680 likes | 1.65k Views
ANALIZA TROŠKOVA. Dr Svetislav Polovina. DEFINICIJA TROŠKA. Pod troškom se podrazumijeva novčana vrijednost inputa korištenih u proizvodnom procesu tijekom vremena. Poznavanje troškova je bitna pretpostavka svakog ekonomskog odlučivanja.
E N D
ANALIZA TROŠKOVA Dr Svetislav Polovina
DEFINICIJA TROŠKA • Pod troškom se podrazumijeva novčana vrijednost inputa korištenih u proizvodnom procesu tijekom vremena. • Poznavanje troškova je bitna pretpostavka svakog ekonomskog odlučivanja. • Tri su osnovne vrste troškova: a) ukupni, b) granični, c) prosječni.
UKUPNI TROŠKOVI • Ukupni troškovi (TC = Total Costs) su najniži ukupni novčani izdaci potrebni da se proizvede određena količina proizvoda. • Dijele se na ukupne fiksne troškove (TFC = Total Fixed Costs) i ukupne varijabilne troškove (TVC = Total Variable costs) • TC = TFC + TVC
UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI • Ukupni fiksni troškovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje. • Ukupni fiksni troškovi postoje i onda kada poduzeće iz bilo kojeg razloga ne radi. • Najvažniji fiksni trošak je amortizacija opreme i zgrada. • TFC = TC - TVC
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI • Ukupni varijabilni troškovi su oni koji se mijenjaju s promjenama obima proizvodnje. Povećanjem proizvodnje TVC rastu dok njenim smanjenjem oni opadaju. • Najznačajniji varijabilni troškovi su troškovi radne snage, sirovina i energije. • TVC = TC - TFC
GRAFIČKI PRIKAZ TC, TFC, TVC (2) • Ukupni troškovi se grafički prikazuju krivuljom TC koja ima oblik položenog slova “S” polazeći od razine TFC. • Ukupni fiksni troškovi se grafički prikazuju krivuljom TFC koja je usporedna s apscisom na kojoj se očitava opseg proizvodnje. • Ukupni varijabilni troškovi se grafički prikazuju krivuljom TVC koja također ima oblik položenog slova “S” s početkom u ishodištu. Ona je zrcalna slika krivulje TC.
TROŠKOVI I VRIJEME • Troškovi obzirom na vrijeme mogu biti kratkoročni i dugoročni. • Podjela troškova fiksne i varijabilne vrijedi samo u kratkom roku dok su u dugom roku svi troškovi varijabilni. • Kratki rok je kraći u privrednim granama u kojima je mala količina fiksnih inputa ili ako se oni mogu lako zamijeniti. Suprotno je u granama s velikom količinom fiksnih inputa. Primjer : u tekstilnoj industriji kratki rok se izražava u mjesecima a u industriji čelika godinama.
GRANIČNI TROŠKOVI • Granični troškovi (MC = Marginal Costs) pokazuju porast ukupnih troškova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda. • Izračunavaju se kao odnos promjene ukupnih troškova i promjene ukupnog outputa. • MC = Promjena TC / Promjena Q • Granični troškovi se mogu definirati i kao nagib krivulje TC.
GRANIČNI TROŠKOVI (2) • Fiksni troškovi ne utječu na granične troškove. • Granični troškovi ovise samo o varijabilnim troškovima pa je MC = F (VC). • Granični troškovi se mogu definirati i kao odnos promjene TVC i Q. • MC = Promjena TVC / Promjena Q • Kumulativnim zbrajanjem MC dobiva se TVC
GRANIČNI TROŠKOVI (3) • Krivulja graničnog troška ima oblik slova “U” (tzv. U krivulja). • Iz takvog oblika krivulje zaključujemo da MC imaju fazu degresije do točke svog minimuma kada ulaze u fazu progresije. • U zoni degresije MC granični proizvodi faktora rastu a u zoni progresije MC granični proizvodi opadaju uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa. • KRIVULJA MC OD TOČKE MINIMUMA PA NADALJE ODREĐUJE OBLIK KRIVULJE PONUDE
PROSJEČNI UKUPNI TROŠKOVI • Prosječni ukupni troškovi (ATC = Average Total Costs) dobiju se dijeljenjem ukupnih troškova (ATC) s proizvedenom količinom (Q) u nekom vremenskom razdoblju. • Formula : ATC = TC / Q • Nazivaju se i jediničnim troškovima. • Dijele se na prosječne fiksne troškove (AFC) i prosječne varijabilne troškove (AVC)
PROSJEČNI UKUPNI TROŠKOVI (2) • Krivulja prosječnih ukupnih troškova ima oblik slova “U”. Ima fazu degresije, točku minimuma i fazu progresije. • ATC postiže svoj minimum tek poslije minimuma MC odnosno minimuma AVC. • ATC može padati čak i ako AVC raste.
PROSJEČNI FIKSNI TROŠKOVI • Prosječni fiksni troškovi su jednaki fiksnim troškovima po jedinici proizvoda. AFC = FC / Q TFC = AFC * Q AFC = ATC - AVC Krivulja AFC je negativnog nagiba približavajući se asimptotski apscisi povećanjem outputa. Zbog smanjenja AFC uz pretpostavku ceteris paribus porast proizvodnje smanjuje ATC.
PROSJEČNI VARIJABILNI TROŠKOVI (AVC) • AVC se dobiva tako da se ukupni varijabilni troškovi (TVC) podijele s obimom proizvodnje u nekom vremenskom razdoblju. • AVC = TVC / Q • TVC = AVC * Q • AVC = ATC - AFC Krivulja AVC ima oblik slova “U”. Njen minimum je između minimuma MC i minimuma ATC.
ODNOS MC I ATC (1) • Ako su MC manji od ATC, ukupni prosječni troškovi će se smanjivati. • Ako su MC jednaki ATC, prosječni ukupni troškovi ostaju nepromijenjenni. • Ako su MC veći od ATC, prosječni ukupni troškovi će rasti
ODNOS MC I AVC • Ako su MC manji od AVC, prosječni varijabilni troškovi će se smanjivati. • Ako su MC jednaki AVC, prosječni varijabilni troškovi će ostati nepromijenjeni. • Ako su MC veći od AVC, prosječni varijabilni troškovi će rasti
ODNOS MC I ATC (2) • Rastuća krivulja MC siječe krivulju AVC i ATC u njihovim minimumima. • Ako se ATC smanjuju troškovi zadnje proizvedene jedinice su manji od troškova ranije proizvedenih jedinica. • Ako se ATC povećava troškovi zadnje proizvedene jedinice su veći od troškova svih ranije proizvedenih jedinica.
DUGOROČNI TROŠKOVI (LRC) • Poslovna politika poduzeća se zasniva na praćenju dugoročnih troškova (LRC), tj. onih kod kojih su svi faktori proizvodnje promjenljivi. • Najvažniji su dugoročni prosječni troškovi (LRAC) i dugoročni granični troškovi (LRMC)
DUGOROČNI PROSJEČNI TROŠKOVI (LRATC) Dugoročni prosječni troškovi su troškovi poduzeća po jedinici proizvoda u dugom vremenskom razdoblju. Izračunaju se tako da se dugoročni ukupni troškovi (LRTC) podijele s količinom LRACT (Q) = LRTC (Q) /Q
DUGOROČNI GRANIČNI TROŠKOVI (LRMC) • LRMC pokazuje odnos promjene dugoročnih ukupnih troškova i promjene outputa.
ODNOS IZMEĐU LRMC I LRATC • Kada LRATC opada tada su LRMC manji od LRATC. • Kada LRATC raste tada su LRMC veći od LRATC • Kada su LRATC u svom minimumu, LRMC jednak je LRATC.
LRATC I EKONOMIJA RAZMJERA • LRATC su u tijesnoj korelaciji s ekonomijom razmjera • Kod rastuće ekonomije razmjera LRATC opada dok je LRMC manji od LRATC. • Kod opadajuće ekonomije razmjera LRATC raste dok je LRMC veći od LRATC. • Kod konstantne ekonomije razmjera LRATC se ne mijenja i jednak je LRMC.
PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA (1) • Poduzeće da bi maksimiziralo profit mora poslovati po pravilu najmanjeg troška. • Po tom pravilu poduzeće poduzeće proizvodi uz najniže troškove ako koristi inpute tako da granični proizvodi svakog korištenog inputa izraženi u novčanim jedinicama budu međusobno jednaki.
PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA (2) • Za proizvodnu funkciju Q = f (L, K, N)ona glasi: • MPL /PL = MPK / PK = MPN /PN • U gornjem izrazu MPL, MPK i MPN su granični proizvodi rada, kapitala i prirodnih resursa, dok su PL, PK i PN cijene navedenih proizvodnih inputa.
PRAVILO SUPSTITUCIJE • Pravilo supstitucije je posljedica primjene pravila najmanjeg troška. • Prema njemu smanjenje cijene jednog proizvodnog faktora povećava njegov granični proizvod po novčanoj jedinici što ga čini produktivnijim u odnosu na druge. To će izazvati supstituciju skupljeg i manje produktivnog inputa jeftinijim i efikasnijim.
PRIMJER PRAVILA SUPSTITUCIJE • Pri MPL = 20, MPK = 16 i MPN = 12 te pri cijenama PL = 5$, PK = 4$ i PN = 3$ poduzeće posluje prema pravilu najmanjeg troška. • Padne li PL na 4$ a cijene drugih inputa ostanu iste MPL/PL će se povećati na 5 i bit će viši od MPK/PK i MPN/PN (4). • To će dovesti do supstitucije kapitala i prirodnih resursa radom koji je jeftini i produktivniji čimbenik proizvodnje.
EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI • Eksplicitni troškovi su oni nastali plaćanjem cijena proizvodnih inputa. Ove troškove evidentira računovodstvo. • Implicitni troškovi obuhvaćaju oportunitetne troškove a računovodstvo ih ne evidentira.
RAČUNOVODSTVENI I EKONOMSKI TROŠKOVI • Računovodstveni troškovi obuhvataju samo eksplicitne troškove. • Ekonomski troškovi obuhvataju kako eksplicitne tako i implicitne troškove.
RAČUNOVODSTVENI I EKONOMSKI PROFIT • Računovodstveni profit čini razlika između ukupnog prihoda i eksplicitnih troškova. • Ekonomski profit čini razlika između ukupnog profita i ekonomskih troškova.
PRIMJER IZRAČUNAVANJA EKONOMSKOG PROFITA • Zadatak: Jerry je kompjutorski programer koji je zarađivao 50000 $ godišnje. Odlučio je otvoriti privatni biznis investirajući 100 000 $ svoje ušteđevine (kamatna stopa je 7 % godišnje). U prvoj godini on je ostvario ukupni prihod od 200 000 $ uz eksplicitne troškove od 12o tisuća $. Koliki je njegov eksplicitni profit ? • Rješenje: 23 000 $. Implicitni troškovi su jednaki propuštenoj zaradi od 50 000 $ plus 7000 $ kamate. 23000 = 200 000 – (120 000 + 7000)
BILANCE PODUZEĆA • Svaki ekonomski subjekt da bi mogao uspješno poslovati mora poznavati dinamiku i stanje svojih prihoda i troškova. To se čini bilanciranjem. • Razlikujemo dvije vrste bilance : a) bilancu uspjeha i b) bilancu stanja.
BILANCA USPJEHA • Bilanca uspjeha prikazuje tijek prodaje, troškova i prihoda tijekom godine ili računovodstvenog razdoblja. Ona pokazuje da li poduzeće u razmatranom razdoblju posluje uspješno ili ne. • Osnovni identitet bilance uspjeha: • Neto dohodak (profit) = ukupni prihod – ukupni troškovi
ANALIZA BILANCE USPJEHA • Stavke 2 – 4 su varijabilni troškovi • Stavke 5 – 7 su fiksni troškovi • Među fiksnim troškovima najvažniji je trošak amortizacija • Amortizacija je godišnji novčani odbitak namijenjen obnovi fizički istrošenog fiksnog kapitala. • Postoje različiti oblici amortizacije. Najjednostavnija među njima je vremenska amortizacija.
BILANCA STANJA • Bilanca stanja pokazuje financijsku sliku poduzeća u danom vremenskom trenutku. • Sastoji se od aktive (procijenjene vrijednosti imetka ili prava koja poduzeća ima ) na jednoj strani i pasive (novac i obveze koje poduzeće ima) i neto vrijednosti s druge. • UKUPNA AKTIVA = UKUPNA PASIVA+ NETO VRIJEDNOST • NETO VRIJEDNOST = UKUPNA AKTIVA – UKUPNA PASIVA
ANALIZA BILANCE STANJA • Bilanca stanja uvijek mora biti u ravnoteži jer je neto vrijednost razlika između ukupne aktive i ukupne pasive. • Tekuća aktiva je promjenljiva dok fiksna aktiva pokazuje vrijednost kapitalnih dobara i zemlje. • Na strani pasive dospjeli računi i mjenice pokazuju koliko je poduzeće dužno.Dospjele obveznice su dugoročni zajmovi koji su u optjecaju na tržištu kapitala
V A Ž N O !!! • Bilanca uspjeha ne obuhvaća oportunitetne troškove • Ako oportunitetni troškovi premaše profit tada knjigovodstveno uspješno poduzeće postaje neuspješno jer posluje s neto gubitkom. • Oportunitetni troškovi su ograničeni potražnjom i ponudom na konkurencijskim tržištima tako da je tržišna cijena vrlo blizu oportunitetnom trošku.
IZBOR METODA PROIZVODNJE • Određeni opseg proizvodnje može se ostvariti korištenjem različitih kombinacija proizvodnih faktora. • U Cobb-Douglasovoj proizvodnoj funkciji izvjesni proizvodni učinak se može ostvariti kako primjenom kapital-intenzivne metode (više kapitala, manje rada) tako i primjenom radno-intenzivne metode (više rada, manje kapitala)
ANALIZA PROIZVODNE FUNKCIJE • Tablica pokazuje da se obim proizvodnje od 346 jedinica može ostvariti na četiri načina (6K+1L, 3K+2L, 2K+3L, 1K+6L). Obim proizvodnje od 490 jedinica također se može ostvariti na četiri načina. • Tablica pokazuje da granični proizvod varijabilnog inputa uz pretpostavku ceteris paribus ima tendenciju smanjenja uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa (Ako je K=1=const. MPL je 59,45,37, 34,30 itd.)
IZOKVANTA ILI KRIVULJA JEDNAKOG PROIZVODA • Izokvanta je krivulja koja pokazuje sve tehnološki djelotvorne kombinacije dvaju inputa koji daju isti proizvodni rezultat. • Izokvanta je grafički prikaz proizvodne funkcije u kojoj su kombinacije proizvod nih faktora varijabilne dok opseg proizvodnje ostaje isti.
OBILJEŽJA IZOKVANTE • udaljenost izokvante od ishodišta pokazuje veličinu proizvodnje. Što je izokvanta dalje od ishodišta opseg proizvodnje je veći i obrnuto • izokvante su obično konveksne prema ishodištu • izokvante se međusobno ne sijeku • nagib izokvante je negativan • nagib izokvante je određen graničnom stopom tehničke supstitucije(MRTS), tj. odnosom fizičkih graničnih proizvoda korištenih inputa (MPL/MPK)
MAPA IZOKVANTI • Više izokvanti prikazanih na jednom grafu čini mapu izokvanti. • Pokazuju sličnost s krivuljama indiferencije • Razlika među njima je što izokvanta veličinu proizvodnje može izraziti kardinalnim brojem dok krivulja indiferencije ne može izraziti visinu ukupne korisnosti
MINIMALIZACIJA TROŠKOVA • Uz dane cijene proizvodnih inputa poduzeće će izabrati onu kombinaciju inputa koja daje najmanje ukupne troškove. • Drugim riječima poduzeće se mora ponašati tako da u jednadžbi TC=L*PL+K*PK gdje su PL i PK konstantni a Li K varijabilni ostvari što niži TC