SOCIJALNI DIJALOG U HRVATSKOJ

1. MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA SOCIJALNI DIJALOG U HRVATSKOJ Marko Krištof, pomoćnik ministra

2. SAŽETAK PREZENTACIJE • Pregled poslodavačke i sindikalne scene • Karakteristike i slabosti socijalnog dijaloga • Prijedlog novog zakonskog rješenja • Prezentacija mjere „Promocija socijalnog dijaloga” (IPA-4)

3. Udruge sindikata i poslodavaca • U Hrvatskoj je registrirano 284.932 poslovna subjekta, od kojih je aktivno njih 128.930, koje zapošljavaju 1.343.405 radnika • Poslodavci su udruženiu 57 udrugai tri udrugeviše razine, od kojih je samoHrvatskaudrugaposlodavacanacionalno reprezentativnaudruga • Registrirano je 534 sindikata, od kojih 297 djelujenapodručjudvijeilivisežupanija. Prema zadnjem prebrojavanju (2009.), ukupan broj članova sindikata je 423.964, što predstavlja značajnu gustoću (35% ) i na europskoj razini. • Sindikati su udruženi u 24 udrugevišerazine, od kojih je 5 sindikalnihsredišnjicareprezentativnonanacionalnoj razini

4. Karakteristike socijalnog dijaloga • Kako je 88% od ukupno 845 važećih kolektivnih ugovora1 sklopljeno je na razini poduzeća, kolektivno pregovaranje može se smatrati decentraliziranim, međutim zbog proširenih kolektivnih ugovora (trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo) te kolektivnih ugovora u javnom sektoru, procjenjuje se da je kolektivnim ugovorima pokriveno cca 61% zaposlenih u Hrvatskoj (44% u privatnom i gotovo 100% u javnom sektoru). 1 Dragan Bagić - Industrijskiodnosi u Hrvatskoj (2011.)

5. Slabosti socijalnog dijaloga • Problemi kolektivnog pregovaranja – poteškoće pri formiranju pregovaračkih odbora, česta nemogućnost dogovora o sastavu, dugotrajan proces prebrojavanja, neefikasna medijacija u slučaju spora (odlučuje Gospodarsko-socijalno vijeće), na što je upozorila i Europska komisija. Nevoljko pregovaranje u pojedinim sektorima zbog produžene primjene pravnih pravila. • Mali broj formiranih socijalnih vijeća (2 tripartitna i jedno bipartitno) • Niski kriteriji nacionalne reprezentativnosti omogućuju „sindikalni dumping” • Mali broj inicijativa socijalnih partnera (primjer: dugotrajan proces izrade zakona o reprezentativnosti)

6. Reprezentativnost udruga poslodavaca na nacionalnoj razini u novom zakonu Reprezentativna udruga poslodavaca više razine je udruga koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete: • da je najmanje šest mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje reprezentativnosti upisana u registar udruga poslodavaca više razine, • da je u nju udruženo najmanje tri tisuće poslodavaca ili da u nju udruženi poslodavci zapošljavaju najmanje sto tisuća radnika, • da je u nju udruženo najmanje pet udruga poslodavaca koje djeluju u različitim područjima odnosno odjeljcima djelatnosti utvrđenim Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, • da ona ili u nju udružene udruge poslodavaca zajedno imaju područne urede u najmanje četiri županije, • da raspolaže potrebnim prostorom i drugim materijalnim uvjetima za rad te da zapošljava najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu.

7. Reprezentativnost udruga sindikata na nacionalnoj razini u novom zakonu Reprezentativna udruga sindikata više razine je udruga koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete: • da je najmanje šest mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje reprezentativnosti upisana u registar udruga sindikata više razine, • da ona ili u nju udruženi sindikati imaju najmanje pedeset tisuća radnika članova, • da je u nju udruženo najmanje pet sindikata koji djeluju u različitim područjima, odnosno odjeljcima djelatnosti utvrđenim Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, • da ona ili u nju udruženi sindikati imaju područne urede u najmanje četiri županije, • da raspolaže potrebnim prostorom i drugim materijalnim uvjetima za rad te da zapošljava najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu. U broj radnika članova sindikata ubrajaju se radnici kojima poslodavac temeljem pisane suglasnosti usteže sindikalnu članarinu od plaće i radnici članovi sindikata koji samostalno uplaćuju sindikalnu članarinu. Ako se radnicima članovima sindikata plaća ne isplaćuje redovito, podatak o broju članova utvrđivat će se prema podacima za zadnju isplaćenu plaću.

8. Reprezentativnost za kolektivne pregovore • Ako na području za koje se pregovara djeluje samo jedan sindikat, isti se smatra reprezentativnim i njegovu reprezentativnost nije potrebno utvrđivati. • Ako na području za koji se pregovara djeluje više sindikata, poslodavac može pregovarati s pregovaračkim odborom kojeg pisanim sporazumom utvrde svi sindikati koji djeluju na području za koje se sklapa kolektivni ugovor. Sindikati potpisnici sporazuma smatraju se reprezentativnim i njihovu reprezentativnost nije potrebno utvrđivati. • Ako na području za koje se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora djeluje više sindikata, a isti ne postignu pisani sporazum, svaki sindikat, poslodavac odnosno udruga poslodavaca može pred Povjerenstvom za utvrđivanje reprezentativnosti pokrenuti postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata.

9. Postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata • Reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat koji kod poslodavca ili na području za koje se sklapa kolektivni ugovor, ima najmanje desetposto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavaca koji posluju na području za koje se sklapa kolektivni ugovor. • Ako se pregovara za sklapanje kolektivnog ugovora na području u kojemu djeluje sindikat čiji su članovi radnici iste struke, reprezentativnim sindikatom smatra se i sindikat koji ima najmanje trideset posto radnika članova od ukupnog broja radnika iste struke zaposlenih kod poslodavaca koji posluju na području za koje se sklapa kolektivni ugovor. • utvrđena reprezentativnost zadržava se u razdoblju od tri godine od dana njenog utvrđivanja.

10. Formiranje pregovaračkog odbora • Pregovarački odbor ima najmanje tri, a najviše jedanaest članova. • Reprezentativni sindikati sporazumom određuju sastav pregovaračkog odbora. • Ukoliko se ne mogu dogovoriti, sastav Pregovaračkog odbora određuje Povjerenstvo na način da će svaki reprezentativni sindikat biti će zastupljen u pregovaračkom odboru s najmanje jednim članom, a zastupljenost svih sindikata u pregovaračkom odboru mora biti što je moguće u većoj mjeri u skladu s udjelom članova pojedinog reprezentativnog sindikata u ukupnom broju sindikalno organiziranih radnika na području za koje se sklapa kolektivni ugovor.

11. Statistika članova sindikata • Novi zakon će omogućiti i evidenciju broja članova reprezentativnih sindikata, na razini zemlje, ali i po područjima odnosno odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti. • Poslodavci su sindikalnim povjerenicima dužni dostaviti broj članova kojima se usteže članarina, a ako to ne učine po nalogu Državnog inspektorata kaznit će se kaznom od 20.000 do 50.000 kuna. • Novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 kuna kaznit će se udruge poslodavaca i sindikati koje dostave netočan broj članova.

12. Mjere za povećanje kvalitete socijalnog dijaloga • S ciljem podizanja kvalitete socijalnog dijaloga, ministarstvo priprema i seminare o socijalnom dijalogu za državne službenike, u kojima će predavači biti predstavnici poslodavaca i sindikata.

13. Mjere promicanja socijalnog dijaloga (IPA-4) • Detektiravši da udruge radnika nedovoljno koriste europske programe koji su im na raspolaganju, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, u čijoj je nadležnosti i razvoj ljudskih potencijala unutar predpristupne pomoći IPA, isplaniralo je dvije nove mjere namijenjene promociji socijalnog dijaloga i jačanju kapaciteta socijalnih partnera. Za tu svrhu, socijalnim partnerima stavljeno je na raspolaganje 800.000 eura, za koje će uskoro biti raspisani natječaji uz minimalno sufinanciranje.

14. Aktivnosti unutar predložene mjere „promocija socijalnog dijaloga” • Promocija važnosti socijalnog partnerstva, • edukativni programi o mehanizmima socijalnog dijaloga, • pripreme za socijalni dijalog na europskoj razini, • izgradnja kapaciteta za projekte Europskog socijalnog fonda, • Projekte za razmjenu informacija o zakonima, • edukacije za sindikalne aktiviste, sindikalne povjerenike i predstavnike radničkih vijeća i • promocija sektorskog bipartitnog socijalnog dijaloga.

15. Aktivnosti unutar predložene mjere „jačanje kapaciteta socijalnih partnera” • analiza socijalnih partnera i njihovih kapaciteta u kontekstu članstva u Europskoj uniji, • edukacije o europskim standardima u socijalnom i sektorskom dijalogu, • edukacije o europskim iskustvima bipartitnog i tripartitnog sektorskog dijaloga, • studijski posjeti zemljama s tradicijom socijalnog dijaloga, • komparativna analiza sektorskog dijaloga u EU i Hrvatskoj • razvoj i implementacija web portala za suradnju i razmjenu podataka među socijalnim partnerima.

16. Hvala na pažnji