Renesansa u Hrvatskoj

1. Renesansau Hrvatskoj Marija Rušev, prof. Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, Zadar

2. Povijesne prilike: Hrvatska je rascjepkana • krajevi Hrvatske pod turskom vlašću • primorski dijelovi pod mletačkom vlašću • Banska Hrvatska je u sastavu Habsburške Monarhije • jedini slobodni teritorij je Dubrovačka Republika (do 19.st.)

3. Renesansa u Hrvatskoj: 15. i 16. st. Dubrovnik Zadar Šibenik • Prethodnici:hrvatski humanisti (pisali na lat. j.) • Književna središta: Dubrovnik, Hvar, Split, Trogir, Šibenik, Zadar • Utjecaji: talijanski humanizam i renesansa utječu na razvoj književnosti u primorskim gradovima • Razvoj gradova, pomorstva, trgovine, umjetnosti, književnosti Radovanov portal, Trogir Trogir Hvarsko kazalište (16.st.)

4. Marko Marulić Split, 1450.-1524. • Plemić iz splitske obitelji Pečanić • Studirao pravo u Padovi • U Splitu obavljao bilježničke (pravne) poslove • Djela na hrvatskom j. : • Judita • Suzana • Molitva suprotiva Turkom • Tuženje grada Hjeruzolima • Anka satira Judita, 1521. • U posveti don Dujmu Balistriliću, Marulić objašnjava: • razlog pisanja “Judite”na hrvatskom jeziku: “Ulize mi u pamet da ju stumačim našim jazikom”,kako bi je razumjeli i oni “ki ne znaju knjige latinske aliti dijačke”. • uzori su mu hrvatski pisci : “po običaju naših začinjavac” i antički pisci: “po zakonu ... starih poet”.

5. “Judita”, 1521. (napisana 1501.) • Prvo tiskano umjetničko djelo na hrvatskom jeziku (splitska čakavica) • “Otac hrvatske književnosti” – dao je dostojanstvo svom pučkom materinskom jeziku (poput Dantea) • Tema iz Starog zavjeta: udovica Judita ubija asirskoga vojskovođu Holoferna i tako spašava židovski narod • Poticaj na pisanje : stvarna opasnost od Turaka nadomak Splita • Kompozicija: • 6 pjevanja • Stih: dvostruko rimovani 12-erac • Likovi u suprotnostima : Judita = dobra, plemenita, lijepa, uzorna, hrabra; simbol naroda i domovine u opasnosti Holoferno= osvajač, pun poroka, oholnik, neprijatelj; simbol opasnosti, nepravde, zla

6. “Judita”-značajke- • Renesansna poetika: ugledanje na vergilijanski ep; petrarkistički motiv ljepote žene (Juditino ukrašavanje); kronološki prikaz; invokacija; posveta; narodni jezik; suvremena tematika (turska opasnost) • Kršćansko-etički motivi: biblijska tematika, duhovnost iznad tjelesnosti; obrana naroda i slobode • Srednjovjekovni elementi: religiozna tematika, kršćanski svjetonazor, alegoričnost, didaktičnost • Ideja djela: Juditina hrabrost i Betuljanima i hrvatskom narodu pokazuje da se uz Božju pomoć i vlastitom vjerom čovjek može spasiti od svake opasnosti.

7. Petar Zoranić Zadar, 1508.-1569.(?) • Plemić iz ninske obitelji Tetačić • Bio je pravnik i notar • Djela: “Ljubveni lov” i “Vilenica” (izgubljena su) • “Planine”1569. (napisane 1536.) • Prvi hrvatski roman ; u prozi i stihu; 24 poglavlja • Vrsta: pastirsko - alegorijski roman • Iz posvete Mateju Matijeviću: • briga za hrvatski jezik: “pisah ... jer jazik kim općimo pošpuren jest latinskim”(tj. talijanskim) • hrvatska književnost nema dugu tradiciju: ”put moj po neuvižbanu konjicu po stazi netlačeni prošad” • Danteov utjecaj: glavni lik je pjesnik; hrvatski jezik (a ne latinski); motiv pakla (Vražja vrata); vila vodilja (Milost)

8. GEOGRAFSKI PRIKAZ ZORANIĆEVA PUTOVANJA : Nin - Paklenica – Velebit – Dinara – Šibenik – Zadar - Nin

9. “Planine”,1569. (napisane 1536.) Velebit • Tema: Glavni lik i pripovjedač, pastir Zoran, odlazi u planine da se izliječi od ljubavne boli. • Dvije razine romana: • doslovna: putovanje zaljubljena pastira Zorana po realnim hrvatskim krajevima • alegorijska: čovjekov život je putovanje prema spoznaji, kamo ga vodi Božja milost • Srednjovjekovni elementi: • alegoričnost putovanja (putovanje=čovjekov život) • alegoričnost broja 7 (7 godina je zaljubljen,7 dana putuje,7 slapova) • Renesansni elementi: • glavni lik Zoran = P. Zoranić • ich-form ; realni pripovjedač • zamišljeno putovanje realnim prostorima • opisivanje vlastitih osjećaja, prirode i stvarnog života • angažirani stavovi o upadima Turaka, odnarođivanju, o zapostavljanju hrvatskoga jezika, otporu Turcima, pustošenju hrvatskih krajeva (“rasuta bašćina”) • svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i nacionalnom jeziku, te potreba njihove afirmacije

10. “Planine” = najdomoljubnije renesansno djelo: promiče hrvatski jezik, proslavlja prirodne ljepote domovine, potiče na otpor neprijatelju, promiče svijest o kontinuitetu hrvatskoga jezika i kulture, kudi odnarođivanje, iskazuje domoljublje • AKTUALIZIRAJ citate iz “Perivoja od Slave”: • “Ah nepomnjo i nehaju jezika hrvatskoga!” • “Znam da Hrvat... da se manom, pače sobom sramuju i stide, i prem ako ki poje ali piše, u jini tuj jezik piše i poje.” • “Po grčkoj zemlji nî gore...nî rike ... nî školja ... dil lažući ... pišući rese, a naše ove vele veće, gizdave i prudne prez hvale i časti... zagluhe stoje.” Sv.Nikola, Nin Sv.Križ, Nin Panorama Nina i ninske solane

11. Opsada Sigeta, gravura 16.st. Brne KarnarutićZadar, 1515./1520. – 1573. • Zadarski plemić, konjički časnik, odvjetnik • Djela: “Ljubav i smrt Pirama i Tižbe” (prema Ovidiju) • “Vazetje Sigeta Grada”, 1548.=dvostruko rimovani 12-erac, 4 pjevanja • Prvi hrvatski umjetnički ep s temom iz suvremene povijesti • Posveta: Jurju, sinu Nikole Šubića Zrinskog • Tema: Bitka kod Sigeta 1566. u kojoj su Turci porazili kršćansku vojsku predvođenu Nikolom Šubićem Zrinskim (3 000 branitelja Sigeta naprama 10 000 turskih vojnika) • egzistencijalo pitanje života; otpor i borba protiv osvajača Turaka • opisan je Sulejmanov pohod, opsada Sigeta i herojska smrt Zrinskog • AKTUALIZACIJA: “Gdo s poštenjem spravan na ov svit umira, vični mu glas slavan do nebes dopira.”

12. Petar Hektorović Stari Grad (o.Hvar), 1487.-1572. Tvrdalj, Stari Grad • Lirski i epski pjesnik, prvi zapisivač narodnih pjesama • Djelo: Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1556.= prvi hrvatski putopis • Kompozicija: 3 dijela/dana; stih: dvostruko rimovani 12-erac • Prvi opis stvarnog putovanja; od lokaliteta Ploče u Starom Gradu na o. Hvaru, preko o. Brača, do Nečujma na o. Šolti gdje je često boravio Marko Marulić • Vrsta: putopisni ep; poslanica Jeronimu Bartučeviću; ribarska ekloga (razgovor) • Uz pjesnika, glavni likovi su ribari/težaci Nikola Zet i Paskoje Debelja • Putovanje protječe u ribarenju, razgovoru i pjevanju narodnih pjesama (“Marko Kraljević i brat mu Andrijaš”; “I kliče djevojka”...) • Prvi put su, uz riječi narodnih pjesama, zapisane i note • Renesansni elementi: stvarno putovanje (likovi, mjesta, pojedinosti), opis prirode; univerzalni motivi: prolaznost, ljubav prema čovjeku, prirodi i domovini, sklad prirode i čovjeka; ich-form • Motivacija: “I kliče djevojka”, CD “Cesarice 2”, str.B

13. Hanibal Lucić Hvar, 1485.-1553. • Plemić, dramatičar, pjesnik, hvarski sudac • Djela: • Pjesničke zbirke: “Pisni ljuvene”; “Skladanje izvarsnih pisan razlicih” • Drama: “Robinja” – prva hrvatska drama sa suvremenom tematikom (upadi Turaka i odvođenje u roblje) • Stih: dvostruko rimovani 12-erac; 3 čina • “Jur nijedna na svit vila” • Remek-djelo hrvatske renesansne poezije • Stih: simetrični osmerac; strofa: oktava • Hermetičnost i simetrija: jednaki su 1. i 8. stih te 2. i 7. stih • Motivi: ljubav, ljepota (pojedinosti) te emocionalni doživljaj žene • Uzori: Petrarca, dubrovački petrarkisti, domaća tradicija, narodna poezija • Renesansno poimanje ljepote: ljepota je božanski dar; izraz savršene ravnoteže osjetila, razuma, tijela i duha; harmonija pojedinosti i cjeline

14. Dubrovački pjesnički krug • Šiško Menčetić: pjesnik - petrarkist • Pjesme sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine: (Prvi pogled, Blaženi čas i hip) • Džore Držić, pjesnik-petrarkist i dramatičar • Pjesme sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine (“Draža je od zlata”) • Pisac prve hrvatske pastoralne drame “Radmio i Ljubmir” • Mavro Vetranović, pjesnik i dramatičar, benediktinac • pisao religiozne, refleksivne i satirične pjesme (“Mojaplavca”) • Drama “Orfeo”, prikazanje “Posvetilište Abramovo”, ep “Piligrin” • ZbornikNikše Ranjine, 1507. – najstarija rukopisna zbirka hrvatskih petrarkističkih pjesama. Ranjina je zapisivao pjesme svojih suvremenika pjesnika (oko 800 pjesama). Temeljni motivi pjesama: neuzvraćena ljubav i ženska ljepota.

15. Renesansna lirika • Ljubavna, petrarkistička = • Motivi: ljubav, prvi susret, ljubavna čežnja, ljepota žene i njezino djelovanje na druge, bol zbog neuzvraćene ljubavi • Stih: dvostruko rimovani 12-erac i 8-erac • Refleksivna i duhovna = o životu, smrti i prolaznosti, o ljudskoj sudbini • Satirična = satira na ljudske mane (oholost, laž, pohlepa) i javni život • Pokladna = vezana uz karneval • Vrsta: maskerata= pokladna pjesma koju govori neka maska (gata sudbinu, daje ljubavne savjete) • Mikša Pelegrinović (Hvar): “Jeđupka”, djelo se sastoji od 1 uvodne i 6 maskerata koje djevojkama govori mladić prerušen u ciganku; katreni; 8-erac Sandro Botticelli

16. Marin DržićDubrovnik,1508.-Venecija,1567.) DJELA: • Pastorale: Tirena, Venera i Adon, Grižula • Pokladna igra (farsa): Novela od Stanca • Komedije: Dundo Maroje, Skup, Arkulin, Tripče de Utolče, Pjerin • Tragedija: Hekuba • Dramatičar, svećenik, orguljaš, tajnik grofa Rogendorfa, urotnik • Jedan od najistaknutijih europskih renesansnih komediografa • Realistički je prikazao dubrovačko društvo svoga doba: razuzdanu mladež, škrte starce, trgovce, zaljubljene, došljake i strance, kurtizane, sluge, gospare i pučane, prikazavši vječne teme: odnos sela i grada, mladosti i starosti, mudrosti i ludosti, inteligencije i gluposti.

17. “Dundo Maroje”Prolog Dugog Nosa • Sadrži glavnuideju djela: suprotstavljanjeljudi nazbilj ljudimanahvao koji narušavaju društveni sklad: • Prolog Dugog Nosa: “Ljudi nahvao ... priđoše u ove naše strane, i to prokleto sjeme – čovuljci, žviranti, barbaćepi, obrazi od papagala...s koze udreni, ljudi nahvao – useliše se u ovi naš svijet”. Ljudi nahvao (zavidni, nakazni, pokvareni, zli) su se namnožili i potisnuli ljudenazbilj (blage, tihe, mudre, razumne): “Narav, kako ih je uresila pameti, tako ih je i ljepotom uljudila ... srce nose prid očima, da svak vidi njihove dobre misli.” • Ljudi nahvao prepoznaju se u Držićevim urotničkim pisamima Cosimu de Mediciju: “Imamo lude upravljače koji misle da su mudri, a nesposobni su, ne vrijede ništa... Zar da se dubrovački puk pod jarmom petnaestorice nemoćnih i bezvrijednih luđaka...sada boji i koleba podići glavu?!”

18. Dundo Maroje - komedija karaktera i intrige • Dvije dramaturške linije i dva odnosa: • Sluga Pomet pomaže svom gospodaru Ugu Tudešku da osvoji kurtizanu Lauru – odnos nemoćnih gospodara i lukavih slugu • Dundo Maroje uspijeva vratiti dukate i nadmudriti svog razuzdanog sina Mara – odnos škrtog oca i rasipnog sina • Odlike djela: • Držić slijedi antičku tradiciju eruditne plautovske komedije • Djelo počiva na antitezi “inferiornog mnoštva nasuprot mudroga i vještog pojedinca, čovjeka obdarenog vrlinama, sposobnog da svlada prevrtljivu sreću i trijumfira nad nesposobnima i nerazboritima “(I.Vavra). • “Homo novus”, tj. idealni renesansni čovjek je inteligentan, razuman, darovit, mudar, strpljiv, hedonist; svojom sposobnošću (vitru) okreće sreću (fortunu) u svoju korist.

19. Prokomentirajte i aktualizirajte Pometove misli: • “Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat, trijeba bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi, kad se umije vladat...” • “Trijeba je bit pacijenat i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa” • “...a merita moj profumani trbuh da mu vjerno služim ... er me nigda ne izdava na dobru obroku ... trbuše moj dragi gospodine, primi u pacijenciju; odsela ćeš kadgodi i srdjelicom se pasat” • “Fortunu pišu ženom ne zaman... obrće se sad ovamo sad onamo” • “...tko nije provao zlo, ne zna što je dobro” • “...nisam kako i njeki ki u dobru prijatelja ljube, u zlu ne čine ga se vidjet” • “nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potištene...” • Pomet = homo novus, inteligentan, mudar, hedonist, filozof • Životna filozofija Pometova: treba biti strpljiv i znati se ponašati u životnim situacijama, podnijeti teškoće da bi kasnije uživao u svom uspjehu, znati obrnuti sreću u svoju korist jer ni obrazova- nje ni moć ni talent ni novac nisu presudni da čovjek bude sretan.

20. Renesansa u Europi i Hrvatskoj Juraj Dalmatinac, portreti Šibenčana na katedrali Sv.Jakova Tizian: Žena s ogledalom Renesansa u Europi: • Čovjek i priroda u centru pažnje • Optimizam, staloženost duha, vjera u ljubav i vrijednosti ovozemaljskih dobara • Jednostavnost, jasnoća, smisao za mjeru, harmonija izraza • Univerzalnost motiva; realizam • Jezik= narodni (a ne latinski) • Renesansni čovjek je kritičan, aktivan, realističan, optimističan, teži ljepoti i uživanju u ovozemaljskim dobrima Renesansa u Hrvatskoj • Ima sve odlike europske renesanse, ali ima jak naglasak na nacionalno što se iskazuje : • u vezanosti uz hrvatski jezik • u vezanosti uz zavičaj • u aktualnosti, tj. političkoj, povijesnoj i društvenoj stvarnosti (turska opasnost, odnarođivanje, zapostavljenost hrvatskoga jezika) • U pojedinačnome, tj. nacionalnom prepoznaje se univerzalno; aktualna tematika, realizam (renesansno)

21. Aktualizacija/rasprava uz pojedina djela iz hrvatske književnosti Juraj Dalmatinac • “Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje” Iv. 15, 13 • Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice: “O nehaju i nepomnjo jazika hrvackoga”? • Što je za čovjeka poticajnije/važnije: voljeti nekoga ili biti voljen? • Kako je renesansni čovjek doživljavao ženu, a kako je doživljava suvremeni čovjek? • “Gdo s poštenjem spravan na ov svit umira, vični mu glas slavan do nebes dopira.” • Koga bi Držić danas nazvao ljudima nazbilj, a koga ljudima nahvao? • Razlikuje li se mladi renesansni čovjek od današnjega? • Tko sve dava, vele dava; a tko srce dava, svega sebe dava! • “Amor nije amor, zlato je amor!” • Sa tuđom maskom lakše se živi

22. Julije Klović (“Mikelangelo minijature”) : Minijature iz Časoslova Farnese, 1546. s prikazom Poklonstva mudraca i Salomon s kraljicom od Sabe (Slika na naslovnici: Nikola Božidarević, Triptih, 15.st., Dubrovnik)