John Stuart Mill On Liberty , 1869. izvornik - bartleby/130/

1. John Stuart Mill On Liberty, 1869. izvornik -http://www.bartleby.com/130/ O slobodi, Naše teme 3/4, 1978. Raščlamba: Anđelko Milardović ožujak 2006.

2. Bilješka o J.S. Mill-u • John Stuart Mill (1806 – 1873) • Rođen je u Londonu • Sin engleskog filozofa i ekonomista Jamesa Milla, od kojeg je stekao prvo obrazovanje • Engleski filozof i politički ekonomist, utjecajan liberalni mislilac 19. stoljeća • Zalagao se za utilitarizam • 1823. zajedno sa Jeremy Benthamom pokreće Westminster Review časopis za radikalne filozofe • Kratko vrijeme bio je izabran za nezavisnog člana Parlamenta (1865-1868) – prvi se zalagao za davanje prava glasa ženama • U djelu On Liberty promiče ideju slobode i zalaže se za ograničavanje moći društva nad pojedincem • Najvažnija djela: • (1848) Principles of Political Economy • (1859) On Liberty • (1861) Utilitarianism

3. J.S. Mill on-line http://www.filozofija.net http://www.iep.utm.edu/m/milljs.htm http://www.utilitarianism.com/jsmill.htm http://www.bartleby.com/130/ http://plato.stanford.edu/entries/mill/ http://www.philosophenlexikon.de/mill.htm http://www.philosophypages.com/ph/mill.htm

4. I. DIO: O predmetu ovoga ogleda: građanska ili društvena sloboda –priroda i granice vlasti • Predmet ogleda je «građanska ili društvena sloboda-priroda i granice vlasti koju društvo može legitimno vršiti nad pojedincem» (str.684).Temeljni pojam ovog ogleda jes l o b o d a.(http://en.wikipedia.org/wiki/Freedom_%28political%29) • U staro vrijeme sloboda je predstavljala «zaštitu od tiranije političkih vladara»(str.684.) • Oni koji su naginjali slobodi nastojali su ograničiti vlast vladara • Stjecanjem političkih sloboda građana vladar nije smio iste pogaziti, ako bi to činio mogao je uslijediti ustanak • Drugo ograničenje vlasti bilo je uz pomoć ustavnih ograničenja • Ljubitelji slobode težili su proširenju sloboda • Vladajući su trebali biti «djelotvorno odgovorni naciji»

5. I. DIO: O predmetu ovoga ogleda: građanska ili društvena sloboda –priroda i granice vlasti • Mill kaže da je njihova «vlast bila uza sve to vlast nacije, koncentrirana i u pogodnom obliku za primjenu» • Dalje on produbljuje temu o predmetu ovoga ogleda. Pa kaže da on želi utvrditi načelo «koje bi moralo apsolutno vladati u postupcima društva prema pojedincu kad ga treba na što prinuditi ili nadzirati…. Po tom je načelu samozaštita jedina svrha zbog koje čovječanstvo, bilo pojedinačno ili kolektivno, ima pravo da se miješa u slobodu akcije svakog od svojih članova» (str.691.) • Sila se može primijeniti samo protiv onoga koji je spreman činiti ili čini nepravdu drugima • Takav je odgovoran društvu za svoje ponašanje «koje se tiče ostalih» • Prinuda je opravdana samo zbog toga da bi drugi mogli mirno živjeti

6. I. DIO: O predmetu ovoga ogleda: građanska ili društvena sloboda –priroda i granice vlasti • NAVLASTITO PODRUČJE SLOBODE podrazumijeva «unutrašnje područje svjesnosti» («slobodu misli i osjećaja, apsolutnu slobodu mišljenja i osjećaja o svim stvarima, praktičnim ili teorijskim, znanstvenim, moralnim i teološkim»)( str.693.) • Zatim Mill govori o slobodi ukusa i težnji izgradnje našeg života • O slobodi udruživanja • Društvo u kojemu nisu poštovane ove slobode ne može se smatrati slobodnim društvom • Svatko je vlasnik svoga tijela i čuvar vlastita zdravlja • Sekularizacija života, kaže Mill, spriječile su uplitanje zakona u privatna pitanja (religijska)

7. II. DIO: O slobodi mišljenja i raspravljanja • Sloboda mišljenja kao pretpostavka svake slobode • Mišljenja se bilo prava bilo kriva ne mogu gušiti • Mišljenja se ne smiju nametati drugima • Ljudi trebaju priznati vjernost dokaza u raspravi • Rasprava treba biti slobodna • Mišljenje se ne smije progoniti (delikt mišljenja) • Sloboda mišljenja je većina da bi pojedinci stjecali i stekli «duhovnu veličinu za koju su sposobni» • Gdje nema rasprave nema ni slobode mišljenja ni mogućnosti dosezanja duhovne veličine na pojedinačnoj razini • Sama rasprava mora biti sloboda i bez uvreda, kleveta i izokretanja i netolerancije • Zakon i vlast ne smiju zapriječiti slobodu javnog mišljenja • Mill dalje govori o moralu javnog raspravljanja • Ljudi trebaju slobodno postupati po svojim mišljenjima

8. III. DIO: O individualnosti(http://en.wikipedia.org/wiki/Individualism) • Pod individualnošću Mill ne misli ništa drugo do li r a z v o j osobe • Individualnost mogu razvijati, kako Mill kaže, dobro razvijena bića • Pojedinčeva sloboda je ograničena. Taj isti pojedinac ne smije»ometati druge ljude»(str.921.) • Mill polazi od teze da je slobodan razvoj individualnosti bitan element blagostanja • Pojedinci trebaju težiti individualnom sposobnosti • Mill potiče filozofiju «osobnih poticaja i sklonosti» • Sve što je modro i plemenito mora biti pokrenuto od pojedinca • Pojedinac je središte djelovanja ili akter akcije a ne kolektiv • Pokazivanje individualnosti znak je razvijenog i slobodnog bića • Ljudski napredak ima prepreku u «despotizmu običaja» • Mill dalje govori o duhu napretka, koji po njemu nije uvijek i «duh slobode» • No, veli on, jedini pravi napredak je napredak slobode

9. IV. DIO: O granicama društvene vlasti nad pojedincem • Pravedna granica suvereniteta «pojedinca nad sobom» • Autoritet društva? • Individualnost pojedincu i društvu? «Koliko bi ljudskog života trebalo pripasti individualnosti, a koliko društvu? • Mill kaže da će svatko dobiti svoj dio. • «Individualnosti treba pripasti onaj dio života u kojem se uglavnom radi o pojedinčevim interesima, a društvu onaj dio u kojem se većinom radi o društvenim interesima.» (str.938.) • Društvo je ugovor i svatko u tom odnosu ima neke obveze. Pojedinci dobivaju zaštitu i slobodu kao «blagodat» života, a zauzvrat, ako se tako može reći, pojedinci trebaju paziti na vlastito «ponašanje prema ostalima»(str.938.) • Društvo ne samo što ima to prova nego može nametnuti pravila ponašanja • Pojedinci se u vlastitu ponašanje prema drugima moraju držati nametnutih pravila • Ne postupa li se tako slijedi kazna i gubitak ugleda • Ako pojedinac svojim djelovanjima izravno ne ugrožava drugog pojedinca njegovo djelovanje ipak štetno po moralno zdravlje može biti obuzdan poradi nepromišljenosti, razuzdanosti i neumjerenosti • Društvo nad pojedincem ima «prevlast odgoja» i mogućnost uplitanja u život pojedinca

10. V. DIO: Primjene • Mill spominje dva načela u ovoj raspravi • Prvo načelo kaže da «pojedinac nije odgovoran društvu za svoje postupke ukoliko se ti postupci ne tiču nikoga drugog osim njega samog.» • Drugo načelo kaže da « pojedinac je odgovoran za takve postupke koji su štetni interesima drugih, te ga može podvrći društvenim ili zakonskim kaznama, ako društvo misli da su nužne za njegovu zaštitu.» (str.955.) • Zatim kaže kako je prethodno istaknut principslobode pojedinaca koji ima slobodu sklapanja ugovora s drugim pojedincima • Mill navodi i tri vrste prigovora uplitanja vlade u slobodu pojedinaca • Prva. Pojedinci neku stvar mogu bolje napraviti nego vlada. Posao će najbolje napraviti onaj koji je osobno zainteresiran. I tu se vlada ne treba miješati.

11. V. DIO: Primjene • Druga. Pojedinci nekada ne mogu neki posao tako dobro izvršiti kao «vladini organi». • Mill kaže, unatoč tomu kako je «poželjno da je izvrše oni a ne vlada, jer je to sredstvo za njihov duševni odgoj, izvjesni način jačanja njihovih radnih sposobnosti, vježbanja njihova uma i dobrih poznavanja onih predmeta koji im tako budu prepušteni» (str.969.) • Posao gospodarenja općinskim poslovima treba prepustiti lokalnim vlastitima, dok bi industrijske projekte trebala voditi gospodarska udruženja • «Treći i najuvjerljiviji razlog da se ograniči uplitanje vlade jest njezino vrlo štetno nastojanje da poveća svoju moć» (str.969.) • Mill na kraju primjećuje: »Zlo počinje kad vlada umjesto da podupre djelovanje i snagu pojedinaca ili skupina djeluje umjesto njih; kad ih, umjesto da ih obavještava, savjetuje, i u slučaju potrebe javno prekori, prisiljava da rade u lancima, ili im zapovjedi da stanu u stranu pa sama radi umjesto njih» (str. 973-4)

12. V. DIO: Primjene • O državi kaže: »Konačno država vrijedi onoliko koliko vrijede pojedinci koji je sačinjavaju; a država koja zapostavlja duhovni razvitak i napredak pojedinaca radi nešto veće upravne vještine ili radi onoga što se u poslovnim detaljima u praksi čini kao da je upravna vještina, država koja sprječava razvoj svojih građana radi toga da mogu biti prikladnije oruđe u njezinim rukama, pa makar i u korisne svrhe, uvjerit će se da se s malim ljudima zaista ne mogupostizati velike stvari, i da joj savršenstvo stroja kojim je sve žrtvovala na kraju ništa ne koristi, budući da mu nedostaje životne snage koju je više voljela odstraniti, kao bi stroj mogao raditi bez zapinjanja» (str. 973.) • Millov manifest slobode bio je ujedno posljednji veliki tekst prije sloma liberalizma, pod utjecajem velike gospodarske krize i pojave kolektivizama tj. totalitarizma u Europi i svijetu, koji su u Hayekovu djelu pod utjecajem Milla bili predmetom kritike i obranom individualizma i slobode.