Mladen Pejnović, ZAGREB 24.2.2011.

1. Mladen Pejnović, ZAGREB 24.2.2011. • Poslovanje s Ruskom Federacijom • iskustva , mogućnosti i ogranićenja

2. Croatia

3. "Očekujemo dolazak rusa s baletom, šahom, pjesnicima i fizičarima ...a dolaze nam s eurima i dolarima, ludim jahtama i najskupljom odjećom"... što se desilo.... što smo prespavali ...i zašto!”

4. nemoguće je govoriti o svim detaljima koje bi bilo moguće spomenuti pod ovom temom o tehnici vanjske trgovine , napisano je puno knjiga i na puno site-ova moguće je naci obilje podataka i ne bi se time ovdje posebno bavio zahvaljujem kolegama iz HGK na statistikama robne razmjen želje je 1. potaknuti interes za istočno evropsko tržište , za koje držim da je tradicionalno naše 2.objasniti fenomen retransformacije sovjetskog u rusko , uspijeh gospodarskih reformi, te politiku koja je te promjene omogučila 3. značaj našeg izvoza, uopće, i potrebu vođenja ekonomske politike koja će balansirati uvoz i izvoz Hrvatske, te pokazati pogubnost stihijnog ino zaduživanja S Prisutni su i ruski kolege, koje žive u Zagrebu, Mirosjan, • Sedamdesetih godina do kraja prošlog stoljeća na vanjslotrgovinskim poslovima u Rusiji ostavili su trag brojni zagrepčani, odlični stručnjaci . • Neka prezimena moram spomenuti ,Nikoletić, Vidović, Nimac, Gregurić, Crnjak, Bego, Rebić, Vuković, Sekulić, Devčić, Diklić, Branka Petrović, Margan, Nenadić, Bauer, Lošonc, Lucić, Tikvica, Sakoman, Dragan, Bego, Bačić, Nikšić, Hadžavdić, Tica, Štern, Rosandić, Bačan,Vučić i mnogi, mnogi drugi

5. 1. Ogromna trgovinsku razmjena s Velika robna razmjena s Sovjetskim Savezom, a mala s Ruskom Federacijom Zašto? -izvoz u SSSR Hrvatska je u okvirima SFRJ ostvarivala i do oko 1,3 mlrd USD a sada Hrvatska izvozi oko 150 miliona godišnje (200 miliona ukupno ZND) -u međuvremenu ukupni ruski uvoz je porastao za 12 puta -Učešće hrvatskih proizvoda u ruskom uvozu smanjilo se je za više od pedeset puta. -NAŠE ROBE PAMTE UGLAVNOM PENZIONERI ILI SU SJEČANJE NA DJETINSTVO I MLADOST Ta vremena , pomeni je najbolje opisao Egor Gajdar u knjizi “Gibelj imperije”, te piše, da je Jugoslavija kao zemlja samupravne tržišne ekonomije i s otvorenošću prema zapadu, imala proizvode bolje od sovjetskih. Politički je tu situaciju oslikao izrekom “umiljato janje dvije sise ima”

6. Prestankom SSSR, naše robe su zamjenjene zapadnim, kineskim, australskim, južnpameričkim robama. Pb -Prestankom SSSR, naše robe su zamjenjene zapadnim, kineskim, australskim, južoameričkim robama. -Promjenila se je struktura ruskog uvoza, a mi nismo modernizirali našu domaću proizvodnju i uopće nismo pratili svjetske promjene.-Bili smo zauzeti drugim ozbiljnim problemima-Istok nas nije čekao, a što više te robe koje su iz svijeta ušle na istočno ušle su i na hrvatsko tržište. Ni za naše domaće tržište naše stare socijalističke proizvodnje više nisu bile dobre, zapustili smo ih u razvoju-neki su pomislili da se problem može riješiti finaciranjem ino zaduženjima-u rusiji su stvorene nove velike firme, najmodernije organizirane pod rukovodstvom američkih i zapadno evropskih managera od kojih je pedesetak firmi s listingom na najvećim svjetskim burzama

7. POLITIČKE PROMJENE KOJE SU UMOGUČILE GOSPODARSKE REFORME • Perestrojka • veliko buđenje 1985.-87 • Mihail Gorbačov i izvrsni provincijalci • Početak perestrojke: oprezne ekonomske reforme • Glasnost: raspršivanje svih iluzija • Novo razmišljanje o vanjskoj politici • Zašto su propala Gorbačovljeva nastojanja da slijedi kineske reforme • Neodrživa mješavina promjena

8. Slom: 1988.-91 Podjela unutar elite: Jeljcin, Ligačov i Gorbačov se razilaze Demokratizacija, Nacionalno buđenje i sporovi Nestanak planiranja i procvat rentijerstva Parada reformskih programa Raspad vanjskog dijela imperija Gospodarski slom Politički kolaps: Jeljcin na vrhuncu Revolucija: 1991.-93 Jeljcinovo osvajanje vlasti Raspuštanje Sovjetskog Saveza Radikalne tržišne reforme Parlamentarni ustanak protiv predsjednika Ruska kapitalistička revolucija Ambiciozna masovna privatizacija Neuspjela financijska stabilizacija, zapad ne pruža pomoć Raspuštanje parlamenta i paljba na Bijelu kuću Velika postignuća, ali uz podijeljene rezultate

9. Uspon i pad državnih direktora: 1994.-95 • Novi ustav.... • Izbori u prosincu 1993. i kraj reformske vlade • Direktori državnih poduzeća • Kreiranje Gazproma • Nesigurna financijska stabilizacija • Jačanje organiziranoga kriminala • Prvi čečenski rat • Zaustavljanje reforme povećava socijalne troškove • Oligarhija: 1996.-98 • Tko su bili oligarsi • Privatizacija zamjenom dionica za kredite • Predsjednički izbori 1996.: ujedinjavaju se oligarsi i reformatori • Rat bankara 1997 • Pobjeda oligarha nad banditima • Financijski slom u kolovozu 1998

10. Postrevolucionarna stabilizacija: 1999.-2003 • Financijska stabilizacija, posljednji dani Jeljcinova predsjedničkog mandata • Vladimir Putin, potpukovnik KGB-a • Drugi čečenski rat • Putin preuzima vlast: izbori 1999. i 2000 • Kontrola medija • Centralizacija saveznih ovlasti i vertikala vlasti u regijama • Grefov program: ekonomska reforma druge generacije • Diktatura zakona • Zbivanja u trokutu-siloviki, oligarsi i reformatori • Centralizacija: 2004.-2007 • Afera Jukos: kraj oligarhije • Izbori 2003. i 2004. • Terorizam • Učvršćivanje autoritarne vladavine • Renacionalizacija: stvaranje korporacija pod direktnom ili indirektnom kontrolom vlasti • Put u državni kapitalizam • Korupcija je sveprisutna • Obojene revolucije • Pogađa li Rusiju energetsko prokletstvo? • Putinov recept: povratak na Nikolu I

11. Kako su tržišne reforme uspjele • Uspjele su zahvaljujući nepopularnim mjerama mladih ekonomista Gajdara, Čubajsa i drugih iz Moskve i Lenjingrada • Bili su spremni na šok i rušenje socijalističke ekonomije bez iluzija da se ona može popravljati • Reformatori u zaštiti Jelcina mogli su izdržati napade nezadovoljnih kojih je bilo i ima ih jako mnogo • Spremnost na šokirajuće odluke, sve šok mjere su uspijele, sve postupne reforme su propale • Država se danas ne boji direktora,bandita, oligarha, i spremna je razvijati poduzeća s odlično plaćenim ruskim i s tisućama američkih i zapadno evropskih managera • Diktatura zakona , svedena je na uredno plaćanje svih poreza ...te je sve u redu dok ne poćnete se baviti politikom

12. Ruska opredjeljenja i inicijative u međunarodnoj razmjeni -U post sovjetskom vremenu , predsjednici Jelcin, Putin i Medvedev se čvrsto drže doktrine , prema kojoj se ne smije sopustiti bilo kakvo ukljućivanje Rusije u bilo koje hladnoratovsko ili drugo nadmetanje s zapadom, koje bi ekonomski isrpilo zemlju , kao što se je to dogodilo osamdesetih godina prošlog stoljeća -tzv imperijalne ambicije zadržavaju se u granicama Rusije kao velike euro-azijske zemlje, u nuklearnom naoružanju , te parnerstvu s najvećim svjetskim silama -posebno se podržava ekonomski odnosi is EU i predlažu formiranje jedinstveno ekonomsko tržišnog prostarnstva od Lisabona do Vladivostoka -ostvauju se dobri ekonomski odnosi s Japanom Kinom -Rusija nastoji izboriti pravo na velike energetske investicije u EU i drugdje, kako bi osigurali kontinuitet isporuka energenata, nisu zadovoljni ostvarenim -žele ukidanje viza- nisu zadovoljni ostvarenim -zemlja troši ogromna sredstva u medernizaciji u regijama ali bez dovoljno uspijeha

13. Tržište je dobro organizirano • -specifičnost su samo Gost certifikacije proizvoda (na izvoznika proizvođača) te dodatne tehničke akreditacije (na rusku firmu) proizvoda kod pojedinih ministarstava , npr ljekovi kod ministarstva zdravlja, telekomunikacijska oprema kod ministarstva telekomunikacija itd , čime se osigurava tehničko tehnološko jedinstvo. • EU certifikati su od pomoći kod ispitivanja proizvoda u specijalnim laboratorijskim ustanovama. Bez ovih certifikata i akreditacija nije moguće obaviti uvoz. • -upotreba Inkotermsa, Tir certifikata, i svih drugih instrumenata vanjske trgovine je standardna • -financijski sistem je uredan uz prisustvo mnoštva stranih banaka, • -sudovi brzo sude • -potrebna pomoč carinskih brokera • -naše banke i HABOR imaju dobre odnose s ruskim bankama • -porezni sistem i doprinosi su jednostavni, stope su niže nego u Hrvatskoj • -registracija firmi i predstavništava je slična kao i u Europi • -radne dozvole se dobijaju ali uz određenu proceduru • -velike firme u Moskvi i firme federalnog značaja uglavnom su prešli na elektronsko trgovanje, u kojem sudjeluju firme koje su ranije akreditirale svoje proizvode • -tenderi u velikim državnim firmama su uglavnom elektronski

14. Samo Moskva nije Rusija, potrebe razvoja regija su velike -Moskva , Petersburg i 19 drugih gradova, veći su po stanovništvu od Zagreba -desetak regija u kojima se eksploatiraju zemna bogatstva također bilježe lijepi razvoj -ostatak od 86 subjekata federacije, ima velike razvojne probleme -i ovaj kapitalizam ne distribuira ostvarena bogatstva i nedovoljno razvija regije u koje je potrebno više ulagati , nas čekaju uglavnom takve regije -u dijelu sela i malih gradova gotovo da i nema više dobro kvalificirane radne snage -računa se da će još barem desetak godina regije ozbiljno zaostajati -lokalna poduzeća traže partnere za ulaganje i za suvremenu organizaciju proizvodnje i u tome je moguće vrlo dobro i dugoročno surađivati -u dosadašnjim kontaktima tehnologije naših industrija i građevinskih firmi su dobre i prihvatljive za ulaske na regionalna tržišta -lokalne trgovine traže robe bez posredovanja centraliziranih trgovačkih kuća -osobenosti pojedinih regija su vrlo različite i mjenjaju se od zapolarja do pustinja na kazhstanskim granica, od Smoljenska do Petropavloska na Kamčatki

16. STALNA KARAKTERISTIKA JE NAŠ POSTAJANI DEFICIT • Struktura izvoza se ne mijenja značajnije (lijekovi, električni aparati prehrambeni proizvodi) • Uvozni proizvodi se preko 90% tradicionalno odnose na uvoz energenata • Hrvatske tvrtke proizvode relativno male količine robe, a tržište RF-a ima daleko veće potražnje

17. Od zemlje deviznih nestašica do kontinuiranog suficita platne bilance i ogromnih deviznih rezervi organizacija zemlje -89 subjekata federacije Rusije, koje imaju različite stupnjeve autonomije. Konkretno, republika (kao što su Tatarstan, Baškortostan, Čečeniju) imaju prava na samoodređenje. Čelni ljudi su guverneri (u slučaju republikama - predsjednik) . Poslije 2005, imenuje ih Predsjednik na 5 godina. -Centralizacija, sa stvaruje kroz sedam saveznih okruga pod vodstvom Ovlaštenog predstavnik ruskog Predsjednika -Vanjski dug Rusije smanjen na 39,1 milijardu dolara, Najveći dio odnosi se na zajmove izražene u euroobveznicama, u vrijednosti od blizu 27 milijardi dolara, ili 19,2 milijarde eura. -Rusija vratila veći dio dugova SSSRa

18. -U Okviru ZND implementirana je zona slobodne trgovine, • 1996 između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Kirgistana stvorena je carinska unija. • Rusija je i članica skupine G8, EBRD i MMF i Svjetske banke. • -Pristupanje WTO još nije ostvarene, ali su učinjene bitne zakonodavne izmjene. • -Osnova Ruskog energetskog tržište je Gazprom, državni izvozni monopol, • -U naftnom sektoru, koji je nekada uvelike je bio privatiziran, država povećava udio Mreže plinovoda i naftovoda pod kontrolom države. • Udio privatnih rudarskih tvrtki na naftnom polju oko 50 posto, prirodni plin, samo oko 15 posto. • -Rusija je jedan od najvećih proizvođača energije u svijetu i ima nešto više od trećine svjetskih rezervi plina, oko 6,6 posto svjetskih rezervi nafte i druge po veličini rezerve ugljena.

19. Zlato i devizne rezerve ruske središnje banke u posljednjih nekoliko godina dostigle su i 493,3 milijarde dolara (Q1 2008) a vanjsk dug je oko 35,8 milijarde USD . U 2004 je iplćen i posljednji dug prema MMF-u (3,3 milijarde dolara). Inozemna ulaganja Do kraja 2004, akumulirana stranih ulaganja od 220 milijarde USD, sada je taj iznos 400 milijardi. Na svjetskom tržištu investicijskih fondova rodio se pojam BRIC Prvih deset zemalja su investitor Njemačkoj, Velika Britanija, Cipar, Nizozemska, Luksemburg, Francuska, Švicarska, Irska, SAD i Djevicanski Otoci. Oni čine 86,4% ukupnih stranih investicija u Rusiji. Za pretpostaviti da je ulaganje s Cipra i na Djevičanskih otocka repatrirani ruski kapital . Privatizacija ,gotovo 80% svih poduzeća u Rusiji u Privatnog vlasništva. Puno građana je nezadovoljno rezultatima privatizacije.

20. Makroekonomski pokazatelji - Rusija 2007. 2008. 2009. BDP (milijarde U 1 236 1 669 1 234 BDP po stanovniku (USD) 8 680 8 331 7 116 Realni rast BDP-a (%) 7,4 5,6 -7,9 Izvoz robe (milijarde USD) 349,5 471,6 304,0 Uvoz robe (milijarde USD) 221,1 291,9 191,9 Stopa inflacije ( %) 9,0 13,3 8,8 Stopa nezaposlenosti (%) 7, 7,8 8,2 Izravna strana ulaganja (milijarde USD) 18 27 15,9 Rusija je u prvim godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza imala drastičan pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, hiperinflacijU i visoku nezaposlenost. Nakon rubaljske krize 1998, devalvacije rublje na u 1 / 4 vrijednost, kolapsa privatnih banaka i rusko gospodarstvo raste kontinuirano. Devalvacijom dobiveni brzi porast uvoznih cijena i stimulirao je jak rast izvoza.

21. Gospodarska struktura -U Rusiji postoji dominacija velikih financijsko-industrijskog konglomerata, formiranih na temelju profitabilnih resursa (nafte, plina, metala, itd.) Te su firme danas uglavnom moderno organizirane, vođene međunarodnim menađmentom i kotiraju na svjetskim burzama -Postoje tendencija monopolizacije i Oligopol tržišta. -Sive ekonomije se procjenjuje na 15-25% BDP-a Glavni ekonomski sektori -Prerađivačka industrija je bila 2008, oko 33% BDP-a. -Trgovine, ugostiteljstva i Prijevoz sa 30,3% -Financijskie usluga sa 14,4%. -Građevinskom sektoru 5,7%, -Poljoprivreda 3,0%. Industrija, glavne su -teška industrija (čelik, metalurgija) -rudarstvo -Proizvodnju nafte i plina) - kemijska industrija, drvna i papirna industrija -proizvodnju energije (nuklearne elektrane) -Graditeljstvo, vojni sektor

22. -Glavna proizvodni područja su u zapadnom Sibiru proizvodnja nafte je uglavnom u privatnim naftnih kompanijama (Lukoil, Sibneft, Surgutneftegaza, TNK-BP, Yukos, Tatneft, Bashneft, Zarubežnjeft),i sa stranim tvrtkama (na primjer, TNK-BP, Conoco u Lukoil). -Cjevovod mreža je, međutim, u rukama državnih tvrtki Transneft i Rosneft, Izvoz goriva je u 2007 oko 65% ukupnog izvoza ruske a glavni kupaci su EU, i Kina) Nafta je najvažniji dio ruskog proračunskih prihoda - izvozne carine. -Za razliku od naftne industrije, proizvodnja plina je čvrsto u rukama države. Plinski monopolist Gazprom kontrolira prizvodnju 95% od ukupnog ruskog plina (glavni Urengoi , Yamburg, Orenburg) i 25% svjetskih rezervi prirodnog plina. Plinovod mreža je također dio Gazproma. Ovi plinovodi transportiraju i plin iznekoliko susjednih zemalja Izvoz plina u Europu obavlja se gotovo isključivo naftovodima preko Ukrajine i Bjelorusije te je organizirana izgradnja sjevernog i južnog plinovoda u Evropu Rusija metalurgija ponovno preuzima vodeću ulogu u globalnoj proizvodnji Čelik (2007 72400000 tona) i aluminija (2006 oko 3,7 milijuna t). Proizvodnja električne energije u 2007 iznosila je 1.016 milijarde kWh, s više od dvije trećine fosilnih goriva, hidroenergija RAO "EES Rossii" bila je raspuštena u srpnju 2008, su na 20 tvrtki. Samo Električna mrežu i velikih hidroelektrane su elektrane još uvijek pod državnom kontrolom.

23. Rezultati 2010 i gospodarski trendovi -Prvi podaci carinske statistke za 2010. govore o suficitu 167,5 milijardi dolara ., što je 33,2 milijardi, ili 25% viuše nego 2009. -Rusija i dalje ostaje sirovinskom silom -,ovisnost o izvozu nafte i plina još od od sovjetskog doba još nitko prevladao. Kao i prije, i u 2010. izvoz se sastoji u prvom redu nafte, plina, ugljena i metala, udio energije proizvoda u strukturi izvoza ne smanjuje, i dalje raste - u 2010. je više od 70%. -struktura izvoza 234 milijuna tona sirove nafte u vrijednosti 129 milijarde dolara, porast za 38%. izvoz naftnih prerađevina , benzina itd 126,4 milijarde dolara prirodni plin, porast za 10,5% - na 43,53 milijarde dolara ugljen 9,18 milijardi dolara (+25%) obojeni metali 19 milijardi dolara crni metali , 19 milijardi dolara strojevi i oprema (19,56 milijardi dolara više) Ostale robe 3 milijarde dolara Izvoz je povećava iz mjeseca u mjesec tokom 2010. Rusija još uvijek raste na naftnoj industriji, ali traži nove izvore i impulsi razvoja.

24. -struktura uvoza , 229 milijardi dolaraPetrodolari su u probudili uvoz, a rusi sve više kupuju uvezenu robu.glavni je uvoz prehrambenih proizvodastrojevi i opreme - 98,6 milijardi dolara uvoz automobila - 686,6 tisuća automobila u vrijednosti 11,37 milijarde dolara, kamiona ,porasli su za 2,2 puta - 53.700 jedinica. lijekova i medicinskih pomagala - 9,3 milijarde dolaraodjeća, obuća i prehrambeni proizvodi

25. UVOZ IZ EU • Vrijednost (u milijunima euro) Udio ofTotal (%) Udio oftotal EUExports je 1.097.128 100,0% rusija UKUPNO 65,614 ili 6,0% • Strojevi i transportni uređaji 28,194 43,0% • Kemikalije i odnosi prod, n.e.s. 10,908 16,6% • Razni gotovi proizvodi 8,579 13,1% • Proizvodi svrstani po materijalu 7,312 11,1% • Hrana i žive životinje 5,015 7,6% • Proizvodi i transakcije n.c.e. 836 1,3% • Sirove materije, nejestive, 1,2% • Pića i duhan 719 1,1% • Mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi 609 0,9% • Životinjska i biljna ulja, masti i voskovi 308 0,5% • Ostali 20,493

27. Struktura razmjene Hrvatski izvoz u Rusku Federaciju 2009 ukupno = 154 mil USD ( 2008g 186mil USD) 1. lijekovi 51 % 2. kozmetika 9,6% 3. kalupi za ljevaonice , itd 5,09 % 4. umaci i pripravci za umake, miješani začini 4,5 % 5. juhe i prehrana 2,9 5. telefonija 2,44 % 6. dizalice i vitla 2,12 % 7. transformatori i pretvarači 1,52 Hrvatski uvoz iz Ruske Federacije (ukupno = 2.618.796.766 USD) 1. nafta i ulja od bitumenskih minerala 81,73 % 2. naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici 12,98 % 3. kameni ugljen i slična kruta goriva 1,50 % 4. bakrena žica 0,81 % 5. letjelice (helikopteri i zrakoplovi) 0,47% Rusija je naš 14ti partner po redosljedu u našem izvozu i 3. po uvozu.

28. Turizam • dolasci u 2007- 157 tisuća, 2009 -175 tisuća, 2009-133 tisuće • udio noćenja u ukupnom broju je 2,1 posto • Rusi su postali traženi gosti • Imaju dobru pansionsku i vanpansionsku potrošnju • tradicionalne destinacije su Istra i Dubrovnik • zahtjevaju različite sadržaje i visoki nivo usluga • rado se vračaju i preporućaju destinaciju • u Moskvi djeluje predstavništvo HTZa • dobra perspektiva razvoja poslova

29. Ulaganja • od 1993 do 2009 • iz Rusije u Hrvatsku je uloženo 126 milijuna eura • iz Hrvatske u Rusiju je uloženo 48,9 milijuna eura

30. BILATERALNI UGOVORI IZ PODRUČJA GOSPODARSTVA • o trgovini i gospodarskoj suradnji • o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu • o poticanju i zaštiti ulaganja • o isporukama nafte i prirodnog plina iz RF-a u RH , nije produžen • o gospodarskoj i znanstveno – tehnološkoj suradnji na području poljoprivrede i prehrambene industrije • i dr.

31. Sporazum o suradnji između HGK i TIK RF-a (1994. g.) • Komora Zagreb: Deklaracija o suradnji s TIK RF (2005. g.) • Sporazum o suradnji između HGK i Ruskog saveza proizvođača odjeće i veleprodajnog centra Tekstil – Profi (2007. g.) • organizirano više zajedničkih aktivnosti između komora SURADNJA S KOMORAMA RUSKE FEDERACIJE

32. Povećanje domaće proizvodnje Promjene strukture gospodarstva Povećanje zaposlenosti Povećanje izvoza (2 -3 god): Priprema postojećih poduzeća za integriranje u jedinstveno Europsko tržište Otklanjanje prepreka povećanju proizvodnje u postojećim poduzećima INDUSTRIJSKA POLITIKA SDP

33. Dobri primjeri našeg izvoza • U posljednje vrijeme gotovo da nema našeg tradicionalnog izvoza ali se javljaju novi izvoznici ili stare industrije pod novim nazivima , kao Teva umjesto Plive, Rico umjesto Sasa, itd • -Neretvanske mandarin izvozi 'Agrofructus', koje djeluje u sustavu koncerna Agrokor, radi se 33 tisuće tona mandarina, što je više od polovice ukupnog uroda u dolini Neretve u vrijednosti 27 milijuna eura • -tvrtka Rasco iz Kalinovca osvaja rusko tržište ralicom za čišćenje cesta od snijega. Poduzeće je vlastitim znanjem razvijalo svoje proizvode.Na tome radi115 zaposlenih, od čega više od 30 inženjera. Prema obujmu proizvodnje Rasco je četvrta ili peta tvrtka u Europi u tom sektoru, Izvoze više od 60 posto proizvodnje • -Dok-Ing u Rusiju izvozi 14 vozila za gašenje požara • -Očekuje se osnivanje zajedničke tvrtke Ingre i Rosbanka u tuli ,te početak prvih radova u proljeće 2011. INGRA bi bila glavni izvođač radova, a u planiranu gradnju u toj oblasti uključile bi se i još neke hrvatske tvrtke. • -Siscija ima stalni izvoz • Podravka postojano uspješna • Kraš stalno prisutan • Pliva • Viadukt započinje rad na sjevernom Uralu, zajedničko poduzeće

34. Đuro Đaković • Gredelj i prizvodnja vlakova za trnsport vozila • Ericsson Tesla • Belje vina • Genera-Veterina • Pazinka • Kutjevo vina • Belupo • Imunološki zavod • Galenski laboratorij Rijeka • IKOM • Ivančica • Borovo • Emerson • Enatel • Conip • Tramway • Promet u mirovanju • Stanogradnja

35. Jozo Dragan primjer nema ga na listama največih-poćetak u predstavništvu Jugoturbine a sada rico grupa s slovenskim partnerom -Danas Riko grupa ima svoje kompanije u Sloveniji, SAS u Zadru, Švicarskoj i u Rusiji. -Riko grupa trenutačno ima potpisanih ugovora vrijdnih 826 milijuna eura.Usredotočen na tri područja: građevinarstvo, prodaju opreme iz SAS-a i energetiku-u Rusiji se može vrlo mnogo graditi ako se država - u ovom je slučaju to bila Slovenija, a u drugom bi mogla biti Hrvatska - pobrine za kreditiranje proizvođača kvalitetne opreme koja se poslije može ugrađivati u objekte diljem RusijeNovi ugovori-hotel u Jaroslavlju, 40 milijuna eura, hotel Lužniki140 milijuna eura, hotel i poslovni centar Krilatskoju 180 milijuna Sva tri objekta grade se uz kreditnu podršku konzorcija slovenskih banaka i SID-a. u Lipecku skladište 20 milijuna eura, terminal za Interevropu iz Kopra vrijedan 40-ak milijuna eura. Opremanje dječje bolnice u Ekaterinodaru (prije

36. Krasnodaru) 95 milijuna eura, gradnji trafostanice u gradu Elektrostalju, nedaleko od Moskve. Taj je posao vrijedan 126 milijuna eura. Omogućile su ga slovenske banke. Oprema će biti iz Slovenije i dio iz Njemačke. - ZADARSKI SAS IZVOZI 80 POSTO SVOJE PROIZVODNJE U RUSIJU. - Zahvaljujući tome što ih prati HBOR, postigli su dobre izvozne rezultate SAS-ove opreme i u Bjelorusiju, u tvornicu automobila MAZ, te u tvornicu dizelskih motora Avtodizel iz Jaroslavlja 35 milijuna eura, s tvornicom iz Jaroslavlja vrijedan 60 milijuna eura. U sljedeće tri godine izvoze SAS-ovu opremu u tvornicu kamiona Kamaz iz Tatarstana, svake godine po 30-ak milijuna eura.

37. Kako su izvozno organizirani naši susjedi? Slovenija je na ruskom tržištu 2009. godine prodala roba za 519milijuna €, a uvoza 208 milijuna. To je znatno manje od rekord 2008 godine, kada je izvezla 800 milijuna Eura. -Slovenija je posebno je prisutna u Moskvi inekim regijama, Sverdlovska Regija (Ekaterinburg), Čeljabinska regiji, Novosibirsk regija, Leningradska provincije, Republika Tatarstan i Rostovska regija. Slovenija pristupila u EU 2004, i trgovini s Rusijom koristenje carinske i vanjskotrgovinske sporazume EU. Uvoz iz Rusije, dakle, u svim državama članicama EU primjenjuje zajedničke carinske tarife, Carinskim kodeksom EU i, naravno, druge prateće propise.

38. Primjer Krka, Novo Mesto Proizvodnja ove tvornice je 727 mil.eura od toga 90 posto prodaje je izvoz, od toga više od pola je Ruska federacija. Krka tradicionalno ostvaruje trečinu slovenskega izvoza u Rusiju. Krka je upravno dobila i građevinsku dozvolu za novu tvornicu u Rusiji Krka Rus 2, koja će poćeti proizvodnju 2012.

39. Hrvatski izvoz je žrtva unutarnjih političkih igara • prevara prva, • poslije raspada Jugoslavije dio političara bio u zabludi jer je govorio: 'Što će nam Rusija kad mi idemo u Europu? Europa je otišla na istok. • Pokazalo se je da bez obzira na političke ciljeve da je uništiti tehnologije te napustiti tržišta bila teška i nepopravljiva glupost. • Cijelo vrijeme smo lcemjerno bombardirani od tzv ruskoj i komunističkoj opasnosti a istovreneno su najviše krali i uništavali Tzv. NAŠI • prevara druga, • izgubljeno je tržište za najmanje 100.000 proizvodnih radnih mjesta, a ino dug je povećan do 40 i više milijardi eura • dvadeset godina naš vlade proklamiraju se da hrvatsko gospodarstvo mora zasnivati na ekonomiji ponude, a ne ekonomiji potraženj, tj da moramo vlastitom proizvodnjom stvarati inozemnu potražnju , a praksa je dovela do ogromnog zaduženja

40. -univerzalna posljedica-"Hrvatske tvrtke koje ne izvoze uskoro će biti ugrožene i na domaćem tržištu"Od ukupnog hrvatskog izvoza čak 43,4 posto odnosi se na proizvode niske složenosti dok samo 3,3 posto otpada na najsloženije proizvode.zvoz po stanovniku iznosi 1730 eura, a u Sloveniji i Slovačkoj oko 10.000 eura.Udio robnog izvoza u BDP-u Hrvatske iznosi samo 16,5 posto dok je, primjerice, u Mađarskoj taj postotak 63 posto, a u Slovačkoj 60 posto. TO JE NAŠA IZVOZNA REALNOST

41. država mora organizirati • Promociju Hrvatske kao države • Promociju Hrvatskih proizvodnih mogućnosti • Promocija Hrvatskih proizvoda • dosadašnji pokušaji ne daju rezultate

42. izvozi u Rusiju, načelo najpovlaštenije ili.MFN klauzulu, kao opće pravilo, carinska unija, za izvoz robe iz EU u treće zemlje su besplatni Definirati konkretne potizaje izvoza Osigurati stalna sredstva za ove poticaje Potencijalnim izvoznicima ponuditi za rusiju • Plan sajmova • Dizajn sajmova • Plan konferencija • Plan prezentacija • Plan medijskih nastupa

43. STRATEŠKO OPREDJELJENJE IZVOZNIKA JE FORMIRANJE NOVOG IZVOZNOG PROIZVODA • NOVA ZNANJA • NOVA TEHNOLOGIJA • NOVA ORGANIZACIJA • NOVI MARKETING • NOVI NAČIN FINANCIRANJA • NOVI NAČIN UPRAVLJANJA

44. -U Rusiju ići s robom konkurentnom na tržištima EU -Poslovne transakcije često skupe i složene i mogu biti previsoki za jednokratnu isporuku -zbog velikih razlika u razvoju npr. Moskve i regija, regijama je potreban novi razvoj u kojem svojom tehnologijom, organizacijom i robama imaju šansu -organizirati zajedničku proizvodnju u brojnim regionalnim poduzećima i tako dugoroćnije sudjelovati na ruskom tržištu -HBOR bi trebao priptremiti poseban program financiranje izlaza naših poduzeća u regije (srednjeročno financiranje) -u Moskvi se orijentirati na velike distribucijske lance koji su dominantni i u velikim gradovima večina poduzeća je privatna, te su pokušaji podmićivanja besmisleni - klijente je poželjno jedanput na godinu dovesti u Hrvatsku (Jadran). To nije podmićivanje. -poslovne večere i ručkovi obvezno se moraju odraditi, a partneri cijene tople prijateljske odnose u poslovanju Stručnjaci smatraju da je u prosjeku potrebno oko tri godine da postanete poznati i priznati na novom tržištu. To zahtijeva novčane i ljudske resurse, ali i dobru pripremu odnosno planiranje svih aktivnosti. Prijedlozi gospodarstvenicima

45. Sami ili uz pomoć konzaltinga morate • Izraditi izvoznu strategiju • procijeniti postoji li na tržištu potražnja za onim što nudite i da li vaš proizvod zahtijeva neke izmjene, odrediti ciljna tržišta, izvozne ciljeve, potrebna sredstva i očekivane rezultate • Provjeriti što vam je NIŠA na ciljanom tržištemisije poslovanja, analizu situacije u kojoj se poslovni subjekt nalazi, selekciju tržišta na kojem se planira djelovati, utvrđivanje ciljeva, formuliranje strategije za nastup na tržištu kao i implementaciju i marketinga. • kako ćete financirat troškove izvozafinanciranja izvoza , a prije svakog izvoznog pothvata znači i da ćete morati financirati edukaciju rukovodećeg kadra i osoblja koje se bavi marketingom. Odlučite kako ćete se predstaviti ciljanoj publiciproizvod, standardi kvalitete, ime brenda i kvaliteta ambalaže,cijena, distribucija, promociju. • -strani ulagači mogu modernizirati hrvatske izvozne kompanije, surađujte s njima

46. Prijedlozi državi i asocijacijama -zbog političkih dopadljivosti ne odricati se nijednog tržišta -na nivou drževe voditi politiku uravnoteženja uvoza i izvoza, što će učiniti izvoz neophodnim...jer tko će se mućiti u izvozu ako je moguće neodgovorno zaduživanje -U ministarstvu hitno razviti strateški plan nastupa ne samo u Rusiji nego na cijelom prostoru bivšeg SSSR-a -U tom planu odgovoriti na pitanje što je naš strateški proizvod i donijeti mjere za razvoj proizvoda -predvidjeti sredtva za poticanje izvoza -umjesto preskupog predstavništva Gospodarske komore otvoriti u Moskvi “Trade Centar Horvatia” s podružnicama u gradovima s više od milijun stanovnika (postupno otvaranje)

47. -organizirati predstavljanje naših poduzeća u regijama a prema interesu naših poduzeća-pripremiti katalog mogućih investicija u hrvatsku i prezentirati ga ruskim investitorima-pri Predsjedniku hrvatske vlade formirati savjet inostranih investitora radi efikasnog rješavanja problema koje susreću ino investitori u Hrvatskoj-otvoriti mogučnost investiranja u energetske sektore u Hrvatskoj-riješiti otvorena pitanja investiranja u turizam (Haludovo , Mljet)-definirati strategiju kupovanja plina iz Rusije strategiju

48. Razumijevanje ruskog kapitalizma , ruske stabilnosti, te demokratski procesi u Ruskoj Federaciji ruski kapitalzam je činjenica može biti privatni i državni ni jedan interes nije iznad nacionalnog interesa a o kojem odlučuje vrh političke vlasti Rusija još uvijek traži svoj demokratski put , samo etape su ..komunistička gerontoktacija, gorbačovljevki pokušaji, jelcinovska revolucija, socijalistički direktori, oligarhi , siloviki i autoritarno predsjedništvo Rusi će sami opredjeljivati svoj politički razvoj a naše je da s njima više trgujemo imamo mogućnosti, a ključevi našeg uspijeha na ruskom tržištu naleze se u Zagrebu