1 / 44

ŠTETOČINJE ŠLJIVE

ŠTETOČINJE ŠLJIVE. INSEKTI (KUKCI). ZELENA LISNA UŠ ŠLJIVE Brachycaudus helychrysi ŠLJIVINA PEPELJASTA UŠ Hyalopterus pruni ŠTITASTA UŠ ŠLJIVE Sphaerolecaniun prunastri Cydia funebrana Melolontha melolontha Capnodis tenebrionis Hoplocampa minuta Cimbex quadrimaculata.

daryl
Download Presentation

ŠTETOČINJE ŠLJIVE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ŠTETOČINJE ŠLJIVE

  2. INSEKTI (KUKCI) • ZELENA LISNA UŠ ŠLJIVE Brachycaudus helychrysi • ŠLJIVINA PEPELJASTA UŠ Hyalopterus pruni • ŠTITASTA UŠ ŠLJIVE Sphaerolecaniun prunastri • Cydia funebrana • Melolontha melolontha • Capnodis tenebrionis • Hoplocampa minuta • Cimbex quadrimaculata

  3. ŠLJIVINA BUHA Psylla pruni • ŠLJIVINA VELIKA UŠ Brachycaudus cardui • ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA Brachycaudus helychrysi • ŠLJIVINA ŠTITASTA UŠ Pharthenolecanium /Eulecanium/ corni • ŠLJIVINA OSICA Hoplocampa minuta • ŽUTA ŠLJIVINA OSICA Hoplocampa flava • MALA CRNA ŠLJIVINA OSICA Hoplocampa rutilicornis • ŠLJIVIN PRSTENAR Agrilus macroderus

  4. ŠLJIVIN MOLJACYponomeuta padellus • ŠLJIVIN SAVIJAČCydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana • SMEĐI ŠLJIVIN SAVIJAČ Cydia /Grapholita/ lobarzzewski • ŠLJIVIN PRELAC Orgyia antiqua • ŠLJIVINA GALICA Dasyneura tortix • ŠLJIVINA LISNA GALICA Putoniella marsupialis

  5. ŠLJIVIN SAVIJAČCydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana • JEDAN JE OD NAJVAŽNIJIH ŠTETNIKA U NAS • UZROČNIK JE OPADANJA NEZRELIH PLODOVA I “CRVLJIVOSTI” ZRELIH • ŠTETNIJA JE DRUGA GENERACIJA • OSIM ŠLJIVE NAPADA I KAJSIJU

  6. LEPTIR JE SIVOSMEĐE BOJE, DOSTA MALEN, RASPONA KRILA 13-15 mm • GUSJENICA JE NAJPRIJE ŽUĆKASTA, NO UBRZO POSTAJE MESNATO CRVENKASTE BOJE • NARSTE DO 12 mm • PREZIMI GUSJENICA ZAPREDENA U PUKOTINAMA KORE, NAROČITO U RAŠLJAMA GRANA, U ZEMLJI ILI RAZNIH OTPADAKA

  7. U TRAVNJU SE KUKULJI • LEPTIR SE JAVLJA U SVIBNJU I LETI JOŠ U LIPNJU • ODLAŽE JAJA NA PLODIĆE, OBIČNO S DONJE STRANE, RIJEĐE NA LISTOVE • JEDNA ŽENKA NAJČEŠĆE ODLOŽI OKO 30-60 JAJA • NAKON 10-15 DANA IZLAZE IZ JAJA GUSJENICE • ONE SE UBUŠUJU U PLODOVE, U KOJIMA SE RAZVIJAJU 3-4 TJEDNA

  8. HRANE SE MESOM PLODA KATKAD I SJEMENKOM • ZARAŽENI PLODOVI PRIJEVREMENO POPLAVE, IZLUČUJU SMOLOTOČINU I JOŠ NEZRELI OPADAJU • ODRASLE GUSJENICE KUKULJE SE NA KORI BAZE DEBLA ILI U TLU • NAKON 7-14 DANA IZLIJEĆU LEPTIRI • LEPTIRI OVE GENERACIJE LETE OD KRAJA LIPNJA DO POČETKA KOLOVOZA • ODLAŽU JAJA NA PLODOVE, PRETEŽNO NA NJIHOVU DONJU STRANU • INKUBACIJA JE SADA SAMO 4-7 DANA • GUSJENICE SE UBUŠUJU U PLODOVE, HRANEČI SE MESOM PLODA

  9. U VRIJEME ZRIOBE U PLODOVIMA SE NALAZE GUSJENICE I HODNICI PUNI IZMETA • DIO GUSJENICA KUKULJI SE I MOŽE DATI TREĆU GENERACIJU LEPTIRA KRAJEM KOLOVOZA, A DIO SE GUSJENICA ZAPREDA I PREZIMI • ŠLJIVIN SAVIJAČ IMA 2-3 GENERACIJE GODIŠNJE • SUZBIJANJE • SKUPLJANJEM ZARAŽENIH PLODOVA I NJIHOVIM UNIŠTAVANJEM • INSEKTICIDIMA ZA VRIJEME VEGETACIJE NA OSNOVU PRAĆENJA LETA LEPTIRA, SUZBIJANJE OBAVITI PRIJE POČETKA MASOVNIJEG IZLASKA GUSJENICA IZ JAJA KAO I KOD JABUČNOG SAVIJAČA

  10. ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA Brachycaudus helychrysi • ŽENKA JE BESKRILNA, OVALNA • TIJELO TAMNOMASLINASTE ILI ŽUTE BOJE PREKRIVENA VOŠTANIM PRAHOM • KRILATA ŽENKA IMA GLAVU I PRSIŠTE TAMNE ILI CRNE BOJE, ZADAK ZELEN, TICALA TAMNA – CRNA, NOGE ŽUTO-ZELENE

  11. BIOLOGIJA • PREZIMLJUJE KAO JAJE NA ŠLJIVI • POČETKOM OŽUJKA IZ JAJA IZLAZE LIČINKE OSNIVAĆICE KOJE SE SELE NA TEK RASPUKLE PUPOVE KOJE SE HRANE SISANJEM PETELJKI CVJETOVA I MLADOG LIŠĆA

  12. NAKON NEKOLIKO (3-4) BESKRILNIH GENERACIJA U SVIBNJU JAVLJA SE KRILATA GENERACIJA KOJA SELE NA DRUGE LJETNE DOMAĆINE • NA LJETNIM DOMAĆINIMA OBIČNO IMA 2-3 GENERACIJE • TIJEKOM KOLOVOZA I RUJNA MIGRIRA NA ŠLJIVU GDJE ODLAŽE JAJA • PRENOSI PETNAJSTAK VIRUSA ( ŠARKA ŠLJIVE, MOZAIK KRASTAVCA, MOZAIK DINJE....) • SUZBIJANJE • U TRENUTKU JAČE POJAVE INSEKTICIDIMA:

  13. BRAŠNENA LISNA UŠ Hyalopterus pruni • BIOLOGIJA • JAVLJA SE NA NALIČJU LISTA U KOLONIJMA • NAPADNUTO LIŠĆE POSTAJE SVJETLIJE BOJE I NIJE DEFORMIRANO, LAKO OPADA • IZBOJI I PLODOVI OSTAJU NERAZVIJENI • SUZBIJANJE • SISTEMICIMA:

  14. ŠLJIVINA OSICE CRNA-Hoplocampa minuta ŽUTA-Hoplocampa flava MALA-Hoplocampa rutilicornis • UBRAJAJU SE U NAJVAŽNIJIE ŠTETNIKE ŠLJIVE • ODRASLE SU DUGE 4,5-5,5 mm, RASPONA KRILA OKO 12 mm • TIJELO IM JE SJAJNO CRNE ILI ŽUTE BOJE

  15. PAGUSJENICE IMAJU IZDUŽENO TIJELO, SVJETLOŽUĆKASTE BOJE, IMAJU 3+7 PARI NOGU, NARASTU DO 8 mm • PREZIME U TLU KAO LIČINKE, A KRAJEM ZIME SE KUKULJE • IMAGO IZLIJEĆE KOD TEMP IZNAD 100C • OSICE LETE NA ŠLJIVU U VRIJEME CVATNJE • HRANE SE PELUDOM I NEKTAROM

  16. ŽENKE POLAŽU PO JEDNO JAJE S VANJSKE STRANE NA LISTIĆ ČAŠKE POLUOTVORENIH ILI OTVORENIH CVJETOVA • LEGLICOM ZAREŽU DŽEPIĆ U LISTIĆU I U NJEGA ODLAŽU JAJE • JEDNA OSICA ODLOŽI ČETRDESETAK JAJA • EMBRIONALNI RAZVOJ TRAJE OKO 10 DANA • IZLAZAK LIČINKI ČESTO SE POKLAPA SA ZAVRŠETKOM CVATNJE

  17. LIČINKA NAJČEŠĆE IZAĐE NA VANJSKU STRANU LISTIĆA ČAŠKE I PREKO NJEGOVOG RUBA UBUŠUJE SE U PLODNICU • PAGUSJENICA IZGRIZA TKIVO PLODA I SJEMENKE • PRELAZI IZ PLODA U PLOD PA JEDNA PSGUSJENICA NAPADNE 4-5 PLODOVA • NAPADNUTI PLODOVI OPADAJU • PAGUSJENICA ZAVRŠI RAZVOJ ZA 15-20 DANA TE PADNE ZAJEDNO SA ZADNJIM PLODIĆEM U KOJEM SE NALAZILA ILI SE U TLO SPUŠTA PO NITI • ZAVLAČI SE U TLO NA PREZIMLJAVANJE

  18. SUZBIJANJE • SE PROVODI INSEKTICIDIMA U VRIJEME POČETKA IZLASKA PAGUSJENICA IZ JAJA, TAJ SE ROK NAJČEŠĆE POKLAPA SA ZAVRŠETKOM PUNE CVATNJE I S POČETKOM OPADANJA LATICA • U VRIJEME CVTNJE ZABRANJENA JE PRIMJENA INSEKTICIDA OPASNIH ZA PČELE • OD INSEKTICIDA MOGU SE KORISTITI:Fosalon, Endosulfan, Triklorfon, Deltametrin, Alfacipermetrin; diazinon, dimetoat, fention. • PRSKANJE TREBA PROVODITI TAKO DA BI SREDSTVO ŠTO BOLJE POKRILO LISTIĆE ČAŠKE

  19. ŠLJIVIN MOLJACYponomeuta padellus • PREZIME KAO GUSJENICE PRVOG STADIJA U JAJNOM LEGLU • TO SE LEGLO NALAZI NA GRANAMA, A SASTOJI SE OD 20-80 JAJA POLOŽENIH JEDNO DO DRUGOG POPUT CRIJEPA NA KUĆI I POKRIVENIH SIVKASTOM PREVLAKOM

  20. NA PROLJEĆE KOD TEMPERATURE VEĆE OD 140C IZLAZE GUSJENICE I POČINJU SE HRANITI PRVO LISNIM PUPOVIMA A ZATIM LIŠĆEM • ORGANE KOJE NAPADAJU OBAVIJU PREĐOM • RAZVOJ TRAJE DO KRAJA SVIBNJA KAD GUSJENICE NARASTU DO 20mm

  21. GUSJENICE SU ŽUTOZELENE, SIVKASTE ILI ŽUĆKASTE BOJE S CRNIM TOČKAMA • ŽIVE ZAJEDNIČKI U PAUČINASTIM GNIJEZDIMA – ZAPRETCIMA KOJI POD KRAJ RAZVOJA OBUHVAĆAJU ČITAVE GRANČICE • U ZAPRETCIMA SE KUKULJE U BIJELIM PROZIRNIM KOKONIMA • LEPTIRI SE JAVLJAJU U LIPNJU I SRPNJU, KATKAD I KASNIJE • ODLAŽU JAJA NA VOĆKE

  22. SUZBIJANJE • ZIMSKIM PRSKANJEM VOĆAKA ORGANOFOSFORNIM INSEKTICIDIMA • U VRIJEME VEGETACIJE SKIDANJEM I UNIŠTAVANJEM ZAPREDAKA ZAJEDNO SA GUSJENICAMA I TRETIRANJEM VOĆAKA INSEKTICIDIMA NA OSNOVI Klorpirifosmetila, Diazinona, Diklovosa, te Piretroidima • BIOINSEKTICIDIMA: Bacillus thuringiensis • VAŽAN JE PRIRODNI NEPRIJATELJ Ageniaspis fuscicollis

  23. ŠLJIVIN PRELACOrgyia antiqua • JAVLJA SE POJEDINAČNO KAO ŠTETNIK RAZNIH VRSTA VOĆAKA I UKRASNOG DRVEĆA • ŽENKA NE LETI JER IMA ZAKRŽLJALA KRILA • GUSJENICA JE SIVA, S CRVENOŽUTIM I BIJELIM PRUGAMA S ČETKICOM DLAČICA NA HRPTU PRVA ČETIRI SEGMENTA ZATKA

  24. PREZIME JAJA • U SVIBNJU GUSJENICE IZGRIZAJU LIŠĆE VOĆAKA • LEPTIR SE JAVLJA U LIPNJU • KONCEM SRPNJA I U KOLOVOZU JAVLJAJU SE GUSJENICE DRUGE GENERACIJE • LEPTIR TE GENERACIJE JAVLJA SE U RUJNU TE ODLAŽE JAJA KOJA PREZIME

  25. SUZBIJANJE • SEKSUALNIM ATRAKTANTIMA (METODA KONFUZIJE) • BIOLOŠKO SUZBIJANJE • KEMIJSKO SUZBIJANJE DOK SE GUSJENICE NALAZE U DRUGOM ILI NAJKASNIJE TREĆEM STADIJU RAZVOJA • INSEKTICIDI NA BAZI Klorpirifosetila, Triklorfona, Deltametrina, Alfacipermetrina i drugi

  26. ŠLJIVINA ŠTITASTA UŠ Pharthenolecanium /Eulecanium/ corni • KAO I KOD BRESKVE

  27. GLJIVIČNE BOLESTI ŠLJIVE

  28. PLAMENJAČA ŠLJIVE Polystigma rubrum • RĐA ŠLJIVE Puccinia pruni spinosae = sin. Tranzschelia pruni spinosa • ROGAČ ŠLJIVE Taphrina pruni • VJEŠTIČINA METLA Taphrina insititae • SIVA PJEGAVOST LISTA Phyllosticta prunicola • ŠUPLJIKAVOST LISTA Clasterosporium carpophilum

  29. PLAMENJAČA ŠLJIVE Polystigma rubrum • JAVLJA SE NALIŠĆU U OBLIKU NARANČASTIH PJEGA • LIST UNUTAR PJEGE ZADEBLJAO • TIJEKOM LJETA LIŠĆE SE SUŠI I OPADA • STABLA SLABE • PLODOVI OSTAJU SITNI • TIJEKOM JESENI OGOLJELA STABLA PONOVNO CVJETAJU I LISTAJU

  30. BIOLOGIJA • RAZLIKUJEMO SAPROFITSKU FAZU U ZARAŽENOM OTPALOM LIŠĆU (PERITECIJE SA ASKUSIMA I ASKOSPORAMA) I • PARAZITSKU FAZU TIJEKOM VEGETAVIJE (PIKNIDI SA PIKNOSPORAMA) • U PROLJEĆE IZ PERITECIJA ASKOSPORE VRŠE PRIMARNU INFEKCIJU AKO SU FIZIOLOŠKI ZRELE, AKO SU STROME DOBRO NATOPLJENE KIŠOM ILI ROSOM NAJMANJE 1 SAT I AKO JE TEMPERATURA NAJMANJE 100C • ASKOSPORE KLIJU AKO SU VITALNE; AKO SE NALAZE U KAPI VODE NAJMANJE 60 min PRI TEMP. 11-180C • LJETI NEMA SEKUNDARNE ZARAZE

  31. SUZBIJANJE • PROTIV PLAMENJAČE DOVOLJNA SU DVA PRSKANJA • PRVO PO ZAVRŠETKU CVATNJE • DRUGO 3-4 TJEDNA NAKON PRVOG • OD FUNGICIDA KORISTE SE: Captan WP-50, Radocineb ili Mankozeb

  32. RĐA ŠLJIVEPuccinia pruni spinosae = sin. Tranzschelia pruni spinosa • JAVLJA SE I NA VRSTAMA IZ PORODICE Prunoideae • ŠTETAN SAMO ZA ŠLJIVU • JAK NAPAD UZROKUJE JAKU DEFOLIJACIJU

  33. SIMPTOMI • BOLEST SE JAVLJA U SRPNJU • ZNACI OBOLJENJA JAVLJAJU SE NA LISTU U OBLIKU SITNIH, POLIGONALNIH ŽUTO-LIMUNASTIH PJEGA PROMJERA 1-2 mm • NA NALIČJU JAVLJAJU SE UREDOSORUSI RĐASTE BOJE SA VELIKIM BROJEM UREDOSPORA KOJE RAZNOSI VJETAR • KRAJEM LJETA PRESTAJE FORMIRANJE UREDOSPORA I POČINJE FORMIRANJE TELEUTOSPORA

  34. BIOLOGIJA • TELEUTOSPORE PREZIME U OTPALOM LIŠĆU, U PROLJEĆE KLIJU U BAZID S BAZIDOSPORAMA • BAZIDIOSPORE NOŠENE VJETROM DOSPJEVAJU NA LIST ŠUMARICE • NA LISTU ŠUMARICE SE RAZVIJAJU ECIDIJE S ECIDIOSPORAMA NA DONJOJ STRANI LISTA • ECIDIOSPORE , TAKOĐER NOŠENE VJETROM, DOSPIJEVAJU NA LIŠĆE ŠLJIVE, VRŠE ZARAZU I RAZVIJA SE PRVA GENERACIJA UREDOSPORA • TIJEKOM VEGETACIJE BOLEST SE ŠIRI UREDOSPORAMA • SUZBIJANJE • FUNGICIDIMA Cineb, Folpet I TO DVA PUTA, PRVO 15.-30. SRPNJA, DRUGO 10.-20. SRPNJA

  35. ROGAČ ŠLJIVE Taphrina pruni • ZARAZA JE NA PLODOVIMA • ONI RASTU ZNATNO BRŽE, BRZO ZADEBLJAJU, SJETLOZELENE SU BOJE, PRODUŽE SE I ISKRIVE • KOŠTICA JE ČESTO ZAKRŽLJALA ILI JE UOPĆE NEMA • MESO PLODA SPUŽVAST, POCRNI I ZASUŠI OSTANE VISITI ILI OTPADNE

  36. BIOLOGIJA • GLJIVA PREZIMI U OBLIKU MICELIJA NA GRANČICAMA U OBLIKU HIMENIJA S ASKUSIMA I ASKOSPORAMA NA POVRŠINI ROGAČA (SPORE MOGU OSTATI NA KORI DO SLIJEDEĆEG PROLJEĆA I IZVRŠITI ZARAZU ZAMETNUTIH PLODOVA) ILI ISPOD LJUSKICA PLODOVA • SUZBIJANJE • Cu PREPARATIMA PRIJE KRETANJA VEGETACIJE I AKO SE OBAVLJA TRETIRANJE PROTIV PLAMENJAČE

  37. VJEŠTIČINA METLA Taphrina insititae • NA STABLU ŠLJIVE RAZVIJAJU SE U KROŠNJI TIPIČNE “VJEŠTIČINE METLE” ISTE KAO I NA TREŠNJI OD Taphrina cerasi • POJAVA NIJE ČESTA • BIOLOGIJA I SUZBIJANJE KAO KOD Taphrina cerasi

  38. SIVA PJEGAVOST LISTA Phyllosticta prunicola • NA LISTOVIMA SITNE OKRUGLASTE SIVE PJEGE, OBRUBLJENE TAMNIJIM RUBOM • UNUTAR PJEGA NALAZIMO PIKNIDE OKO KOJIH SE STAVARA PLUTASTO TKIVO PA NJEZIN UNUTRAŠNJI DIO ISPADA • I KORA MLADICA MOŽE BITI ZARAŽENA • NA LISTOVIMA SITNE OKRUGLASTE SIVE PJEGE, OBRUBLJENE TAMNIJIM RUBOM • UNUTAR PJEGA NALAZIMO PIKNIDE OKO KOJIH SE STAVARA PLUTASTO TKIVO PA NJEZIN UNUTRAŠNJI DIO ISPADA • I KORA MLADICA MOŽE BITI ZARAŽENA

  39. BIOLOGIJA • GLJIVA PREZIMI U OTPALOM LIŠĆU, GDJE U PIKNIDAMA NASTAJU KONIDIJE KOJE NOŠENE VJETROM UVJETUJU PRIMARNU ZARAZU • KASNIJE SE BOLEST ŠIRI KONIDIJIMA KOJE NASTAJU U PJEGAMA PRIMARNE ZARAZE • SUZBIJANJE • NE VRŠE SE DIREKTNE MJERE, NEGO AKO SE ŠLIVA PRSKA PROTIV PLAMENJAČE, DO IZVJESBE MERE ŠTITIMO I OD TE BOLESTI

  40. ŠUPLJIKAVOST LISTA Clasterosporium carpophilum • DOLAZI KOD NEKIH RINGLO SORTI • NAPADA LISTOVE RIJETKO MLADICE UZROKUJUĆI RAK-RANICE • NA PLODOVIMA UZROKUJE CRVENO-SMEĐE PJEGE • SUZBIJANJE • ŠUPLJIKAVOST SE NE SUZBIJA OSIM NA IZRAZITO OSJETLJIVIM SORTAMA • PRSKANJEM PROTIV VAŽNIJIH BOLESTI ŠLJIVE (PLAMENJAČA, RĐA)SUZBIJAJU I TU BOLEST ILI BAR SMANJUJU ZARAZU

  41. VIRUSNE BOLESTI ŠLJIVE (VIROZE)

  42. ŠARKA ŠLJIVEPrunus virus 7, Marmor cerasi • PRVENSTVENO NAPADA ŠLJIVU • SIMPTOMI SE UOČAVAJU NA LISTU I PLODU • NA LISTOVIMA RAZBACANE KLOROTIČNE PJEGE, POJEDINAČNO ILI U SKUPINAMA • PJEGE SU UOČLJIVE U SVIBNJU I LIPNJU

  43. NA PLODOVIMA SE UOČAVAJU ISPUPČENJA I UDUBLJENJA U OBLIKU MREŽE POLUKRUŽNOG ILI PRSTENASTOG OBLIKA • ISPOD TIH PROMJENA DOLAZI DO NEKROZE TKIVA, MESO POPRIMA SMEĐU BOJU I PONEKAD U NJEMU NALZIMO KAPI SMOLE • NA KOŠTICAMA VEĆINOM OKRUGLE LJUBIČASTE PJEGE

  44. PLODOVI SU LOŠIJI ZA JELO, PRERADU I SUŠENJE • BIOLOGIJA • VIRUS SE PRENOSI. • LISNIM UŠIMA • CIJEPLJENJEM PLEMKAMA UZETIH SA ZARAŽENIH STABALA • UMNAŽANJEM ŠLIVE IZDANCIMA • INKUBACIJA TRAJE RELATIVNO DUGO • ŠIRENJE VIRUSA U VOĆKI JE ZNATNO DUGOTRAJNIJE • OSJETLJIVE SORTE ZAMJENITI TOLERANTNIJIM

More Related