Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast

1. Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast

2. Dva dijela današnje prezentacije • HUP: Što zagovaramo – ciljevi i preporuke • Preliminarni pregled pokazatelja za svaki cilj Očekivani završetak i predstavljanje cjelovitog sustava: prosinac 2013. Predviđeno ažuriranje: cca svakih 6 mj. • 2. Pilot-primjer: skor fiskalne konsolidacije

3. Prvi dio: pregled ciljeva, preporuka i preliminarna lista pokazatelja

4. Skor produktivnosti i konkurentnosti CILJ: Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju • POKAZATELJI (preliminarna lista): • realni BDP (rast) i realni BDP po zaposlenom • produktivnost u industriji • ulaganja u R&D • jedinični trošak rada • BDP po stanovniku i output po radniku: usporedbe s drugim zemljama članicama EU • trend izvoza • anketna stopa nezaposlenosti • pokazatelji energetske efikasnosti i korištenja OIE

5. Produktivnost i konkurentnost: preporuke • izrada, donošenje i provedba industrijske politike temeljem koje će se razvijati cjelokupno gospodarstvo, a koja će privatnim investitorima dati jasnu poruku u kojem smjeru i gdje možemo biti konkurentni, odnosno u kojim se aktivnostima može očekivati bolji odnos rizika i povrata • poticanje izvoza uz svesrdnu podršku gospodarske diplomacije • dostizanje ulaganja u istraživanje i razvoj sukladno ciljevima EU 2020 (3% BDP-a) • smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti

6. Skor fiskalne konsolidacije CILJ: Hitno smanjenje deficita da ne prijeđe 3% BDP-a i javnog duga da ne prijeđe 60% BDP-a • POKAZATELJI (preliminarna lista): • mjere rizika kreditiranja države (CDS) • omjer javnih prihoda i BDP-a • omjer javnih rashoda i BDP-a • omjer salda proračuna i BDP-a • omjer javnog duga i BDP-a

7. Fiskalna konsolidacija: preporuke • trenutno odustajanje od novih poreza ili ne-poreznih nameta • korekcija plaća u javnom sektoru tako da prosječna plaća više ne bude veća nego u privatnom sektoru • smanjenje ostalih izdataka opće države za oko 1 postotni bod BDP-a godišnje, do postizanja željene fiskalne ravnoteže • izbacivanje nepotrebnih i nefunkcionalnih stavki iz proračuna na temelju hitne analize učinaka pojedinih fiskalnih programa • dugoročno uravnoteženje proračuna • Kvantifikacija ovih preporuka podložna je promjenama nakon usklađivanja hrvatskog statističkog izvještajnog sustava s metodološkim standardima Eurostata.

8. Skor reforme javne administracije CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno orijentirana prema građanima i poduzetnicima, i predstavlja konkurentsku prednost zemlje • POKAZATELJI (preliminarna lista): • odabrani pokazatelji Doing Business Svjetske banke • naglasak na broj i trošak procedura, vrijeme potrebno za pokretanje posla i sl.

9. Reforma javne administracije: preporuke • mjere koje će Hrvatsku podići na ljestvici Doing Business iznad 40. mjesta • analiza poslovnih procesa u javnoj administraciji radi njihovog pojednostavljenja i povezivanja s projektom poboljšanja opravdanih i ukidanja nepotrebnih propisa i uklanjanja prepreka poslovanju • reorganizacija i ukidanje nepotrebnih ureda i agencija • promjena teritorijalnog ustroja tako da se broj općina smanji na oko 200 u cilju formiranja cjelina s fiskalnim kapacitetom i kapacitetom za vođenje razvojne politike • uvođenje sustava mjerenja ciljeva, usporedbi i nagrađivanja kreativnosti i rada u javnoj administraciji • informatizacija pristupa i obavljanja poslova s javnom administracijom uz afirmaciju univerzalnih identifikatora i e-potpisa, i osobito u poslovima javne nabave

10. Skor smanjenja opterećenja gospodarstva CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenje poreznih stopa i ukidanje većega dijela parafiskalnih nameta. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • prihodi proračuna opće države / BDP • pokazatelji parafiskalnih nameta • u toku rada na projektu ispitat će se mogućnost izrade pokazatelja broja ili troška parafiskalnih nameta

11. Smanjenje opterećenja: preporuke • smanjenje udjela javnih prihoda opće države u BDP-u za 1 postotni bod godišnje • smanjenje broja i financijskog tereta neporeznih nameta poduzetnika na polovicu • postupno smanjenje opterećenja rada i kapitala, pri čemu se kao prva mjera predlaže podizanje granica poreznih razreda (uključivo neoporezivi dio) i smanjenje stopa poreza na dohodak radi smanjenja porezne progresije • povezati smanjenje doprinosa za mirovine i zdravstvo s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava • bitno povećati razvidnost i predvidivost postupanja porezne uprave kroz korisničke podrške, edukacije i informatizaciju (otvoreni telefon, e-forumi, e-konferencije i e-paneli) te ujednačiti postupanje svih poreznih uprava • Kvantifikacija ovih preporuka podložna je promjenama nakon usklađivanja hrvatskog izvještajnog sustava s metodološkim standardima Eurostata.

12. Skor uklanjanja investicijskih i poslovnih barijera CILJ: Uklanjanje propisa za koje nema dokaza o tome da proizvode veće društvene koristi od troškova, smanjenje troškova provedbe regulacije i primjena procjena učinaka propisa. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • odabrani pokazatelji Doing Business Svjetske banke (npr. pokazatelji registracije vlasništva)

13. Uklanjanje barijera: preporuke • dosljedna primjena propisa o procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu evaluacije propisa • donošenje zakona o strateškim investicijama radi uspostave dobre prakse koja će postati univerzalna u najkraćem mogućem roku radi jednakog tretmana svih investitora • pokretanje projekta sustavnog uklanjanja barijera poslovanju • koordinacija projekata usmjerenih uklanjanju investicijskih i poslovnih barijera i reforme javne administracije i teritorijalnog ustroja • široko uvođenje prakse dodjele automatskih dozvola zbog šutnje administracije • provesti projekt e-građevinska dozvola i pod-projekt e-uporabna dozvola

14. Skor reforme pravosuđa CILJ: Formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodarstva, kao što su prisilne naplate, stečajevi i likvidacije. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • broj dana potrebnih za ovrhu prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • trošak postupka ovrhe prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • broj dana potrebnih za rješavanje nesolventnosti prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • stopa naplate potraživanja u stečaju prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • indikatori iz pravosudnih statistika • Transparency International Corruption Perception Index

15. Reforma pravosuđa: preporuke • skraćivanje trajanja svih sudskih postupaka, osobito prisilne naplate, stečajeva i likvidacija na polovicu • stalno obrazovanje radi povećanja profesionalnih umijeća i poticanja nezavisnosti djelatnika u pravosuđu • informatizacija i efikasnija organizacija sudova • borba protiv korupcije i afirmacija najviših etičkih standarda i stručne nezavisnosti pravosuđa • uvođenje ažurnog e-registra presuda viših sudova, uz uvažavanje zaštite identiteta stranaka • uvođenje ažurnog e-registra postupaka stečajeva s pokazateljima dinamike procesa i sadržaja procesnih radnji

16. Skor reformi tržišta rada CILJ: Olakšati zapošljavanje i otpuštanje te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • indikatori tržišta rada prema Doing Business Svjetske banke • indikatori tržišta rada prema IMD/WEF • broj zaposlenih • stopa aktivnosti (participacije radne snage): aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni koji traže posao) / stanovništvo radne dobi

17. Tržište rada: preporuke • pojednostaviti odredbe o radnom vremenu • postupak otkazivanja ugovora o radu trebao bi se značajno pojednostavniti, radi uravnoteženosti trebalo bi skratiti otkazne rokove za radnike koji su kod poslodavca zaposleni manje od 5 godina, ograničiti iznose naknade štete i onemogućiti prekide postupaka temeljem bolovanja • otpremnine bi trebalo vezati samo uz poslovno uvjetovan otkaz, te povisiti prag stjecanja prava s 2 na 5 godina • fleksibilniji tretman malih i srednjih poduzeća za koje je fiksni trošak radne regulacije veći nego za velike tvrtke, te sukladno preporukama EU zaštititi male i srednje poduzetnike kod zapošljavanja na određeno vrijeme i postupaka otpuštanja radnika • Konsolidacija i smanjenje broja prekršajnih odredbi kojih je u Zakonu o radu sada 124 • olakšati zapošljavanje stranaca, osobito ako je riječ o stručnjacima i znanstvenicima • mjere politike zapošljavanja prilagoditi potrebi povećanja mobilnosti radnika i jačanju teritorijalne i socijalne kohezije

18. Skor reformi u obrazovnom, zdravstvenom, mirovinskom i teritorijalnom sustavu CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformirati radi povećanja efikasnosti i doprinosa konkurentnosti i razvoju čitavoga društva. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • udjel visokoobrazovanih prema Eurostatu • pokazatelj cjeloživotnog učenja prema Eurostatu • odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika • broj općina • izdaci za obrazovanje u % BDP • izdaci za zdravstvo, javni i privatni u % BDP • dugovi zdravstva • očekivano trajanje zdravog života

19. Obrazovni, zdravstveni, mirovinski i teritorijalni sustav: preporuke • povećanje udjela broja visokoobrazovanih u dobi 30-34 godina kroz veće upise i višu stopu završavanja fakulteta, naročito u oblastima S&T • povećanje atraktivnosti strukovnih zanimanja • bitno povećanje cjeloživotnoga učenja, uz naglasak na praktične vještine poduzetništva i financijsko opismenjavanje • izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju • povećanje odnosa broja zaposlenih i umirovljenika • povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup uz povećanje efikasnosti u tom segmentu mirovinskog sustava • borba protiv korupcije i uvođenje najviših etičkih kriterija u mirovinski sustav • provođenje reforme zdravstva koja će jamčiti financijsku održivost sustava (prekid ciklusa akumuliranja dugova) • izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom zdravstvu • profesionalizirati i depolitizirati funkcije upravljanja u zdravstvenom sustavu na temeljima pozitivne prakse starijih članica EU • porezno poticati dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje • poticati ulaganja u privatne zdravstvene ustanove i ustanove skrbi za osobe treće dobi uz podršku iz EU fondova

20. Skor efikasnosti javnih poduzeća CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti, zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanje izvještavanja javnosti o poslovanju • POKAZATELJI (preliminarna lista): • udjel zaposlenih u javnim i državnim poduzećima u ukupnom broju zaposlenih • skup pokazatelja poslovanja odabranih javnih poduzeća

21. Efikasnost javnih poduzeća: preporuke • redefinirati obuhvat poduzeća i poslovnih funkcija koje se mogu smatrati javnim / komunalnim u smislu da se kroz njih realizira neki javni interes, a za ostala poduzeća i poslovne funkcije donijeti plan restrukturiranja i privatizacije • planove restrukturiranja i privatizacije uskladiti s industrijskim i drugim razvojnim politikama radi jačanja privatnog sektora i privlačenja stranih ulaganja, posebno u sektoru prerađivačke industrije • profesionalizirati / depolitizirati upravljanje javnim (komunalnim) poduzećima i funkcijama te uvesti mjerljive i javne kriterije učinkovitosti poslovanja, biranje uprava na javnim natječajima i zaustaviti utjecaj politike na svim operativnim razinama • uvesti OECD-ove kriterije razvidnosti i korporativnog upravljanja za poduzeća u državnom vlasništvu • općenito jačati tržišno natjecanje, posebno kroz uvođenje razvidnog natjecanja u postupke javne nabave i ograničavanje privilegiranih državnih poduzeća u natjecanju s privatnima.

22. Skor ponude kapitala CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanju dostupnosti kredita. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • ukupni kapital trgovačkih društava • omjer duga i kapitala • kamatne stope i kamatne marže banaka • krediti poduzećima po stalnom tečaju • raspoloživost rizičnog kapitala prema IMD/WEF

23. Ponuda kapitala: preporuke • uvođenje zaštitne kamate i/ili ukidanje posebnog poreza i prireza na isplatu dobiti • olakšan porezni tretman malih poduzeća (paušali i/ili niže stope, ukidanje akontacija poreza na dobit) • poticajne mjere za poslovanje fondova rizičnog kapitala i poslovnih anđela te za poticanje „mezzanine“ financiranja kroz HBOR • jače okretanje HBOR-a financiranju izvoza i poticanje razvoja terminskog deviznog tržišta • pronalaženje efikasnog modela za čišćenje portfelja loših kredita kroz specijalizirane fondove („loše banke“) i sl. • smanjenje regulatornih troškova i poticanje konkurencije radi smanjivanja kamatnih marži • motiviranje banaka na lakše i hrabrije kreditiranje privatnog sektora, naročito malih i srednjih te mikro tvrtki

24. Skor poduzetničke klime CILJ: Promjena klime i kulture odnosa prema poduzetništvu s ciljem afirmacije spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • IMD indeksi • GEM-ovi rezultati mjerenja poduzetničke aktivnosti • HUP-ovo kvartalno ispitivanje javnog mnijenja o (anti)poduzetničkoj klimi

25. Poduzetnička klima: preporuke • donijeti operativni provedbeni program razvoja poduzetništva • preporuke iz GEM (Global Enterpreneurship Monitor) izvještaja ugraditi u ciljeve i mjere nadležnih ministarstava • izraditi i godišnje ažurirati objedinjeni e-registar potpora i pomoći sektoru po svim osnovama i na svim razinama državne vlasti • ugraditi afirmativni odnos prema poduzetništvu i radu u sve segmente političkog i društvenog djelovanja

26. Investicijski skor CILJ: Aktivno poticanje investicija -privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući naše dobro pripremljene investicijske potencijale. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • omjer investicija i BDP-a • FDI/BDP • greenfield FDI / BDP • FDI/BDP, usporedba s drugim zemljama • kvartalna anketa?

27. Poticanje investicija: preporuke • pokrenuti globalni road show team koji će kontinuirano prezentirati i državne i privatne hrvatske investicijske potencijale • ustrojiti učinkovit sustav za privlačenje, prihvat i asistenciju (help desk) investitora na bazi KAM (Key Account Management) koncepta • redovito i jasno komunicirati javnosti što Vlada radi u vezi privlačenja investicija te razviti sustav mjerenja uspješnosti provedbe ovih aktivnosti7 • u nacionalnim agencijama uspostaviti ažuran e-registar kvalificiranih projekata • provoditi redovita istraživanja zadovoljstva investitora

28. Drugi dio: HUP Skor i pilot-primjer Skor fiskalne konsolidacije

29. Što je HUP Skor • područje reformi ciljevi HUP-a skor koji mjeri realizaciju • aktivnosti = NE mjeri/rezultati = DA, mjeri • za svako od područja/ciljeva definiraju se pokazatelji rezultata • svi pokazatelji pretvaraju se u skor na skali od 20 (najlošiji rezultat) do 80 (najbolji rezultat) • pojedini skorovi se „zbrajaju” (računaju se vagani prosjeci) i tako se dobivaju skorovi područja/ciljeva i ukupni HUP Skor

30. Glavna prednost skora: cjelovita ocjena • uobičajeno: zagovornici se pozivaju na jedan skup pokazatelja, kritičari na drugi • jedna strana: deficit i dug su previsoki, zadužujemo buduće generacije • druga strana: udjel rashoda države u BDP-u ne odstupa od prosjeka • skor uzima u obzir SVE relevantne pokazatelje • kombinira ih na transparentan način • daje skupnu ocjenu

31. Pilot-primjer: skor fiskalne konsolidacije Skor fiskalne konsolidacije Vagani prosjek skorova za pet fiskalnih područja; Min = 20; Max = 80 Skor rizika 20% Skor prihoda 20% Skor rashoda 20% Skor salda 20% Skor duga 20% Skor razine duga 33,33% CDS* Skor 30% Skor promjene udjela prihoda 50% Skor ukupnog salda 30% Skor promjene udjela rashoda 50% Skor promjene duga 33,33% Skor CDS usporedbe 70% Skor primarnog salda 70% Skor udjela prihoda 50% Skor udjela rashoda 50% Skor usporedbe duga 33,33% * CDS – credit default spread (eng.): premija osiguranja kreditnog rizika zemlje

32. Skor fiskalne konsolidacije Max = 80 Skor udjela prihoda = 58,0 Skor promjene duga = 54,0 Skor promjene udjela rashoda = 51,1 Skor rashoda = 49,3 Skor udjela rashoda = 47,4 Skor prihoda = 42,4 CDS Skor = 42,2 Skor rizika = 36,6 Skor fiskalne konsolidacije = 34,6 Skor CDS usporedbe = 34,4 Skor duga = 33,6 Skor promjene udjela prihoda = 26,8 Skor ukupnog salda = 29,7 Skor deficita = 22,9 Skor usporedbe duga = 26,9 Skor razine duga = 20,0 Skor primarnog salda = 20,0 Min = 20

33. Deficit Dug Rizik Skor fiskalne konsolidacije Skor semafor fiskalne konsolidacije 20-40 Prihodi Rashodi 40-60 0 60-80

34. Skor fiskalne konsolidacije: zaključak • svih pet skorova (rizik, prihodi, rashodi, deficit i dug) su u donjoj polovici skale • udjeli prihoda i rashoda (u BDP-u) ukupnu ocjenu vuku prema gore, deficit i dug prema dolje, rizik odgovara ukupnoj ocjeni • skor fiskalne konsolidacije je nizak i kontinuirano se nastavlja pogoršavati