 357 022 km² • Broj stanovnika: 81 306 000 • Valuta: euro • Službeni jezik: njemački

3. Savezna republika Njemačka Ona je ustavna savezna demokracija jer se sastoji od šesnaest saveznih država: trinaest država te tri samostalna grada pokrajine (Berlin, Hamburg i Bremen). Njemačka se nalazi u središtu Europe, ali je zbog gospodarske razvijenosti i pripadnosti Europskoj uniji pribrajamo Zapadnoj Europi.

4. Prema mnogim pokazateljima njemačko gospodarstvotreće je po veličini u svijetu (nakon SAD-a i Japana), a najrazvijenije u Europi. Njemačka je poznati svjetski proizvođač automobila (Merzedes-Benz, BMW, Porsche, Audi, Opel, Volkswagen) i ističe se u elektroničkoj (Siemens, Bosch, Grundig, Telefunken…) te kemijskoj (BASF) industriji. Gospodarstvo Mali i srednji poduzetnicičinegospodarsku okosnicu zemlje. Oni uspijevaju iskoristiti najviše dodijeljenih sredstava potpore iz europskih fondova (3,7 milijardi eura u 2010. godini). Njemačka posebno potiče prekograničnu suradnju, projekte i razmjenu radnika (ponajviše sa zemljama Beneluxa i Francuskom).

5. Gospodarstvo i ekologija • Jedno od područja na kojima je Njemačka ostvarila značajne projekte područje je zaštite voda i izgradnje sustava otpadnih voda. • Nijemci su posebno svjesni da prirodne ljepote svake zemlje valja čuvati te su svjetski prvaci u recikliranju otpada. Nijemci čuvaju prirodu pa je oko 29% površine zemlje pokriveno šumom. Tipična biljna zajednica je bukova šuma. Prvaci u recikliranju otpada.

6. Zelena energija • Njemačka je, također, vodeći europski proizvođač tehnologije za iskorištavanje sunca i vjetra u proizvodnji energije. • Svjetski sajam za energiju vjetra održava se svake godine u njemačkom gradu Husumu.

7. Odnosi Hrvatske i Njemačke • Njemačka je iza Italije drugi najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U 2011. godini hrvatski izvoz u Njemačku iznosio je oko jednu milijardu eura, dok je uvoz ipak bio dvostruko veći. • Njemačka se s udjelom od oko 12 posto, nakon Austrije i Nizozemske, nalazi na trećem mjestu najvećih stranih ulagača u Hrvatskoj. • Turisti iz Njemačke i prošle su godine bili najbrojniji strani turisti u našoj zemlji.  • Prisjetimo se da je Njemačka bila druga država koja je priznala samostalnu Hrvatsku, odmah nakon Islanda.

8. Nijem, onaj koji ne razumije jezik • Mnogi jezikoslovci se slažu da riječi Nijemac i Njemačka dolaze od pridjeva nijem. Naime, doseljenici iz Njemačke u naše krajeve nisu razumjeli naš jezik pa su šutjeli, zbog čega su ih domaći stanovnici prozvali nijemima ili nijemcima.

9. Stanovništvo • Nijemci su potomci germanskih plemena koja su u 1. stoljeću došla iz Skandinavije. • Njemačka je najmnogoljudnija zemlja EU-a i Europe. • Njemački jezik je najrasprostranjenijimaterinjijezik građana EU-a (a ne engleski ako ste to pomislili). • U odnosu na vjeroispovijest stanovnici su: 34% protestanti; 34% katolici; 3,7% muslimani te 28,3% ateisti i ostali.

10. Prvi svjetski rat (1914. – 1918.) • Početkom 20. stoljeća Njemačka je bila nezadovoljna zbog kolonijalne nejednakosti u odnosu na ostale osvajačke zemlje te je povela i izgubila Prvi svjetski rat. • Poslije rata morala je plaćati golemu odštetu državama koje je napala. To je bio jedan od uzroka uslijed kojeg je zemlja doživjela gospodarski slom.

11. Drugi svjetski rat(1939. – 1945.) • Adolf Hitler, diktator i rasist, zaratio je Nijemce skoro s cijelim svijetom. Ova bolesna misija bila je osuđena na propast. Na žalost, pritom je živote izgubilo oko 55 milijuna ljudi, od čega šest milijuna Židova. • Zbog novog rata Njemačka je razorena savezničkim bombardiranjem, ponovo je morala plaćati još veću odštetu, a usto je kažnjena podjelom zemlje te glavnog grada na istočni i zapadni dio.

12. Berlinski zid izgrađen je da spriječi bijeg stanovnika (radne snage) iz istočnog u zapadni dio Berlina. Počeo se graditi 1961. god. u Istočnom Berlinu. Nakon ponoći s 12. na 13. kolovoza vojska je prema naredbi osiguravala berlinsku granicu. Od te noći, bez ikakve najave, čitave obitelji su ostale razdvojene sljedećih 28 godina. Zid je bio dug 155 km, a sastojao se od dva paralelna zida. Okruživali su ga žica, rovovi, kule, bunkeri i minska polja. Berlinski zid

13. Prema anketi instituta u Leipzigu iz 2009. god., dvadeset godina nakon pada Zida svaki peti Istočni Nijemac poželio je da on nikad nije srušen. Berlinski zid su 1989. g. spontano počeli rušiti stanovnici, a vojska se nije miješala.

14. Berlin Berlin je glavni i najveći grad Njemačke. Nakon Londona Berlin je drugi po veličini grad Europske unije. BERLIN

15.  Četveropreg na vrhu Brandenburških vrata • Brandenburška vrata u Berlinu trijumfalni su luk, a građena su kao simbol pruske prijestolnice 1788. -1791. god., po uzoru na starogrčka vrata s brda Akropola u Ateni. • Sjeverno od njih nalazi se zgrada Reichstaga (čit. rajhstag), dom njemačkog parlamenta, Bundestaga. • Južno je Memorijalni centar Europe posvećen Židovima stradalim u Drugom svjetskom ratu.

16. Spomenik Židovima ubijenim u Europi • Berlinski spomenik za šest milijuna žrtava Holokausta otvoren je 2005. g. Projektirao ga je američki arhitekt Peter Eisenman. • Sastoji se od 2711 betonskih blokova koji se prostiru na površini od 19 000 m². Ispod njih je izložbeni i nastavni prostor s dokumentacijom o ubijenima.

17. Spomenik ubijenim Židovima u središtu glavnog grada Njemačke (u pozadini je zgrada Bundestaga)

18. Dvorac Charlottenburg (čit. šarlotnburg) Modernakvalitetna naselja za ljude s niskim primanjima UNESCO-ovi spomenici u Berlinu su Otok muzeja, dvorci i parkovi te stambena naselja berlinske moderne. Brojni turisti posjećuju te i druge znamenitosti. Stari muzej i Lustgarten na Otoku muzeja

19. Berlinski zoološki vrt • Berlinski zoološki vrt (Zoologische Garten,čit. zologiše gartn) najveći je na svijetu i po broju vrsta (1500), ali i po populaciji • (18 000 jedinki), a ujedno je i najstariji zoološki vrt u zemlji.

20. Heidelberg (čit. hajdelberg) • Grad Heidelberg smjestio se u dolini rijeke Neckar (čit. nekar) u jugozapadnoj Njemačkoj. • Do starog dijela grada preko rijeke vodi kameni most iz 18. stoljeća. • Nad Heidelbergom dominiraju ruševine dvorca Heidelberg čija je gradnja započela još u 13. i trajala do 16. stoljeća.

21. Zatvor za studente • Heidelberg je dom najstarijeg njemačkog sveučilišta. • U sklopu starog sveučilišta nalazi se vrlo neobičan zatvor za studente. Od 18. do početka 20. stoljeća studenti su zatvarani u ovaj zatvor ako su se ponašali razuzdano (ako su pili, remetili javni red i mir ili zbijali šale sa službenim osobama). U zatvoru su mogli provesti od tri dana do četiri tjedna, no cijelo su vrijeme morali pohađati predavanja. Grafiti koje su studenti, krateći si vrijeme, ostavili na zidovima

22. Frankfurt je veliko prometno raskrižje, njegova zračna luka je najveća u Njemačkoj, a treća po veličini, nakon pariške i londonske, u Europi. U ovom gradu je u 18. stoljeću rođen književnik Johann Wolfgang von Goethe (čit. fon gete). Jedan od najvećih na svijetu je frankfurtski Sajam knjiga. Frankfurt na Majni Goethe, naslikao J. H. W. Tischbein (čit. tišbajn;1787.)  Antikvarijat te ←Centar za strip na Sajmu knjiga u Frankfurtu 2012.

23. Ivan Đikić • Hrvatski molekularni biolog, sveučilišni profesor i voditelj instituta u Frankfurtu Ivan Đikić dobitnik je najsprestižnije njemačke znanstvene nagrade Gottfried Wilhelm Leibniz 2013. godine. Za svoja istraživanja tumora nagrađen je svotom od 2,5 milijuna eura što je najveća novčana znanstvena nagrada u svijetu. • Ivan Đikić smatra da je njemu kao profesoru najvažnije kod studenata pobuditi znatiželju i navesti ih da postavljaju daljnja pitanja.

24. Braća Grimm i Waldemar Bonsels (čit. bonzels) • Jacob i Wilhelm Grimm bili su njemački jezikoslovci i najpoznatiji svjetski skupljači bajki. • Prvu zbirku bajki Dječje i obiteljske priče objavili su 1812. g., prije točno 201 godinu! Nabroji što više bajki braće Grimm! • Waldemar Bonsels napisao je samo jednu knjigu za djecu, Pčelicu Maju, ali je ona postala omiljena. Naš skladatelj BrunoBjelinski prema Waldemarovu romanu komponirao je operu za djecu. HNK u Rijeci izvodi Pčelicu Maju → Matovilka

25. Nogomet • Nogomet je najpopularniji sport u Njemačkoj. U zemlji je registrirano oko 6,6 milijuna nogometaša, znači više nego što Hrvatska ima stanovnika. • Njemački su nogometaši triput osvajali Svjetsko prvenstvo (1954., 1974. i 1990.) i Europsko prvenstvo (1972., 1980. i 1996.) • Nogometašice su dvaput osvajale SP (2003. i 2007.) i čak sedam puta EP. • Najviše naslova njemačke nogometne lige, Bundeslige, osvojio je Bayern iz Münchena - 22.

26. Doviđenja, Njemačka! Doviđenja, Njemačka! Pčelice Maja i Pavo te skakavac Flip Auf Wiedersen, Deutschland! ↑ Njemački ovčar inspektor Rex s lopticom i kolegama ↓ Dvorac Ludviga II. Bavarskog Neuschwanstein (čit. nojšvanštajn) (čit. aufiderzen dojčland)

27. Frankfurter Buchmesse. http://www.buchmesse.de/de/ (2013-05-01) Fuerstenau, Marcell ; Fazlagić-Šestić, B. Sjećanje uklesano u kamen - spomenik židovskim žrtvama, 10. 5. 2010. http://www.dw.de/sje%C4%87anje-uklesano-u-kamen-spomenik-%C5%BEidovskim-%C5%BErtvama/a-5557753 (2013-05-01) Golluch, N.; Ignjatovic, J. Moj veliki atlas Europske unije. Zg: ŠK, 2005., str. 8-9. Grad sa zatvorom za studente: Heidelberg, turistički centar Njemačke, 26. 3. 2012. http://www.svjetskiputnik.hr/Putovanja/Clanak/zemlja/51-Njema%3Fka/naslov/354-grad-sa-zatvorom-za-studente (2013-04-26) Hrvatski jezični portal. http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=main (2013-05-02) HUSUM WindEnergy. http://www.husumwind.com/content/de/start/start.php (2013-05-05) Ivan Đikić dobio nagradu od 2,5 milijuna eura, 7. 12. 2012. http://liderpress.hr/poslovna-znanja/ivan-dikic-dobio-nagradu-od-25-milijuna-eura/ (2013-05-02) Kratki opisi dobara upisanih na Popis svjetske baštine. Zg: Centar svjetske baštine: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO: Meridijani, 2010. Str. 46-47. Njemačka // Radost 63, 1(2012). Str. 32-33. Njemačko-hrvatski gospodarski odnosi. http://kroatien.ahk.de/hr/informacije-o-zemlji/njemacko-hrvatski-gospodarski-odnosi/ (2013-05-03) Posjetite EU: Njemačka. http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/bilteni/EUbilten_br28.pdf (2013-04-30) Twenty years after the fall of the Wall. http://www.thefreelibrary.com/20+YEARS+AFTER+THE+FALL+OFTHE+WALL.-a0211612338 (2013-05-03) Waldemar Bonsels. http://en.wikipedia.org/wiki/Waldemar_Bonsels (2013-05-04) Izvori: