950 likes | 1.16k Views
Strukturni fondovi Europske unije Projekt jednako razvoj (www.pjr.hr) Ana Fresl Zagreb, 10. listopada 2011. Ciljevi radionice. Upoznavanje sa sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove
E N D
Strukturni fondovi Europske unijeProjekt jednako razvoj (www.pjr.hr) Ana FreslZagreb, 10. listopada 2011.
Ciljevi radionice • Upoznavanje sa sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove • Upoznavanje operativnih programa za financiranje strukturnim fondovima • Usporedna analiza elemenata pretpristupnih i strukturnih fondova EU • Shvatiti što se iz fondova može danas, a što sutra i kako se pripremiti za buduće razdoblje financiranja
Raspored 09:00 – 10:30 Upoznavanje sa konceptom strukturnih fondova i kohezijskim fondom i sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove 10:30 – 10:45 Pauza za kavu 10:45 – 12:15 ESF u okviru politika EU. Svrha i ciljevi programa. Usporedna analiza elemenata razlika pretpristupnih I strukturnih fondova EU 12:15 – 13:15 Pauza za ručak
Raspored 13:15 – 14:30 Usporedna analiza elemenata razlika pretpristupnih I strukturnih fondova EU 14:30 – 14:45 Pauza za kavu 14:45 – 16:00 Vrste projekata koji se financiraju strukturnim fondovima, plan razvoja u strukturnim fondovima Republike Hrvatske, iskustva iz pretpristupnih programa
Današnje druženje • Materijali • Rasprava i pitanja su dobrodošla • Razmjena znanja i iskustava • Konstruktivni komentari i uvažavanje tuđih mišljenja • Stišan zvuk na mobitelima • Raspored i pauze • Evaluacija predavanja • Predstavljanje trenera i polaznika
Ana Fresl, rezultati • Aktivno doprinijela uspostavi i akreditaciji domaćeg sustava provedbe EU fondova (CARDS, Phare i IPA, u MF/SAFU), 5g u SAFU • Samostalno vodila preko 50 projekata, • Upravljala portfeljem odjela od preko 200 projekata, • Napisala / konzultirala pri izradi više od 40 (grant) projekata, • O sustavu upravljanja EU fondovima, načinu kako aplicirati projekt na EU fondove ili uspješno ga provesti educirala preko od 3.000 ljudi iz raznih hrvatskih institucija i tvrtki • O strukturnim fondovima: obuka po stipendiji u Haagu (5 tjedana), praksa u Sj.Irskoj, posjeta Češkom i Danskom sustavu • Vlasnik tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. koja se bavi edukacijom, savjetovanjem, izradom i provedbom projekata
Upoznavanje – predstavite se! • Ime i prezime? • Čime se bavite? • Kakvo imate prethodno poznavanje sustava prepristupnih fondova? • Imate li iskustva s EU projektima i kakva? • Koja saznanja imate o strukturnim fondovima i kohezijskom fondu EU? • Koja imate očekivanja od današnjeg seminara / ciklusa seminara o EU fondovima?
Zašto RH ima pristup pretpristupnim fondovima? • Zbog zajedničkih interesa od kad je Hrvatska postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji • Radi pripreme za članstvo u EU, prvenstveno zbog usklađivanja s “aquis-om” • Kao pomoć u pregovorima za članstvo • Da bi služili javnom, a ne privatnom interesu • Da bi uspostavila procese u upravi, obučila ljudske resurse, pripremila sustav na projektni način razmišljanja i vježbala za buduće strukturne fondove
Što su EU fondovi? • Sredstva poreznih obveznika građana EU, kao dio zajedničkog proračuna EU u koji Hrvatska trenutno ne participira • Europska unija je davatelj sredstava, ali se od Hrvatske očekuje određeno sufinanciranje projekata • Namjenski programi (fondovi) koje EU stavlja Hrvatskoj na raspolaganje od 2002 do članstva • Prosječno godišnje: 100-150 mil EUR • Priprema i vježba za strukturne fondove koji će biti dostupni u uvjetima članstva
Pretpostavke za korištenje pretpristupnih fondova • Uspostavljen sustav za provedbu fondova • Akreditiran decentralizirani sustav za upravljanje EU fondovima – sigurno okruženje za sredstva EU poreznih obveznika • Postojanje kapaciteta za programiranje i strateško planiranje projekata • Postojanje kapaciteta za izradu i provedbu natječaja • Interes za provedbu razvojnih projekata • Financijski kapacitet koji prati provedbu projekata
Pretpostavke za korištenje strukturnih fondova • Članstvo u Europskoj uniji • Sudjelovanje u zajedničkomproračunu EU • Nacionalnizakoniusklađenisazakonima EU • Kompetentna i potpuna državna administracija • Uspostavljene strukture za upravljanje su operativne i iskusne • Velika količina projekata isplanirana • Pretpostavka za uspješno korištenje fondova su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika
Kohezijska politika kao temelj • Regionalna politika, strukturna politika - sinonimi • Politika regionalnog razvoja (uravnoteženja) promicanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kako bi se smanjile regionalne razlike između i unutar država članica • Politika čiji je cilj solidarnost (prelijevanjem novaca iz bogatijih u siromašnije zemlje / regije) i smanjenje razlika koje se produbljuju otvaranjem granica (zajedničko tržište) i uvođenjem jedinstvene valute ili provedbom nekih politike
Kohezijska politika kao temelj • Strukturni fondovi i kohezijski fond su alati, instrumenti kojima se ove politike postižu • Razdoblje 2006-2013: 308 milijardi eura (trećina zajedničkog proračuna EU) • Cilj strukturnih fondova je doći u fazu kada ih ne koristimo, nego se kao posljedica naše visoke razvijenosti našim dijelom izdataka za zajednički proračun EU (a time i za strukturne fondove) financiraju manje razvijene zemlje
Tko daje, tko koristi strukturne fondove? Razlike između tzv. Net contributor i Net Reciever Top 5 net contributors: • Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Nizozemska Top 5 net receivers: • Irska, Grčka, Portugal, Poljska, Španjolska
Zašto kohezijska politika? Europska unija - 27 zemalja: • 480 mil. stanovnika i 270 regija Pokazatelj pariteta kupovne moći (2006.): • Prosjek EU 27 23.600 • London 79.400 • Rumunjska 5.800 Cilj Regionalne politike: konkurentnost Europe (ulaganja u ljudski potencijal, radna mjesta i životni standard) i uravnotežen razvoj
Pravila regionalne pomoći • Koncentracija: novac ide na ključna područja razvoja (teritorijalni pristup) i ključne prioritete razvoja (funkcionalni kriterij) • Programiranje: višegodišnji strateški planovi regija/država koji trebaju osigurati koherenciju financiranih projekata • Dodanost: projekti financirani iz EZ proračuna moraju biti „dodatni” u odnosu na unutarnje intervencije • Partnerstvo: aktivna suradnja lokalnih/regionalnih tijela sa nacionalnim i europskim -odluke se moraju donijeti na najnižoj razini teritorijalnog upravnog sustava gdje je najviše informacija dostupno i gdje se najbolje odluke mogu donijeti (supsidijarnost)
Nositelji regionalne politike u EU • Ključna uloga - Europska komisija: odobrava strateške programe, prati njihovu provedbu, sudjeluje u izradi programskih dokumenata te nadzire provedbu i način korištenja odobrenih sredstava. • Vijeće EU (Vijeće ministara) - utvrđuje ukupna sredstva za šestogodišnje razdoblje, zadatke, ciljeve i način rada fondova za dodjelu pomoći, te pravila koja se na njih primjenjuju (na prijedlog EK, po pristanku EP) • Odbor regija te Gospodarski i socijalni odbor - imaju savjetodavnu ulogu u postupku donošenja odluka na području regionalne politike.
“Nuts“ • Franc. “Nomunclature des Unites territoriales statistiques” • Podjela EU na manje teritorijalne statističkejedinice • Statistika (EUROSTATT), NUTS nivoi 1, 2 3 • Zašto? Jedinstvenaiuniformnaraščlambateritorijalnihjedinicazaregionalnestatistike EU • Statističke regije Europe stvorene za potrebe korištenja strukturnih fondova (kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći) • Unificirani pokazatelji za svaku zemlju
“Nuts“ • Kriteriji: 1. Broj stanovnika 2. Administrativnapodjeladržave 3. Specijalizacijaregija 4. Geografske / specifičnostiispecifičnostiokoliša Kriterij stanovništva: • NUTS I : 3 000 000 - 7 000 000 (koristi se za statističke svrhe) • NUTS II: 800 000 - 3 000 000 (osnova za utvrđivanje SF) • NUTS III: 150 000 - 800 000 (male regije)
Statističke regije - primjer • Primjer pogrešne statistike u Nizozemskoj • Pogrešan izračun (statistika) je (nenamjerno) učinila regiju prihvatljivom za strukturne fondove • “Housing” kao rješenje
NUTS i SF “Convergence objective”: ESF / ERDF – 75% GDP EU-27 (NUTS 2), 85 % proračuna “Competitiveness objective”: NUTS 1 / 2 koji nisu pokriveni prethodnim + “Territorial cooperation”: NUTS 1, 2 (uz granice) i NUTS 3 (morske granice) 10 – 13% proračuna Ostatak proračuna : međuregijska suradnja, razvoj gradova i neurbanih (seoskih) područja
“NSRF” • Programiranje - predstavlja osnovni preduvjet u formuliranju EU regionalne politike – strateška dimenzija vođenja politike • Osnovu programiranja čine programski dokumenti (do 2006. - Okvir za potporu zajednice/Jedinstveni programski dokument, od 2007. NSRF - Nacionalni strateški referentni okvir) • Programski dokument pokriva 7-godišnje razdoblje (povezano s proračunom EU) i predstavljaključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava strukturnih instrumenata EU
Programiranje • Programski dokument mora odražavati nacionalne/regionalne prioritete ali i biti usklađen sa strategijama na razini EU • Definiranje razvojnih potencijala regija ali i problema • Traži pristup strukturnim fondovima kao “bottom - up” • praksa: postkomunističke države imaju znatne poteškoće sa decentralizacijom i prepuštanjem ovlasti na niže razine (problemi koji se reflektiraju u iskorištenosti EU sredstava)
European Regional Development Fund - ERDF • Investicije u industriji i poduzetništvu • Podrška malim i srednjim poduzećima • Istraživanje, razvoj i inovacije • Poticanje stalnog zapošljavanja u regijama sa visokom stopom nezaposlenosti • Infrastrukturni projekti, lokalne inicijative i projekti vezani uz zaštitu okoliša za pomoć ekonomskom razvoju regija • Turistički i kulturni projekti
European Social Fund - ESF • Razvoj ljudskih resursa • Razvoj koncepta cjeloživotnog učenja • Borbu protiv nezaposlenosti • Razvoj tržišta rada • Aktivnije uključivanje žena u trzište rada • Promocijuobrazovanja (i treninga) • Promociju ekonomske i socijalne kohezije
Cohesion Fund - CF • Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu zemlju: površina i broj stanovnika • Projekti vezani uz promet i okoliš • Zemlje čiji je per capita dohodak manji od 90 % prosjeka EU • Min iznosi projekata 25 mil EUR • Različitost u odnosu na strukturne fondove: Koriste ih države, a ne regije (NUTS 2) Sufinanciranje države članice iz nacionalnog proračuna nije uvjet
Cilj 3 – Europska teritorijalna suradnja • Programi prekogranične i transnacionalne suradnje (SEE, MEDITERAN), programi umrežavanja • NUTS III regije mogu koristiti – administrativne vlasti, javna tijela, neprofitna tijela, socio-ekonomski partneri • 2,4% kohezijskih sredstava (ERDF fond) • Sredstva su namijenjena poticanju uravnoteženoga, trajnog i ujednačenog razvoja te pozitivna praksa prostornog planiranja , uobičajeni ciljevi su razvoj malog i srednjeg poduzetništva, okoliš, turizam i kultura
Fondovi za poljoprivredu(Zajednička polj. politika – CAP) • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) • Ulaganja u poljoprivredne posjede (konkurentnost, ekološka održivost), modernizacija prerade i trženja • Osposobljavanje mladih poljoprivrednika (savjetovanje, obuka), ranije umirovljenje, poticanje šumarstva • Diversifikacija djelatnosti: obrtništvo, turizam • Osnovna ruralna infrastruktura, očuvanje sela i krajolika
Fondovi za poljoprivredu(Zajednička polj. politika – CAP) • Europski fond za ribarstvo (EFF) • Obnova i modernizacija flote, ulaganja u ribarske luke • Uravnoteženost izlova, naknade za privremenu obustavu aktivnosti, poticanje akvakulture • Modernizacija prerade, trženja i marketinga
Operativni program promet 2013 (draft) Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture vezane uz TEN-T koridore 1.1 Nadogradnja hrvatske željezničke prometne mreže koja se nalazi na ili je spojena s TEN-T koridorima. Aktivnosti će predstavljati nastavak intervencija koje su otpočele u ranijim pretpristupnim programima ISPA i IPA 1.2 Razvoj multimodalne prometne mreže i njeno povezivanje s TEN-T koridorima u sektorima:unutarnjih plovnih putova, morskih luka i zračnih luka 1.3 Razvoj hrvatske cestovne mreže koja se nalazi na ili je spojena s TEN-T koridorima
Operativni program promet 2013 (draft) Prioritetna os 2: Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture 2.1 Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture, sustava javnog gradskog prijevoza i okolišno prihvatljivih prometnih sustava Prioritetna os 3: Tehnička pomoć 3.1 Potpora u upravljanju Operativnim programom “Promet” 3.2 Jačanje kapaciteta Upravljačkog tijela i potencijalnih korisnika 3.3 Izrada temeljnih studija, te potpora u pripremi za sljedeće programsko razdoblje
Operativni program promet 2013 (draft) Potencijalni korisnici: • HŽI d.o.o. • Lučke uprave luka na unutarnjim plovnim putovima • Agencija za unutarnje plovne putove • Hrvatske ceste d.o.o. • Hrvatske autoceste d.o.o. • Lučke uprave morskih luka • Zračne luke • Županijske uprave za ceste • Županije i gradovi
Operativni program okoliš i energetika 2012-2013 Prioritetna os 1: Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoći zraka, zaštiti prirode (NATURA 2000) i sektoru energetike • Razvoj infrastrukture u sektorima otpada, zraka i prirode, investiranjem u izgradnju i/ili obnavljanje infrastrukture, te podrška pripremi projekata: • Izgradnjom infrastrukture u gospodarenju otpadom • Sanacijom lokacija visokoonečišćenih otpadom • Saniranjem i zatvaranjem neodgovarajućih odlagališta otpada • Nadogradnjom mreže za praćenje kakvoće zraka • Izgradnjom malih infrastrukturnih projekata za parkove prirode i druga zaštićena područja • Podržavanjem prijelaza s tradicionalnih na obnovljive izvore energije ; energetska učinkovitost
Operativni program okoliš i energetika 2013 (draft) • Prioritetna os 2: Intervencije u sektoru gospodarenja vodama • RazvojinfrastruktureugospodarenjuvodamaipodrškapripremiprojekatausmjerenihnauklanjanjeprijetnjinaokolišiljudskozdravljeuzrokovanihvodomisušomiusklađivanjesEUdirektivama: • izgradnjom/obnavljanjem/nadogradnjominfrastrukturnihobjekataucjelovitomgospodarenjuvodama:sustavizaopskrbupitkomvodomsuređajimazapročišćavanjepitkevodeisustaviodvodnjeotpadnihvodasuređajimazapročišćavanjeotpadnihvoda • Smanjenjem gubitka vode iz sustava za opskrbu pitkom vodom i sustava otpadnih voda • Osiguranjem pomoći u pripremi projekata za poboljšanje gospodarenja i infrastrukture u područjima zaštite od poplava, melioracijske odvodnje i navodnjavanja
Operativni program okoliš i energetika 2013 (draft) Prioritetna os 3: Tehnička pomoć • osiguranje podrške u upravljanju i provedbi Operativnog programa za okoliš i energetiku Korisnici: FZOEU, DHMZ, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, HEP, Plinacro, MK, HV
Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft) Prioritetna os 1: Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva 1.1. Poboljšanje poslovnog okruženja i povećanje konkurentnosti MSP-a • Promotivne aktivnosti, poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje suradnje • Izravna potpora za mala i srednja poduzeća 1.2.Transfer tehnologije i podrška gospodarstvu temeljenom na znanju • Infrastruktura za istraživanje i razvoj • Poboljšanje uvjeta za razvoj inovacija
Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft) Prioritetna os 2: Jačanje razvojnog potencijala hrvatskih regija 2.1. Javna poslovna i turistička infrastruktura • Javna poslovna infrastruktura • Javna turistička infrastruktura 2.2. Elektroničke komunikacije 2.3. Obrazovna infrastruktura 2.4. Zdravstvena infrastruktura 2.5. Modernizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft) Prioritetna os 3: Tehnička pomoć 3.1. Podrška upravljanju i provedbi Operativnog programa 3.2. Jačanje kapaciteta Upravljačkog i Provedbenih tijela te potencijalnih korisnika 3.3. Izrada sektorskih studija i pomoć u pripremi za sljedeće programsko razdoblje
Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 1: Potpora pristupa održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage • Potpora pristupa održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage kroz provedbu aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative • Potpora razvoju poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i obrta • Jačanje aktivnosti i cjeloživotnog usmjeravanja HZZ-a i drugih mehanizama potpore tržištu rada • Jačanje zdravlja na radu i sustava sigurnosti na radu
Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 2: Jačanje socijalnog uključivanja skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama • Promicanje socijalne uključenosti kroz podršku u pristupu zapošljavanju kao i pristupu obrazovanju skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama • Podrška razvoju socijalnih usluga i kapaciteta pružatelja tih usluga u borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva kako bi se poboljšale mogućnosti zapošljavanja i usklađivanja poslovnog i obiteljskog života
Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 3: Unaprjeđenje ljudskih potencijala u obrazovanju i istraživanju i razvoju • Poboljšanje usluga obrazovanja kroz provedbu reformi na temelju strategija s ciljem jačanja ljudi za prilagodbu na potrebe društva znanja • Dodatni razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s ciljem potpore konceptu cijeloživotnog učenja • Umrežavanje aktivnosti između visokoškolskih ustanova, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća
Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje • Jačanje uloge civilnog društva radi boljeg upravljanja putem promicanja socijalnog dijaloga • Jačanje uloge organizacija civilnog društva za društveno-gospodarski rast i demokratski razvoj