1 / 30

Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj

Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Prve ideje o zaštiti prirode i okoliša u Hrvatskoj javljaju se krajem 19 st. Poznati hrvatski prirodoslovci V. Vouk , I. Pevalek , M. Hirtz ,

cree
Download Presentation

Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

  2. Prve ideje o zaštiti prirode i okoliša u Hrvatskoj javljaju se krajem 19 st. • Poznati hrvatski prirodoslovci V. Vouk, I. Pevalek, M. Hirtz, I. Horvat, E.Rossleri dr. objavljuju članke o zaštiti prirode i okoliša u stručnim časopisima: Priroda, Šumarski list, Hrvatski planinar • 1893. godine u Zakonu o lovu, prvi put normirana je zaštita ptica pjevica • 1893. godine osniva se Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice

  3. 1900. godine donesen je Zakon o zaštiti pećina • 1928./29. godine Hrvatsko prirodoslovno društvo i Hrvatsko • planinarsko društvo doprinose proglašenju Nacionalnih parkova • Plitvička jezera i Paklenica • 1945. godine donesen je Zakon o zaštiti spomenika kulture i • prirodnih rijetkosti • 25.01.1946. godine u Zagrebu je osnovan Zemaljski zavod za • zaštitu prirodnih rijetkosti NRH • 2003. godine Zavod ulazi u sastav Ministarstva kulture RH

  4. U Deklaraciji o zaštiti okoliša u RH, koju je Sabor donio 1992. godine, sadržano je opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice, kojima će se u potpunosti osigurati trajna, sustavna i učinkovita zaštita prirode i okoliša • Hrvatska je također ratificirala brojne međunarodne zakonske akte, te provodi zaštitne postupke jednake onima u svijetu • 1999. godine Hrvatska donosi Nacionalnu strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) • 2005. godine Hrvatska,Zakonom o zaštiti prirode(NN, 70), zaštićuje 9,52% ukupne površine kopna i 0,9% površine Jadranskog mora, najveći dio zaštićenih područja odnosi se na Nacionalne parkove i Parkove prirode (9,10%) kopnene površine

  5. Ekološka mreža • Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000 važnih za očuvanje ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova • Uspostava ekološke mreže u Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti prirode

  6. Slika 172. Ekološka mreža RH

  7. U 2002. godini počela je provedba LIFE III projekta CRO-NEN, koji je rezultirao izradom prijedloga nacionalne ekološke mreže, kao osnove za izradu uredbe o proglašenju Ekološke mreže RH • U 2007. godini Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu zaUredbu Vlade o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07), koja je usvojena u listopadu 2007. • Područja ekološke mreže u Hrvatskoj,sukladno ekološkoj mreži Europske unije NATURA 2000, podijeljena su na međunarodno važna područja zapticete područja važna za ostale divlje svojte i stanišne tipove

  8. Svako područje sadrži ciljeve očuvanja,odnosno popis vrsta i stanišnihtipovazbog kojih je uvršteno u ekološku mrežu Dodatno, svako područje ekološke mreže sadrži i smjernice za mjere zaštite koje se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe, koje na područjima ekološke mreže koriste prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvate, kod zahvata u prostoru obvezna je izrada studije utjecaja na okoliš, procjene utjecaja na prirodu i ekološku mrežu • Ekološka mreža RH obuhvaća 47% kopnenog i39% morskog teritorija Republike Hrvatske i dvakoridora:koridor za morske kornjače tekoridor Palagruža-Lastovo- Pelješac (područje važno za selidbu ptica) (za detaljne informacije pogledajte web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http:// www.dzzp.hr)

  9. NATURA 2000 • Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od kopnenih i morskih područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije • Cilj Natura 2000 ekološke mreže je ponovno uspostavljanje povoljnog stanja za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova • Natura 2000 sadrži 30.000 područja na skoro 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu • Natura 2000 temelji se na EU direktivama, a područja se biraju znanstvenim mjerilima

  10. Stanje biološke raznolikosti jako se pogoršalo posljednjih 50 godina, zbog ljudskih aktivnosti više od 700 vrsta, većinom ptica i sisavaca upisano je u Crveni popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi. Nisu ugrožene samo rijetke vrste poput velikih zvijeri ili endemičnih svojti, već i mnoge druge vrste, koje su još uvijek brojne, ali im pogodna staništa ubrzano nestaju, što može dovesti do njihovog skorog izumiranja • Natura 2000 je temeljni program kojim Europska unija pokušava zaustaviti ove negativne trendove na svojem teritoriju. • Mreža Natura 2000 sastoji seodPosebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) iPodručja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama)

  11. Kriteriji za pripremu prijedloga NATURA 2000 • Na temelju Direktive o pticama same zemlje članice proglašavaju područja posebne zaštite (Special Protection Areas – SPA) i ona automatski ulaze u mrežu NATURA 2000 • Do prosinca 2009.u zemljama EU proglašeno je 5.242 SPA područja ukupne površine od 574.819 km² od čega 477.312 km² kopna (11% teritorija EU) i 619 područja koja obuhvaćaju morske površine 97.707km²

  12. Na temelju Direktive o staništima (Direktiva 92/43/EEZ Vijeća od 21.svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore) države predlažu Europskoj komisiji (EK) Nacionalni popis pSCI područja (proposed Sites of Community Importance) • Direktiva obuhvaća 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i određenih skupina beskralježnjaka) te više od 230 stanišnih tipova (močvarnih, travnjačkih, šumskih, morskih) Odabir područja temelji se na kriterijima iz Dodatka III Direktive o staništima • EK uz pomoć Europskog centra za biološku raznolikost (ETC/BD) iz Pariza analizira prijedlog države

  13. U postupku biogeografskih seminara, te uz suglasnost svih zemalja članica, potvrđuje se popis SCI područja za svaku pojedinu biogeografsku regiju, koja se nakon postupka vrednovanja proglašavaju posebnim područjima zaštite (SAC) • Kod odabira područja treba voditi računa da u svakoj regiji treba biti zastupljen reprezentativni dio svake vrste i stanišnog tipa • EU je podijeljena u devet biogeografskih regija, koje su karakteristične po vegetaciji, klimi, topografijii geologiji. Granice regija omogućuju praćenje trendova očuvanja vrsta i staništa u sličnim uvjetima diljem Europe ne vodeći računa o državnim granicama • Regije su: alpska,kontinentalna,mediteranska,panonska,stepska, borealna, atlantska,crnomorska i makronezijska,od kojih su uHrvatskoj prisutne prve četiri

  14. Ekološka mreža NATURA 2000 u Hrvatskoj • Zahvaljujući velikoj raznolikosti staništa i divljih vrsta te posebno velikom broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s najvećom biljnom raznolikošću: • rijetki sisavci,među kojima se ističu ris,vuki medvjed • brojni gmazovi i vodozemci; • više od 65%svih poznatih vrsta riba u Sredozemlju te • više od 230 vrsta ptica (gotovo polovina svih ptica u Europi, obitavaju u Hrvatskoj). • Upravo je zato hrvatska kockica veoma važna i dobro došla u europsku slagalicu ekološke mreže NATURA 2000

  15. U trenutku pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska ima obvezu provedbe Direktive o pticama te Direktive o staništima na svom teritoriju. • Velik dio odredbi ovih Direktiva već je prenijet u Zakon o zaštiti prirode(NN 70/05) • Hrvatska će za ekološku mrežu NATURA 2000 morati predložiti područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se pojavljuju na ovom području te se smatraju važnima sa stanovišta Eurospke unije • U okviru pripremaDržavni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koordinirao je detaljnu inventarizaciju vrsta i staništa u Hrvatskoj. Koristeći tu opsežnu količinu osnovnih podatka, DZZP je utvrdio oko 1000 područja koja bi trebala biti predložena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000

  16. Odabir područja temeljen je na standardnim znanstvenim kriterijima, koji se na isti način odnose na sve zemlje članice Europske unije • Taj prijedlog područja sada se upućuje na javne konzultacije. Uloga konzultacijskog procesa je dvostruka: s jedne strane obavještava sve potencijalno uključene te zainteresirane za mrežu NATURA 2000; što je ona te kako će funkcionirati u praksi, a s druge, daje priliku svima na koje se odnosi mogućnost davanja primjedbi te komentara, naodabir područja – npr., ukoliko posjeduju informaciju o nalazu određene vrste ili staništa na određenom području • Po završetku konzultacijskog procesa, konačni revidirani prijedlog mreže NATURA 2000 područja bit će poslan Vladi na završno odobrenje te dostavljen Europskoj komisiji u Bruxelles • (za detaljne informacije pogledajte web stranicu Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http://www.dzzp.hr)

  17. Slika 173. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj

  18. Slika 174. NATURA 2000 područja u Osječko-baranjskoj županiji

  19. Kategorije zaštite prirode i zaštićena područja 1. Strogi rezervati (SR) Strogi rezervati su područja kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjeni su isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju, kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa, zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti a) Hajdučki i Rožanski kukovi smještaj: Ličko – senjska županija površina: 1222 ha datum zaštite:22.1.1969.

  20. b) Bijele i Samarske stijene smještaj:Primorsko – goranska i Karlovačka županija površina: 1175,35 ha datum zaštite: 24.1.1985. 2. Nacionalni parkovi (NP) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmjenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, ima zanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, u Nacionalnom parku dopuštene su radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara

  21. Slika 175. Nacionalni parkovi Hrvatske http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi

  22. NP Plitvička jezera smještaj:Karlovačka i Ličko – senjska županija površina: 29.482 ha datum zaštite: 8.4.1949. • najstariji Nacionalni park u Hrvatskoj • UNESCO je Plitvička jezera 1979. godine uvrstio na Listu svjetske prirodne baštine • opisano je 1267 biljnih vrsta, 55 vrsta orhideja (kaćuna), 161 vrsta ptica, 21 vrsta šišmiša • fenomen krške hidrografije sa 16 kaskadno nanizanih jezera, s brojnim sedrenim slapištima u živom biodinamičnom procesu • 2/3 površine NP je pod šumama bukve i jele, dijelom u prašumskom obliku (Čorkova uvala) Slika 176. Plitvička jezera http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.aspx?sifraStranica=568

  23. NP Paklenica smještaj: Zadarska i Ličko - senjska županija površina:9600 ha datum zaštite: 19.10.1949. • duboki bujični klanci Velike i Male Paklenice okomito urezani u glavni greben planine Velebita • ima oko 90 speleoloških objekata, • bogata i raznolika flora oko 800 vrsta s brojnim endemičnim vrstama, • dominiraju autohtone reliktne šume crnog bora, termofilne šume i šikare bijelog i crnog graba s hrastom meduncem • ornitofauna broji 216 vrsta Slika 177.NP Paklenica http://www.somewhereelseland.com/croatia.php

  24. NP Risnjak smještaj: Primorsko – goranska županija površina: 6400 ha datum zaštite: 15.9.1953. • bogat prirodnim geološkim, vegetacijskim, pedološkim i mikroklimatskim fenomenima • posebnost su goranske šume s 14 šumskih zajednica • fauna je vrlo raznolika (smeđi medvjed, ris, vuk), 130 vrsta leptira Slika 178. NP Risnjak Slika 179. Ris(Lynx lynx) Slika 180. Mrki medvjed (Ursus arctos)

  25. NP Mljet smještaj: Dubrovačko – neretvanska županija površina: 5375 ha datum zaštite: 12.11.1960. • NP Mljet nalazi se na zapadnom dijelu istoimenog otoka, bujne vegetacije, koju čine šume alepskog bora i makije crnike,a okružuju ih dva slana tzv. jezera (potopljene krške depresije – duboki zaljevi) • 57% površine čini kopno, a 43% more • značajan je svijet mljetskog podmorja, koji obuhvaća mnoge endemske vrste Slika 181.NP Mljet http://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm

  26. NP Kornati smještaj: Šibensko – kninska županija površina: 21.700 ha datum zaštite: 24.7.1980. • Najrazvedenija otočna skupina europskog Sredozemlja, koja se sastoji od 140 nenaseljenih otoka i otočića • na otocima je specifična endemska vegetacija (dubrovačka zečina i drvenasta mlječika) • flora Kornata procijenjena je na 700 do 800 biljnih vrsta • više od 78% površine NP pripada moru, čije se biocenoze ubrajaju među najbogatije na Jadranu Slika 182. NP Kornati http://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti-28/nacionalni_park_kornati-110

  27. NP Brijuni smještaj: Istarska županija površina: 3.395 ha datum zaštite: 27.10.1983. • skupina od 14 otoka, ukupne površine 734.6 ha nalazi se na jugozapadnom dijelu istarske obale • otoci su prekriveni bujnim šumama crnike i uređenim perivojima nekad ekskluzivnog ljetovališta • naseljene su brojne neautohtone vrste životinja (jelen lopatar, jelen aksis, muflon) • podmorje NP obiluje brojnim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba • vidljivi su i tragovi dinosaura Slika 183. NP Brijuni

  28. NP Krka smještaj: Šibensko – kninska županija površina: 10.900 ha datum zaštite: 24.1.1985. • rijeka Krka duboko je kanjonski usječena u vapnenačku zaravan, na svom toku gradi 7 sedrenih slapova, od kojih je najljepši Skradinski buk • biotički sastav NP čine mediteranske i submediteranske biljne i životinjske vrste • flora je zastupljena sa 860 samoniklih vrsta i podvrsta, međukojima su i brojne endemske vrste Slika 184. NP Krka http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka

  29. NP Sjeverni Velebit smještaj: Ličko – senjska županija površina:10.900 ha datum zaštite: 2.6.1999. područje Sjevernog Velebita osobito je po raznolikosti krških oblika, reprezentativnih oblika florističke i faunističke zajednice, krajobraza na relativno malom prostoru • veći dio NP pokriven je šumama bukve, jele i smreke • u NP obitavaju mrki medvjed, ris, vuk, suri orao i tetrijeb gluhan Slika 185. NP Sjeverni Velebit

  30. Literatura: • Springer O.P i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica, Zagreb, Knjiga 31, 293 pp. • Zeleni Osijek, 2009. NATURA 2000 u Osječko-baranjskoj županiji. Grafika, Osijek. • http://images.google.hr/ (25.11.2012.). • http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka (25.9.2012.). • http://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti-28/nacionalni_park_kornati-110 (25.9.2012.). • http://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm (25.9.2012.). • http://www.somewhereelseland.com/croatia.php (25.9.2012.). • http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.aspx?sifraStranica=568.(25.9.2012.) • http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi(25.9.2012.). • http://www.natura2000.hr (18.6.2013.). • http://www.dzzp.hr (19.6.2013).

More Related