150 likes | 424 Views
Potencijali bioplina u Hrvatskoj. Prof . dr . sc . Davor Kralik Poljoprivredni fakultet u Osijek u. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Zajednica obnovljivih izvora energije Grupacija za bioplin. STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE
E N D
Potencijali bioplina u Hrvatskoj Prof. dr. sc.DavorKralik Poljoprivredni fakultet u Osijeku HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA • Zajednica obnovljivih izvora energije Grupacija za bioplin
STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE • Republika Hrvatska će poticati proizvodnju i uporabu bioplina, domaću proizvodnju bioplinskih postrojenja te izgradnju distribuiranih izvora energije (iskoristivih za potrebe samih farmi, ali i lokalne zajednice) radi zbrinjavanja otpada iz poljoprivredne proizvodnje, smanjenja emisije stakleničkih plinova, ali i poticanja razvoja poljoprivrednih gospodarstva. Vlada Republike Hrvatske će svojim politikama unapređivati suradnju nadležnih ministarstva ali će i djelovati stvaranjem edukativnih programa usmjerenih prema korisnicima i potencijalnim poduzetnicima.
Cilj je da se već u 2010. godini iz obnovljivih izvora energije proizvodi oko 42 PJ, a u 2020. godini čak oko 84 PJ.
Republika Hrvatska Strategijom postavlja cilj da iz poljoprivredne proizvodnje u energetske svrhe iskoristi u 2020. godini ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grlai da tako proizvede oko 2,6 PJ energije iz bioplina odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina.
2005. godine ukupno 13.121.000 jedinki, što iznosi: 869.730 UG Od ukupnog broja UG 20% iznosi 173.946
Razlika broja životinja u odnosu na 2005. godinu (%) Broj uvjetnih grla u RH kroz vremensko razdoblje od 2005 do 2007 godine (000) Dnevna količina životinjskih ekskremenata u RH na bazi UG je 784.015,26 m3 Najveća proizvodnja : u govedarskoj proizvodnji50,4%, u svinjogojskoj proizvodnji 30,5%
126 bioplinskihpostrojenja od 1MW ili 131 bioplinsko postrojenje od 1MW Energetska strategija predviđa 26,2 MW (20% uvjetnih grla)
Trenutni iskazani interes 36,39 MW
kao sirovine za proizvodnju bioplina mogu poslužiti sve vrste organskih otpada, ekskrementi domaćih životinja, posebno uzgojena biomasa, kanalizacijske vode i industrijske otpadne vode • Ostaci poljoprivredne proizvodnje poput slame, glava šećerne repe, razno lišće, ostaci voća i povrća, stabljika, ljuske, šumska biomasa (iver, strugotine, piljevina) kao i ostaci hrane također se upotrebljavaju za dobivanje bioplina.
Osim iskorištavanja otpada sade se biljke namijenjene isključivo proizvodnji bioplina (kukuruz, soja, lupina i dr.) i uzgajaju posebne kulture, obično na biološkim pročišćivačima otpadnih voda. Uzgajaju se vodeni ljiljan, vodena salata, vodena leća (Lemna), vodeni zumbul (Eichorniacrassipes ) i slično vodeno bilje te alge
Prepreke u realizaciji izgradnje bioplinskih postrojenja • Nedovoljno znanje • Zahtjevna procedura u ishođenju dokumentacije (nedefinirani rokovi) • Zakonski apsurdi(lokacija i oprema) • Loša kreditna linija (ne konkurentnost) • Priključak na mrežu • Probni rad i isporuka energije • Nepovoljna cijena za el. energiju – deponijski plin i kanalizacijski mulj
Zagrebačke otpadne vode (ZOV), imaju pročistač voda s mehaničko i biološkim tretiranjem te mogućnost proizvodnje bioplina 2 x1,5 MW, • PZ Osatina2 x 2MW, • mTEOJakuševac, Zagreb 2 MW.