1 / 97

INFORMATIKA

INFORMATIKA. Vedran Uroš, mag.ing.comp, pred. vuros@veleknin.hr. Sklopovlje računala i programska podrška. Računalno sklopovlje (eng. HARDWARE ) - Svi mehanički, električni i elektronički dijelovi od kojega je građeno računalo kao i pojedini njegovi priključci.

darryl-hampton
Download Presentation

INFORMATIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. INFORMATIKA Vedran Uroš, mag.ing.comp, pred. vuros@veleknin.hr

  2. Sklopovlje računala i programska podrška

  3. Računalno sklopovlje (eng. HARDWARE) - Svi mehanički, električni i elektronički dijelovi od kojega je građeno računalo kao i pojedini njegovi priključci. Programska podrška - računalni programi - softver (eng. SOFTWARE)

  4. ULAZNE JEDINICE Najčešće se kao ulazne jedinice pojavljuju • Tipkovnica • Miš • Kontaktna olovka • Joystick • Skener • Mikrofon • Web kamera • Bar-kod čitač

  5. TIPKOVNICA • Pritisak na određenu tipku generira odgovarajući niz signala koji predstavlja binarne nule i jedinice. • Dijelovi tipkovnice – Alfanumeričke tipke –tipke slova, brojeva i znakova interpunkcije – Funkcijske tipke –zadavanje specifičnih naredbi (F1,F2,F3...) – Numeričke tipke –omogućuje brz unos brojeva – Navigacijske tipke –kretanje po dokumentu, webpreglednicima... – Modifikatorske tipke – upotrebljavaju zajedno s drugim tipkama i privremeno mijenjaju njihovu funkciju (Alt, Ctrl, Shift ...) – Ostale (manje korištene tipke) – Print Screen, Scroll Lock i Pause/Break

  6. RAČUNALNI MIŠ • Kretanje kursora po ekranu, za unos pozicijskih informacija u računalo • Princip rada optičkog miša • emitiraju svjetlost koja se odbija od podloge • reflektiranu svjetlost detektira fotoosjetljivi element u mišu (kamera) • na osnovi reflektirane svjetlosti izračunava pomak miša • Načini spajanja na računalo: • Žičani • Bežični

  7. OPTIČKI ČITAČI DOKUMENATA • Ulazne jedinice koje mogu raspoznati znakove napisane na papiru • Čitač bar (crtičnih) kodova • Skener, ulazni uređaj za digitalizaciju – unos slika, crteža ili teksta sa papira u računalo

  8. ZASLONI OSJETLJIVI NA DODIR

  9. IZLAZNE JEDINICE Svi uređaji koji podatke iz računala pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini • Računalni monitor • Grafička kartica (eng. Graphic card ili VGA) • Video projektor • Pisač (eng. Printer) • Crtalo ( eng. Plotter) • Zvučnici (zvučna kartica)

  10. RAČUNALNI MONITOR • Prikazuje podatke iz računala na zaslonu u čovjeku razumljivom obliku • Podjela: • monitor s katodnom cijevi (CRT) • monitor s plazma zaslonom (ionizirani plin) • monitor s LED zaslonom • Videoprojektor • Osobine: • zaslonska točka (engl. pixsel) • razlučivost monitora (rezolucija) • veličina zaslona monitora • frekvencija osvježavanja (engl. refresh rate)

  11. GRAFIČKA KARTICA • Spaja monitor s računalom • Sastoji se od: grafički procesor, memorija i DA pretvornik • Grafička kartica može biti integrirana na matičnoj ploči ili dolazi kao zaseban dio • Izlazi grafičkih kartica • DVI (najčešće za LCD monitore) • VGA (CRT monitor) • TV izlaz (HDMI, kompozitni video, S- Video, komponentni video, VGA)

  12. PISAČ • Izlazni uređaj kojim se ispisuje zapis sa računala na papir • Iglični (matrični) pisači • Laserski pisači • Tintni pisači • Termalni pisači

  13. CRTAČ (Ploter) • Izlazna jedinica za ispis crteža. • Pomoću pera koja se pomjeraju na papiru daju trajan grafički zapis odnosno razne crteže, nacrte, skice, zemljovide različitih veličina i sl.

  14. DRUGI OSNOVNI DIJELOVI • Kućište s napajanjem • Matična ploča • Procesor (CPU) • Unutrašnja memorija • Uređaji za pohranu podataka

  15. KUĆIŠTE S NAPAJANJEM • Smještaj svih dijelova računala • S prednje strane kućišta se nalazeotvori za optičke i disketne uređaje, kod većine audio, USB i Firewire priključke kao i tipke za uključivanje i resetiranje računala i signalne lampice • Na stražnjoj strani nalaze se priključci matične ploče, priključci različitih komponenata ( VGA, audio, TV-kartica i drugi) i priključak napajanja računala.

  16. KUĆIŠTE S NAPAJANJEM

  17. PROCESOR (CPU) • Centralna procesorska jedinica (CPU – eng. Central Processing Unit) • “Mozak” operacija • Sastoji se od: • Upravljačke jedinica - Nadgleda i upravlja radom računalnih komponenti • Aritmetičko-logička jedinica - zvršava aritmetičke i logičke operacije • Brzina rada procesora – frekvencija radnog takta (MHz i GHz), brzina kojom procesor dohvaća naredbe. • Količina bitova koju procesor istodobno može obraditi (8, 16, 32 i64bit)

  18. MATIČNA PLOČA • Centralni dio hardvera u računalu • Smještaj komponenti računala (grafička kartica, mrežna kartica, zvučna kartica, tvrdi disk, RAM...) • Komunikacija s uređajima • Povezuje na što bolji način različite dijelove sustava: memoriju, diskove, sabirnice...

  19. MATIČNA PLOČA

  20. RAM • eng. Random Access Memory • Upisno-ispisna memorija –memorija u koju se podaci mogu upisivati i iz nje čitati onoliko puta koliko želimo • Radna ili glavna memorija. Služi za pohranu podataka programa koji se trenutačno izvodi, za pohranu podataka koji su potrebni pri izvođenju programa ili su rezultat njegovog izvođenja • Kapacitet reda GB

  21. VANJSKA MEMORIJA • Uređaji za pohranu podataka • Tvrdi magnetski diskovi • Optički diskovi

  22. VANJSKA MEMORIJA • Tvrdi magnetski disk (eng. hard disk, HDD, fixed disk) • Veliki kapacitet (GB, TB) • Brzi rad, pristup i dohvat podataka (msec) • Trajno pohranjuje podatke, i nakon gašenja računala (za razliku od glavne memorije)

  23. VANJSKA MEMORIJA • Optički diskovi - medij za pohranu podataka koji koristi lasersku tehnologiju za upisivanje i čitanje podataka • CD (compact disk, cd/r, cd/rw), DVD (digital videodevice/versatile disk), Blu-Ray (250GB) • Odlikuje ih: • velika količina podataka (650 - 700MB, 1.4GB, 4.7 - 17GB, ) • mala dimenzija, lako prenosivi • brzi u radu • jeftina proizvodnja

  24. FLASH memorija • Ponaša se kao RAM memorija (EEROM), ali joj je sadržaj neovisan o napajanju • trajnost cca 100.000 upisa podataka (ili približno 10-ak godina) • koristi se: • memorijski ključ(USB stick,USB key...do 256GB) • flash memorija za dig. Fotoaparate

  25. FLASH memorija

  26. SOFTWARE • Neopipljivi dio računala, za razliku od tehničkih i elektronskih dijelova koji zajedno čine hardver. • Softwarečine svi programi i podaci koji se nalaze na računalu, uključujući operacijski sustav, koji daju instrukcije računalu određujući što računalo treba uraditi i način na koji to treba uraditi

  27. OPERACIJSKI SUSTAV (OS) • MS-DOS, UNIX, Linux, Windows 95, Windows 98, Windows NT, Windows 2000..Windows XP, Vista, 7, 8, ... • Apple Mac OS

  28. OPERACIJSKI SUSTAV (OS) Operacijski sustav je skup programa koji upravlja radom računala - osnovna mu je zadaća "pomagati" upravljačkoj (kontrolnoj) jedinici računalnog sustava pri izvršavanju njenih zadataka

  29. VRSTE OS-a S obzirom na korisničko sučelje operacijske sustave dijelimo na: • operacijske sustave s tekstualnim korisničkimsučeljem (npr. MS-DOS - Microsoft Disk Operating System) • operacijske sustave s grafičkim korisničkim sučeljem (npr. MS-Windows: Windows 3.11, Windows 98, Windows XP..)

  30. APLIKACIJSKI SOFTWARE Za razliku od sistemskog softwarea čiji je osnovni zadatak usmjeravanje, nadgledanje i potpora rada računalnog sustava sistema, aplikacijski (namjenski, primijenjeni) softwarečine programi koji su izrađeni da razriješe konkretne probleme u mnogim područjima.

  31. APLIKACIJSKI SOFTWARE - primjena Vođenje industrijskih procesa sve više preuzimaju računalni sustavi i posebno konstruirani računalno-vođeni strojevi, alati iroboti tako da se danas i najkompliciraniji proizvodni procesi u automobilskoj, kemijskoj, ili nekoj drugoj industriji,mogu obaviti bez učešća čovjeka

  32. Internet i Internet servisi

  33. Internet • Internet je “mreža svih mreža” – globalna, svjetska mrežameđusobno povezanih računalnih mrežakoja se razvija zbog potrebe razmjenjivanja podatakaizmeđu korisnika: poslovnih, znanstvenih, vojnih, itd. • Veze među mrežama su ostvarene raznim sredstvima: telefonskim linijama, optičkim kablovima, satelitskim sustavimaprimjenom odgovarajućih protokola. • Internet uključuje mnoge servise: Web, E-poštu, FTP, Telnet..

  34. Nastanak Interneta • Preteča današnjeg Interneta je ARPANET ( Advanced Research Projects Agency Network) računalna mreža razvijena 1969. godine u SAD-u • ARPA agencija američkog Ministarstva obrane dobila je zadatak da poveže određeni broj računala u SAD- u u mrežu koja bi mogla nesmetano funkcionirati i kad bi njen veći dio bio uništen (strahovalo se od nuklearnog napada). • Projekt je 1969. godine rezultirao puštanjem u rad ARPANET-a kojom su bila povezana 4 američka sveučilišta (UCLA, UCSB, Stanford, Utah).

  35. Razvitak Interneta • 1971. godine u ARPANET je povezano 15 računala • Pristup ARPANET-u je dalje proširen 1981. kada je američka Nacionalna zaklada za znanost (NSF) razvila Computer Science Network (CSNET ) • 1983. godine dio vojne računalne mreže se odvaja u MILNET (Military Network) • Do kraja 80-tih, ARPANET polako prerasta u Internet koji povezuje stotinu tisuća računala mnogih institucija. Internet postaje svjetska mreža s ogromnom ekspanzijom • Početkom 90-tih pojavljuje se Web! • 1996. godine imamo 50 000 računalnih mreža s oko 6 000 000 računala; internetom se služi oko četrdeset milijuna ljudi • Broj Internet korisnika širom svijeta, učetverostručio se između 2000 i 2005. godine! • 2011. godine procijenjeni ukupan broj korisnika Interneta je oko 2,1 milijarde (29% svjetske populacije)

  36. CARNet • Hrvatska akademska i istraživačka mreža (Croatian Academic and Research NETwork) • CARnet je računalna mreža i dio je Interneta, sve ustanove povezane u CARNet automatski su povezane u Internet • Pokrenuta 1991. godine kao projekt Ministarstva znanosti i tehnologije, a od ožujka 1995. postaje vladina ustanova • namijenjena, prije svega, akademskoj i istraživačkoj zajednici Republike Hrvatske

  37. Karakteristike Interneta • međunarodan: računala iz cijelog svijeta čine Internet, • decentraliziran: ne postoji jedno tijelo koje vodi politiku cijelog Interneta • javan: ne postoji kontrola sadržaja • otvoren: bilo tko može pristupiti • radi na principu klijentsko-serverske tehnologije • područje vrlo podložno promjenama • mogućnosti Interneta su neograničene (kupovina knjiga, gledanje filmova, slušanje pjesama, studiranje itd.)

  38. Priključivanje na Internet (1) Potrebno je: • računalo s pripadajućom programskom podrškom (uključujući i antivirus programe) • telefonska linija (fiksna ili mobilna) • uređaj za priključenje - priključenje se može izvršiti na nekoliko načina, npr: – Modemom (dial- up veze, danas rijetkost –male brzine) – ISDN uređajem (isto rijetkost) – ADSL modemom – najčešće danas • Veće brzine pristupa podacima nego klasičnim modemom ili ISDN uređajem, uz znatno nižu cijenu, • Koristi običnu telefonsku paricu za prijenos podataka – što je prednost. – Ili iz lokalne mreže (računalo s mrežnom karticom i pristup lokalne mreže na Internet)

  39. Priključivanje na Internet (2) • račun (eng. account) kod davatelja Internet usluga odnosno ISP-a (eng. Internet Service Provider). • ISP za korisnika definira prava i resurse na Internetu te obveze plaćanja. • Upotreba samog interneta se ne naplaćuje • Korisnik ima troškove nabave opreme i trošak uspostave komunikacijske veze

  40. IP adrese • Kako pronaći računalo u računalnoj mreži – Internetu? • Svako računalo ima jedinstvenu IP adresu na Internetu. • IP adresa nam omogućuje da pronađemo serversko računalo na Internetu te da mu poznavajući njegovu IP adresu pristupimo. • IP adrese mogu biti: – Statičke odnosno stalne (imaju ih serveri - ne mijenjaju se često) – Dinamičke odnosno privremene (imaju ih klijenti - dobiva u trenutku spajanja na Internet i svaki put je drugačija)

  41. Simboličke IP adrese - Domene • Zbog lakšeg pamćenja i lakše uporabe uvedena su imena računala (simboličke adrese - domene) koja su ekvivalentna brojčanim adresama. • Npr. umjesto 193.198.107.3imamo simboličku adresu veleknin.hr • DNS (Domain Name Server) – sustav koji jednoznačno povezuje IP adrese i naziv računala. Prevodi simboličke adrese u IP adrese

  42. Simboličke IP adrese - Domene • Primjeri simboličkih adresa: – veleknin.hr – google.com – www.veleknin.hr • Mogu se podijeliti na više dijelova po sljedećem principu: ime_servisa.ime računala. oznaka_ustanove. ime vršne domene – npr. www.zvonimir.veleknin.hr • www – servis (može biti i npr. ftp) • zvonimir – ime računala (servera) • veleknin – oznaka ustanove (ime domene) • hr – ime vršne domene

  43. Domene • Imena domene se registriraju kod ovlaštene državne institucije (CARNet) ili preko posrednika (web hosting providers) • Web hosting provider vam naplaćuje uslugu hostanja vaše domene na njihovom serveru • Plaćanje se uglavnom vrši godišnje i to po veličini rezerviranog (zakupljenog) Web prostora • Vršna domena je fiksna i ona je određena međunarodnim standardima (određena profilom ustanove ili tvrtke s obzirom na primarnu djelatnost ili državom u kojoj je ustanova / tvrtka registrirana)

  44. Vršne domene • .com komercijalne tvrtke • .edu obrazovne ustanove • .gov državne ustanove • .mil vojne institucije • .net organizacije mrežnih djelatnosti • .org neprofitne organizacije • .hr Hrvatska • .de Njemačka • .uk Velika Britanija

  45. Internet servisi - elektronička pošta - • Elektronička pošta – Način kojim korisnik koji radi na računalu može slati i primati poruke, korištenjem za to razvijenog programa • Elektronička adresa • ime@racunalo.organizacija.područje • informatika@veleknin.hr • Komunikacija se odvija preko preglednika elektroničke pošte (Outlook express, Mozilla Thunderbird, Eudora i sl.) ili preko web sučelja (Gmail - web mail) • 247 milijarde – Prosječan broj email poruka po danu, u svijetu.

  46. Internet servisi - diskusije - • Distribucijske liste: • Liste elektroničkih adresa koje su grupirane po korisnicima ili po tematici. Kod slanja poruka, svi sudionici takve liste bivaju informirani o diskusiji preko e-pošte. • Diskusijske grupe - forumi: • Primjerice, GoogleGroups, forum.hr • Chat: • razmjena kratkih tekstualnih poruka između dva ili više korisnika putem računala u realnom vremenu (čim poruku pošaljete sugovorniku on je u pravilu dobiva odmah i onda može vama poslati odgovor) (MSN, GTalk, itd)

  47. Internet servisi - internet telefonija - • Telefoniranje preko računalne mreže • Na računalima se nalaze VoIP (voice-over-IP) aplikacije koje omogućuju Internet telefoniju (npr. Skype ili GTalk) • Svaki poziv putem VoIP-a je ogromna ušteda. U pravilu VoIP tvrtke ne naplaćuju pretplatu ni priključnu pristojbu, svakim ostvarenim pozivom štedi se novac, dakako, u usporedbi sa cjenikom nacionalnog telekoma. • Videokonferencije

  48. Internet servisi- WWW (World Wide Web) - • Ili skraćeno Web: • Razvijen 1991. u Švicarskoj, od strane Tim Berners Lee koji je napravio prvu Web stranicu, • Najčešći i najpogodni način prikaza podataka na Internetu, • Omogućuje stvaranje, manipulaciju, organizaciju i pretraživanje dokumenata (Web stranica), • Web stranice mogu sadržavati tekst, animirane i neanimirane slike, zvuk ili druge digitalne sadržaje, • Sve javno dostupne web stranice kolektivno predstavljaju WWW.

  49. Web sajt • Web sajt (mjesto) zbirka je povezanih web stranica koje se nalaze na istoj domeni. • Početna stranica svakog Web sajta naziva se home page i obično služi kao polazna točka pri pregledavanju ostalih stranica istog site-a. • Web stranice su povezane pomoću (hyper)linkova preko kojih se pristupa novim informacijama. Link može biti bilo koja riječ, slika ili neki drugi element web stranice. • Stranice se pregledavaju pomoću preglednika kao što je Internet Explorer ili Mozilla Firefox ili Opera

More Related