POREZNO PRAVO

1. POREZNO PRAVO Predavaci: prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina as. mr. sc. Tereza Rogic Lugaric

2. LITERATURA I PRAVNI IZVORI Knjige: Jelcic, Loncaric Horvat, �imovic, Arbutina, Financijsko pravo i financijska znanost (FP i FZn), Narodne novine, Zagreb, 2008, poglavlje 24 (Oporezivanje u skladu s nacelima pravne dr�ave); Jelcic, Loncaric Horvat, �imovic, Arbutina, Mijatovic, Hrvatski fiskalni sustav (HFS), Narodne novine, Zagreb, 2004, II i III dio (Porezni postupak, Porezna uprava); Pravni izvori: Opci porezni zakon (OPZ) (NN 147/08), Mi�ljenja Ministarstva financija. Napomena: va�na i korisna web adresa � Ministarstvo financija, naslovnica, s linkovima: http://www.mfin.hr/

3. Porezno pravo u pravnom sustavu Samostalna pravna disciplina � sadr�i norme koje reguliraju prava i obveze sudionika porezno-pravnog odnosa; Veza s upravnim pravom � porezni postupak je poseban upravni postupak; Veza s gradanskim pravom � odnosi koje uspostavljaju medusobno fizicke osobe ponekad imaju porezne posljedice; Veza s trgovackim pravom i pravom dru�tava - odnosi koje uspostavljaju medusobno pravne osobe ponekad imaju porezne posljedice; Porezno pravo potrebno je regulirati zasebno (izvan materije upravnog prava) zbog znacaja za fizicke osobe (placanje poreza znaci smanjenje imovine konacnih plataca poreza, a to su uvijek fizicke osobe), slo�enosti (vi�e poreznih oblika, neki od njih vrlo slo�eni za primjenu), specificnosti (npr., specificnosti poreznog postupka u odnosu na opci upravni postupak).

4. Odnos � Opci porezni zakon (OPZ) � Zakon o opcem upravnom postupku � pojedini porezni zakoni OPZ je 1. lex specialis (u odnosu na ZOUP), ali i 2. lex generalis (u odnosu na pojedine porezne zakone)

5. OPCI POREZNI ZAKON I. TEMELJNE ODREDBE OPCA ODREDBA Clanak 1. Ovaj Zakon ureduje odnos izmedu poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uredeno drukcije i predstavlja zajednicku osnovu poreznog sustava. OBLICI JAVNIH DAVANJA (1) Javna davanja u smislu ovoga Zakona jesu porezi i druga javna davanja. (2) Porezi su novcana davanja i prihod su proracuna koji se koristi za podmirivanje proracunom utvrdenih javnih izdataka. Porezi se ne smatraju povremenim davanjima. (3) Drugim javnim davanjima smatraju se carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novcane kazne za porezne prekr�aje i sva davanja cije je utvrdivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadle�nosti poreznog tijela. (4) Carina je novcano davanje koje se placa pri uvozu i izvozu.

6. (5) Pristojbe su novcana davanja koja se placaju za odredenu cinidbu ili za kori�tenje odredenoga javnog dobra. (6) Doprinosi su novcana davanja koja se placaju za kori�tenje odredenih usluga ili ostvarivanja prava. (7) Naknada za koncesiju jest novcano davanje za pravo gospodarskoga kori�tenja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom odredeno da su od dr�avnog interesa, za pravo obavljanja djelatnosti od dr�avnog interesa te za izgradnju i kori�tenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti. (8) Odredbe ovoga Zakona propisane za poreze na odgovarajuci nacin primjenjuju se i na druga javna davanja (u daljnjem tekstu: porezi) propisana ovim Zakonom, ako ovim Zakonom ili posebnim propisima nije uredeno drugacije.

7. POJAM POREZNOG TIJELA Clanak 3. Porezno tijelo je tijelo dr�avne uprave, tijelo jedinice podrucne (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u cijem su djelokrugu poslovi utvrdivanja, nadzora i naplate poreza i drugih javnih davanja. ODNOS OVOGA ZAKONA PREMA DRUGIM ZAKONIMA Clanak 4. Ako ovaj Zakon ne propisuje drukcije, na postupak poreznih tijela u primjeni poreznih propisa primjenjuje se Zakon o opcem upravnom postupku.

8. II. NACELA OPOREZIVANJA PRIMJENA POREZNIH PROPISA Clanak 5. U postupku oporezivanja primjenjuju se porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka cinjenica na kojima se temelji oporezivanje. POSTUPAK POREZNIH TIJELA Clanak 6. (1) Porezno tijelo du�no je zakonito utvrdivati sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa. (NACELO ZAKONITOSTI) (2) Porezno tijelo du�no je utvrdivati sve cinjenice koje su bitne za dono�enje zakonite i pravilne odluke, pri tom je du�no s jednakom pa�njom utvrditi i one cinjenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Koje ce se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu odreduje porezno tijelo. (NACELO OBJEKTIVNOSTI) (3) Porezno tijelo treba porezne obveznike poticati na podno�enje poreznih prijava. Porezno tijelo du�no je upozoriti sudionike porezno-pravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku. (NACELO POMOCI NEUKOJ STRANCI) (4) Porezno tijelo du�no je uspostaviti sustav informiranja koji ce poreznim obveznicima omogucavati jedinstven, suvremen i �to lak�i pristup informacijama, objavljujuci na svojim internetskim stranicama porezne propise i njihove izmjene i dopune. (NACELO TRANSPARENTNOSTI) (5) Ako porezni obveznik predaje ispravu na stranom jeziku i pismu koji nije u slu�benoj uporabi kod poreznog tijela, porezno tijelo odredit ce rok u kojem ce porezni obveznik dostaviti ovjerovljeni prijevod isprave na hrvatski jezik i latinicno pismo. (NACELO UPTREBE SLU�BENOG JEZIKA I PISMA) (6) Ako porezni obveznik ne dostavi ovjereni prijevod iz stavka 5. ovoga clanka u odredenom roku, porezno tijelo prevest ce isprave o tro�ku poreznog obveznika. (KAO I GORE)

9. 1. Zakonitost: jedan je od temelja pravne dr�ave: svi su sudionici u porezno-pravnom odnosu obvezni po�tovati sva pravna pravila neovisno o nazivu i vrsti pravnog akta. 2. Zabrana retroaktivne primjene poreznih propisa: u postupku oporezivanja primjenjuju se porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka cinjenica na kojima se temelji oporezivanje. 3. Objektivnost: prilikom oporezivanja porezna tijela objektivno i savjesno utvrduju cinjenice bez obzira na to idu li one u prilog ili na �tetu poreznog obveznika. 4. Dvostupanjski postupak: omogucuje poreznom obvezniku pravo �albe na porezne akte; �alba je DEVOLUTIVNI pravni lijek (a ne REMONSTRATIVNI). 5. Vodenje knjigovodstva i evidencije: obvezuje poreznog obveznika na evidenciju sukladno ve�ecim knjigovodstvenim propisima. 6. Dokazivanje: i porezni obveznik i porezno tijelo trebaju dokazati cinjenice relevantne u poreznom postupku. 7. Inspekcijski nadzor: provodi se i za velike i za male porezne obveznike. 8. Postupanje u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa: infra (infra i supra - objasniti). 9. Upotreba slu�benog jezika i pisma (cl. 12. URH): U Republici Hrvatskoj u slu�benoj je uporabi hrvatski jezik i latinicno pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinicno pismo u slu�benu se uporabu mo�e uvesti i drugi jezik te cirilicno ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. 10. Gospodarski pristup: porezne cinjenice utvrduju se prema njihovom gospodarskom znacenju, �to znaci da se oporezuje svako stjecanje prihoda bez obzira na to je li rijec o pravnome ili protupravnom poslu.

10. PRAVO NA OCITOVANJE (Nacelo ocitovanja stranke u poreznom postupku) Clanak 7. Prije dono�enja poreznog akta kojim se utvrduju prava i obveze poreznog obveznika, porezno tijelo mora poreznom obvezniku omoguciti ocitovanje o cinjenicama i okolnostima koje su bitne za dono�enje poreznog akta. OBVEZA CUVANJA POREZNE TAJNE Clanak 8. (1) Slu�bene osobe, vje�taci i sve druge osobe koje su ukljucene u porezni postupak du�ne su kao poreznu tajnu cuvati: 1. cinjenice koje su u poreznom, prekr�ajnom ili sudskom postupku doznale o poreznom obvezniku, 2. pronalaske, recepte, patente i slicno koje su doznale u poreznom postupku, 3. identifikacijske znakove i podatke o poreznom obvezniku koji su pohranjeni u pismohrani. (2) lex generalis Obveza cuvanja porezne tajne je povrijedena ako se cinjenice navedene u stavku 1. ovoga clanka neovla�teno koriste ili objave. (3) leges speciales Obveza cuvanja porezne tajne nije povrijedena: 1. ako se poreznom jamcu omoguci uvid u podatke o poreznom obvezniku, bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku, 2. ako se clanove dru�tva osoba upozna s cinjenicama bitnim za oporezivanje dru�tva, 3. ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekr�ajnog ili sudskog postupka i 4. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose. (4) Ako ovim Zakonom nije propisano drukcije, na obvezu cuvanja porezne tajne primjenjuje se Zakon o za�titi tajnosti podataka.

11. OBVEZA POSTUPANJA U DOBROJ VJERI Clanak 9. Sudionici porezno-pravnog odnosa du�ni su postupati u dobroj vjeri. Postupanje u dobroj vjeri znaci savjesno i po�teno postupanje u skladu sa zakonom. Ministar financija ce pravilnikom propisati nacin postupanja u dobroj vjeri. PRAVILNIK O POSTUPANJU U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA, GOSPODARSKOJ CJELINI TE OBRASCIMA PRIJAVE CINJENICA ZA KOJE POSTOJI OBVEZA PRIJAVLJIVANJA I IZJAVE O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE (NN 59/09) POSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA Clanak 2. (1) Porezni obveznik ima pravo unaprijed biti obavije�ten o svojim pravima i obvezama u postupcima koji se vode pred poreznim tijelom te u tu svrhu mo�e postavljati pismene upite ispostavama i podrucnim uredima Porezne uprave. (2) Kako bi porezni obveznici �to lak�e ostvarivali svoja prava i obveze, Porezna uprava na svojim ce web-stranicama objavljivati porezne propise i druge obavijesti koje su od utjecaja na obracunavanje, utvrdivanje i naplatu poreza. (nacelo transparentnosti)

12. Clanak 3. (postupanje u dobroj vjeri - obveze poreznog tijela) (1) Tokom postupka porezno tijelo poucit ce poreznog obveznika o pravu na podno�enje zahtjeva u svrhu ostvarenja na zakonu osnovanih prava poreznog obveznika. (nacelo pomoci neukoj stranci) (2) Porezno tijelo poucit ce poreznog obveznika o pravu da ima pomagatelja ili poreznog savjetnika ako ocijeni da nepoznavanje propisa ili nestrucnost poreznog obveznika ili druge osobe koja sudjeluje u poreznom postupku mo�e biti od utjecaja na ostvarivanje prava poreznog obveznika. (nacelo pomoci neukoj stranci) (3) Porezno tijelo du�no je paziti da za�tita prava poreznog obveznika ne naru�ava javni interes. (nacelo za�tite javnog interesa)

13. Clanak 4. (postupanje u dobroj vjeri - obveze poreznog obveznika) (1) Porezni obveznik du�an je obracunavati i placati porez u iznosu, na nacin i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela. (2) Porezni obveznik du�an je poreznom tijelu davati istinite i potpune podatke o svim cinjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obracun, utvrdivanje i naplatu poreza.

14. GOSPODARSKI PRISTUP Clanak 10. (1) Porezne cinjenice utvrduju se prema njihovoj gospodarskoj biti. (2) Ako je prihod, dohodak, dobit ili druga procjenjiva korist ostvarena bez pravne osnove, porezno tijelo utvrdit ce poreznu obvezu u skladu s posebnim zakonom kojim se ureduje pojedina vrsta poreza. (3) Ako je u kaznenom ili prekr�ajnom postupku pravomocnom odlukom izrecena za�titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom, porezni akt kojim je utvrdena porezna obveza poni�tit ce se na zahtjev poreznog obveznika. PRIVIDNI PRAVNI POSLOVI Clanak 11. Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je za utvrdivanje porezne obveze osnova prikriveni pravni posao.

15. POREZNO�-�PRAVNI ODNOS POREZNO�-�PRAVNI ODNOS Clanak 12. (1) POREZNO-PRAVNI ODNOS u smislu ovoga Zakona je ODNOS IZME�U POREZNOG TIJELA I POREZNOG OBVEZNIKA koji obuhvaca njihova prava i obveze u poreznom postupku. (2) SUDIONICI POREZNO-PRAVNOG ODNOSA su porezno tijelo i porezni obveznik te osobe koje prema odredbama ovoga Zakona jamce za placanje poreza. POREZNI OBVEZNIK Clanak 13. POREZNI OBVEZNIK je svaka osoba koja je kao takva odredena zakonom kojim se ureduje pojedina vrsta poreza. OPUNOMOCENIK ZA PRIMANJE POREZNIH AKATA Clanak 14. Ako porezni obveznik nema prebivali�te ili uobicajeno boravi�te, odnosno sjedi�te na teritoriju Republike Hrvatske, tada mora u odredenom roku obavijestiti porezno tijelo o osobi koju je opunomocio za primanje poreznih akata. Porezni obveznik bit ce upozoren na pravne posljedice neimenovanja opunomocenika za primanje poreznih akata.

16. OPUNOMOCENIK, POMAGAC I POREZNI SAVJETNIK Clanak 15. (1) Porezni obveznik mo�e imati opunomocenika, pomagaca i poreznog savjetnika. (2) Opunomocenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika u okviru dobivene punomoci i u njegovo ime mo�e poduzimati radnje u poreznom postupku. (3) Pomagac je osoba koja nastupa uz nazocnost poreznog obveznika i poma�e mu savjetima. Izjava pomagaca smatra se izjavom poreznog obveznika samo ako porezni obveznik danoj izjavi odmah ne proturjeci. Pomagac nije ovla�ten u ime poreznog obveznika poduzimati radnje u poreznom postupku kao njegov zastupnik. (4) Porezni savjetnik je osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika u poreznom postupku pred poreznim tijelima. Ako nastupa i kao opunomocenik poreznog obveznika mora imati punomoc za obavljanje tih poslova. Obavljanje djelatnosti poreznog savjetnika ureduje se posebnim zakonom.

17. OBVEZE ZAKONSKIH ZASTUPNIKA, UPRAVITELJA IMOVINE I OSOBA S PRAVOM RASPOLAGANJA IMOVINOM Clanak 16. (1) Zakonski zastupnici fizickih i pravnih osoba i poslovodne osobe udru�enih osoba radi ostvarivanja prihoda i imovinskih masa bez pravne osobnosti moraju ispunjavati porezne obveze osoba koje zastupaju. (2) Ako udru�ene osobe bez pravne osobnosti (u daljnjem tekstu: udru�ene osobe) nemaju poslovodnu osobu, obveze u smislu stavka 1. ovoga clanka moraju ispunjavati clanovi udru�enja. Smatrat ce se da je svaki clan udru�enja porezni obveznik. (3) Za imovinske mase bez pravne osobnosti koje nemaju zakonskog zastupnika, poreznim obveznicima smatrat ce se svi njihovi vlasnici. (4) Ako imovinom upravlja druga osoba, smatrat ce se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proisticu iz imovine kojom upravlja. (5) Tko stvarno koristi ili raspola�e tudom imovinom, bez pravne osnove, smatrat ce se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proisticu iz kori�tenja ili raspolaganja tom imovinom.

18. ZASTUPNIK PO SLU�BENOJ DU�NOSTI Clanak 17. (1) Porezno tijelo ce po slu�benoj du�nosti iz reda poreznih savjetnika ili odvjetnika postaviti zastupnika: 1. poreznom obvezniku nepoznata sjedi�ta, prebivali�ta ili uobicajena boravi�ta, 2. poreznom obvezniku koji u tuzemstvu nema sjedi�te, odnosno prebivali�te ili uobicajeno boravi�te, a nije u odredenom roku obavijestio porezno tijelo o osobi koja je ovla�tena primati porezne akte, 3. nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreznog postupka, 4. poreznom obvezniku koji ocito izbjegava ili odbija primanje poreznih akata. (2) Ako je porezni obveznik fizicka osoba koja nije poslovno sposobna i nema zakonskog zastupnika, porezno tijelo podnijet ce zahtjev nadle�nom sudu za postavljanje zastupnika. (3) Zastupnik iz stavka 1. i 2. ovoga clanka ima pravo na nagradu i nadoknadu tro�kova zastupanja. Nagradu i nadoknadu tro�kova utvrduje i isplacuje porezno tijelo prema propisanoj tarifi. (4) Porezno tijelo ima pravo na povrat sredstava isplacenih za nagrade i tro�kove zastupnika od poreznog obveznika.

19. IV. POREZNO�-�DU�NICKI ODNOS

20. 1. OPCE ODREDBE POJAM POREZNO-DU�NICKOG ODNOSA Clanak 18. (1) Porezno-du�nicki odnos u smislu ovoga Zakona je dio porezno-pravnog odnosa u kojem sudionici porezno - du�nickog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze. (2) Sudionici porezno-du�nickog odnosa su porezno tijelo, porezni du�nik i porezni jamac. PRAVA IZ POREZNO-DU�NICKOG ODNOSA Clanak 19. (1) Porezno tijelo u porezno-du�nickom odnosu ima pravo na naplatu: 1. poreza, 2. kamata i novcanih kazni, 3. novcanih cinidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva. (2) Porezni obveznik ili osoba od koje je bez pravne osnove porez naplacen ima pravo na: 1. povrat poreza koji je placen bez pravne osnove, 2. kamate na porez koji je placen bez pravne osnove.

21. NASTANAK PRAVA IZ POREZNO-DU�NICKOG ODNOSA Clanak 20. (1) Porezno tijelo u porezno-du�nickom odnosu ima prava iz clanka 19. stavka 1. ovoga Zakona danom utvrdenja porezne obveze ili izricanja novcanih kazni. (2) Porezni obveznik ili druga osoba u porezno-du�nickom odnosu ima prava iz clanka 19. stavka 2. ovoga Zakona, od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe iznos preplacenog poreza ili poreza placenog bez pravne osnove. PODMIRENJE OBVEZA IZ POREZNO-DU�NICKOG ODNOSA OD SOLIDARNOG DU�NIKA I TRECE OSOBE Clanak 21. (1) Obveze iz porezno-du�nickog odnosa za poreznog du�nika mogu podmiriti i trece osobe. (2) Osobe od kojih svaka ima obvezu podmiriti isti porezni dug su solidarni du�nici. Svaki solidarni du�nik obvezan je podmiriti cjelokupni porezni dug. Porezno tijelo odlucuje od kojeg ce solidarnog du�nika naplatiti porezni dug i u kojoj visini. (3) Ispunjenjem obveze jednoga solidarnog du�nika prestaje porezno-du�nicki odnos svih solidarnih du�nika.

22. POLO�AJ PRAVNIH SLJEDNIKA Clanak 22. (1) Univerzalni pravni sljednik u cijelosti preuzima pravni polo�aj pravnog prednika, osim obveza po osnovi izrecenih novcanih kazni pravnom predniku. (2) Nasljednici su du�ni platiti obveze iz porezno-du�nickog odnosa do visine vrijednosti naslijedene imovine, osim obveza po osnovi izrecenih novcanih kazni ostavitelju. USTUP, ZALOG I PLJENIDBA PRAVA IZ  POREZNO-DU�NICKOG ODNOSA Clanak 23. (1) Prava iz porezno-du�nickog odnosa, kao �to su pravo na povrat poreza, pravo na povrat iznosa koji je na ime poreza za du�nika platio porezni jamac i pravo na povrat kamata, mogu se ustupiti, zalo�iti i zaplijeniti. (2) Ustupatelj prava iz stavka 1. ovoga clanka du�an je dostaviti ugovor o ustupu poreznom tijelu u roku od tri dana od dana njegova sklapanja. (3) Ugovor o ustupu obvezujuci je za porezno tijelo osim ako se nad ustupateljem prava provodi ovrha.

23. PRESTANAK PRAVA I OBVEZA IZ POREZNO-DU�NICKOG ODNOSA Clanak 24. Prava i obveze iz porezno-du�nickog odnosa prestaju: placanjem, prijebojem, otpisom i u drugim slucajevima odredenim ovim Zakonom. (2) Prava iz porezno-du�nickog odnosa prestaju zastarom.

24. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) UVJETI ZA PRIJEBOJ: Potra�ivanja koja imaju porezno tijelo i porezni du�nik moraju biti: uzajamna, istovrsna (npr., novcana), dospjela (dospjelost � trenutak od kojega porezni vjerovnik ima pravo zahtijevati isplatu svojeg potra�ivanja od poreznog du�nika).

25. 8. POREZNA ZASTARA

26. Clanak 90. st. 1.: - Pravo poreznog tijela na: utvrdivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekr�ajnog postupka, naplatu poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni, i - Pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni ZASTARIJEVA za tri godine racunajuci od dana kada je zastara pocela teci.

27. POCETAK ZASTARE � UTVR�IVANJE POR. OBVEZE I POKRETANJE PREKR. POSTUPKA (2) Zastara prava na utvrdivanje porezne obveze i kamata pocinje teci nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate. (3) Zastara prava na pokretanje prekr�ajnog postupka pocinje teci nakon isteka godine u kojoj je pocinjen prekr�aj.

28. PRIMJER: Obveza poreza na dohodak: dohodak je ostvaren u 2006. godini; poreznu obvezu za 2006. god. treba utvrditi u 2007. god.; primjena cl. 90. st. 2.: zastara pocinje teci istekom god. u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu (to je 2007.), dakle 1. sijecnja 2008. god.

29. ALI: Porez na promet nekretnina: porezni obveznik (stjecatelj nekretnine) mora prijaviti nastanak por. obveze (a ona nastaje, npr., sklapanjem ugovora o kupoprodaji) u roku od 30 dana od njezina nastanka; zastara pocinje teci po isteku godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu, a nju porezno tijelo utvrduje temeljem prijave por. obv.; dakle, zastara pocinje teci istekom godine u kojoj por. obveznik prijavi nastanak oporezivog dogadaja, tj. sklapanje ugovora o kupoprodaji nekrentine, npr.

30. PRIMJER: A proda nekretninu B-u koji postaje porezni obveznik (stjecatelj); ugovor je skopljen 15. o�ujka 2008.; B mora prijaviti porezni dogadaj u roku od 30 dana od sklapanja ugovora (dakle, do 15. travnja iste god.); B prijavi ugovor 25. travnja 2010. godine; Posljedice: B je u zaka�njenju s prijavom poreza; Zastara tece od 1. sijecnja 2011. god.

31. ZASTARA � NAPLATA POREZA ITD., POVRAT POREZA ITD., PRIMJENA ZOO (4) Zastara prava na naplatu poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni pocinje teci istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate, tro�kove ovrhe i novcanu kaznu. (5) Zastara prava na povrat poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni pocinje teci istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat. (6) Ako ovim Zakonom nije drukcije propisano na poreznu zastaru primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima.

32. PREKID ZASTARE Clanak 91. (1) Tijek zastare prekida se svakom slu�benom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrdivanje ili naplatu poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku. (2) Tijek zastare prekida se svakom radnjom poreznog obveznika dostavljeno na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava na povrat poreza naplacenog bez pravne osnove ili vi�e placenog poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni. (3) Nakon poduzetih radnji iz stavka 1. ili 2. ovoga clanka zastarni rok pocinje ponovno teci. APSOLUTNA ZASTARA Clanak 92. Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrdivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekr�ajnog postupka, naplatu poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni, te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, tro�kova ovrhe i novcanih kazni nastupa za �est godina racunajuci od dana kada je zastara pocela prvi put teci.

33. 2. Odredbe o odgovornosti ODGOVORNOST � NEPOSREDNA I TEMELJEM JAMSTVA JAMSTVO � U PRAVILU SUPSIDIJARNO (RAZLIKA: SUPSIDIJARNO � SOLIDARNO JAMSTVO)

34. ODGOVORNOST ZASTUPANIH OSOBA Clanak 25. Zastupane osobe odgovaraju za neplaceni i manje placeni porez i odgovarajuce kamate koje su posljedica neizvr�avanja obveza iz porezno-du�nickog odnosa. ODGOVORNOST ZA NEPLACANJE POREZA PO ODBITKU Clanak 27. Tko je du�an obracunavati, obustavljati, uplacivati i prijavljivati porez u ime i za racun druge osobe, solidarno jamci za taj porez.

35. ODGOVORNOST ZASTUPNIKAClanak 26. Ako su zakonski zastupnici fizickih i pravnih osoba i poslovodne osobe udru�enih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti, u obavljanju poslova pocinili kazneno djelo utaje poreza ili sudjelovali u utaji poreza ili bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe, tada se zastupnik smatra jamcem za manje placeni porez i kamate. Pitanje: za�to zastupnik samo jamci? vidjeti cl. 25.

36. ODGOVORNOST ZA VJERODOSTOJNOST POSLOVNIH KNJIGA Clanak 28. (Opci porezni zakon) Tko sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i nepravodobnom vodenju poslovnih knjiga, jamci za iznos manje placenog poreza i za odgovarajuce kamate koje su posljedica takva njegova djelovanja. digresija: POVREDA OBVEZE VO�ENJA TRGOVACKIH I POSLOVNIH KNJIGA Clanak 287. (KAZNENI ZAKON RH) Tko ne vodi trgovacke ili poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi, ili ih tako vodi da je ote�ana preglednost poslovanja ili imovinskog stanja, ili trgovacke ili poslovne knjige ili poslovne isprave koje je obvezan cuvati uni�ti, prikrije, u vecoj mjeri o�teti ili na drugi nacin ucini neuporabljivim, kaznit ce se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

37. ODGOVORNOST PREUZIMATELJA GOSPODARSKE CJELINEClanak 29. (1) Pri prijenosu vlasni�tva gospodarske cjeline, stjecatelj se smatra poreznim jamcem za: 1. porez cija se obveza placanja temelji na poslovanju gospodarske cjeline prije stjecanja, 2. porez koji se placa po odbitku (porez na dohodak od nesamostalnog rada) pod uvjetom da je obveza placanja tog poreza nastala u godini u kojoj je izvr�en prijenos vlasni�tva gospodarske cjeline. (2) Jamstvo stjecatelja ograniceno je vrijedno�cu stecene imovine. (3) Iznimno, odredba stavka 1. tocke 1. ovoga clanka ne primjenjuje se na stjecanje u stecajnom i ovr�nom postupku.

38. ODGOVORNOST POREZNOG JAMCA Clanak 30. (1) Porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni du�nik (supsidijarni jamac, prim. H.A.). Porezno tijelo pozvat ce poreznog jamca na placanje poreznog duga. (2) Odredba stavka 1. ovoga clanka ne primjenjuje se ako porezni jamac odgovara kao jamac platac (solidarno jamstvo, prim. H.A.) ili je sam utajio porez ili je sudjelovao u utaji poreza.

39. digresija: Utaja poreza i drugih davanja Clanak 286. (KAZNENI ZAKON RH) Tko s ciljem da on ili tko drugi izbjegne potpuno ili djelomicno placanje poreza, doprinosa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, drugih propisanih doprinosa ili davanja, daje la�ne podatke o zakonito stecenim dohocima, o predmetima ili o drugim cinjenicama koje su od utjecaja na utvrdivanje iznosa ovakvih obveza, ili tko s istim ciljem u slucaju obvezne prijave ne prijavi zakonito steceni prihod, odnosno predmet, ili druge cinjenice koje su od utjecaja na utvrdivanje ovakvih obveza, koje je po zakonu du�an prijaviti, a iznos obveze cije se placanje izbjegava prelazi deset tisuca kuna, kaznit ce se kaznom zatvora od �est mjeseci do pet godina.

40. ODGOVORNOST VLASNIKA STVARI I PRAVA Clanak 31. Ako su stvari i prava koja slu�e za obavljanje djelatnosti trgovackog dru�tva u vlasni�tvu osobe koja ima vecinska clanska prava, tada vlasnik stvari ili prava odgovara tim stvarima odnosno tim pravima za one poreze koji se odnose na poslovanje tog dru�tva. Odgovornost se odnosi samo na poreze koji su nastali u vrijeme u kojem je ta osoba imala vecinska clanska prava. (2) Vecinska clanska prava u smislu stavka 1. ovoga clanka ima osoba koja izravno ili neizravno ima vi�e od polovice temeljnog kapitala trgovackog dru�tva.

41. Primjer � ucenje � prethodna norma � st. 1. Ako je imovina td-a u vecinskom vlasni�tvu (dakle, bitno � imovina u vecinskom vlasni�tvu) onda vlasnik odgovara (rutinski moraju iskociti pitanja � kako odgovara, cime odgovara, za �to odgovara, i moraju biti jasni odgovori) tom imovinom (cime) za poreze koji su u vezi s tim dru�tvom, s njegovim poslovanjem (za �to) odgovornost � samo za vrijeme trajanja vecinskog udjela (logicno � cijela je norma sagradena oko cinjenice vecinskog vlasni�tva); norma se odnosi na vremensko ogranicenje odgovornosti (pitanje: koliko traje odgovornost) pitanje � kako odgovara � nije u ovoj normi � treba misliti komparativno � je li to vec bilo � tj. pogledati ranije opcu normu � cl. 30. Vjerojatno ce biti od koristi: konstruirati vlastiti, �to je moguce jednostavniji, primjer, koji ce obuhvatiti sve gornje elemente

42. ODGOVORNOST UTAJIVACA POREZA I POMAGACA Clanak 32. Tko zbog utaje poreza ili pomaganja ili prikrivanja utaje, umanji ili ne iska�e poreznu obvezu, jamci za taj manje placeni ili utajeni porez i pripadajuce kamate.

43. 3. GOSPODARSKA CJELINA, I NJEZINA PROCJENA

44. GOSPODARSKA CJELINAClanak 33. Gospodarska cjelina je sva imovina i obveze �to u poslovnom i organizacijskom smislu cini samostalni subjekt, odnosno subjekt sposoban za samostalno poslovanje. (2) Ministar financija pravilnikom propisuje �to se u pojedinom slucaju smatra gospodarskom cjelinom. NAPOMENA: kako shvatiti �gospodarski� u ovim normama? - Kao materijalnu ili nematerijalnu imovinu koja ima tr�i�nu vrijednost (kao �to ce kasnije i norma indirektno pokazati)

45. PRIPADNOST GOSPODARSTVENIH DOBARAClanak 34. Ako neka druga osoba, a ne vlasnik, ima pravo raspolaganja gospodarskim dobrom na nacin da mo�e vlasnika gospodarski iskljuciti od utjecaja na to dobro, tada se u poreznom smislu smatra da to gospodarsko dobro pripada toj drugoj osobi. Kod fiducijarnih (povjerenickih) odnosa smatra se da gospodarska dobra pripadaju fiducijaru (povjereniku).

46. UTVR�IVANJE VRIJEDNOSTI GOSPODARSKIH CJELINA U VLASNI�TVU VI�E OSOBA Clanak 35. Ako je neka gospodarska cjelina u vlasni�tvu dviju ili vi�e osoba, njezina se vrijednost utvrduje u cjelini. (2) Ako osobe iz stavka 1. ovoga clanka ne sudjeluju u poreznom postupku kao jedan porezni obveznik, tada se vrijednost gospodarske cjeline dijeli prema velicini udjela svake osobe. (3) Ako udio u vrijednosti zajednicke gospodarske cjeline nije odredena, smatra se da je svaka osoba vlasnik zajednicke gospodarske cjeline u jednakom dijelu.

47. TR�I�NA VRIJEDNOST Clanak 36. (1) Vrijednost gospodarske cjeline procjenjuje se prema tr�i�noj cijeni. (2) Tr�i�nom se cijenom smatra ona cijena koja bi se mogla postici u uobicajenom poslovnom prometu. Neuobicajeni popusti u poslovanju ili osobni popusti ne uzimaju se u obzir.

48. 4. MJESNA ODRE�ENOST POREZNOG OBVEZNIKAClanak 37. (1) Mjesna odredenost poreznog obveznika utvrduje se: 1. za fizicke osobe prema prebivali�tu ili uobicajenom boravi�tu, 2. za pravne osobe prema sjedi�tu upisanom u sudski registar ili drugi registar, odnosno upisnik. (2) Ako se mjesna odredenost ne mo�e utvrditi prema stavku 1. ovoga clanka, onda se utvrduje prema mjestu gdje je nastao povod za vodenje poreznog postupka.

49. PREBIVALI�TE I UOBICAJENO BORAVI�TEClanak 38. (1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivali�te ondje gdje ima stan u vlasni�tvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. (2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasni�tvu ili posjedu vi�e stanova, prebivali�te mjerodavno za oporezivanje utvrduje se prema mjestu prebivali�ta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se prete�no zadr�ava ili prema mjestu iz kojeg prete�no odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. (3) Ako porezni obveznik ima prebivali�te u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivali�te u tuzemstvu. (4) Uobicajeno boravi�te u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadr�ava pod okolnostima na temelju kojih se mo�e zakljuciti da on u tome mjestu ili na tom podrucju ne boravi samo privremeno. Uobicajenim boravi�tem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za odredivanje uobicajenog boravi�ta nisu va�ni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

50. 5. PODUZETNIK I GOSPODARSKA DJELATNOST Clanak 39. (1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona jest svaka fizicka ili pravna osoba, udru�ene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. (PITANJE: za�to definirati poduzetnika?) (2) Gospodarskom djelatno�cu u smislu stavka 1. ovoga clanka smatra se razmjena dobara i usluga na tr�i�tu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

51. Stalna poslovna jedinicaClanak 40. (1) U smislu ovoga Zakona stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto poslovanja preko kojega se poslovanje dru�tva obavlja u cijelosti ili djelomicno. (posl. jed. � subjekt bez svojstva pravne osobnosti � dio svoga osnivaca); (2) Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, smatra se osobito: 1. sjedi�te uprave, 2. podru�nica, 3. poslovnica, 4. tvornica, 5. radionica, 6. rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskori�tavanja prirodnih bogatstava, 7. gradili�te odnosno gradevinski ili monta�ni projekt koji cine stalnu poslovnu jedinicu samo ako traju dulje od �est mjeseci.

52. Obracun dobiti stalne poslovne jediniceClanak 42. Ako se utvrduje dobit stalne poslovne jedinice, stalnoj poslovnoj jedinici pripisuje se ona dobit koju bi mogla ostvariti da je pod jednakim ili slicnim uvjetima obavljala svoju djelatnost kao samostalni poduzetnik. (KOMENTAR: izjednacavanje SPJ s td-ima)

53. Porezno priznavanje ugovora i poslovnih odnosaClanak 41. (1) Ugovori i poslovni odnosi izmedu povezanih osoba porezno ce biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom medusobnom odnosu pod istim ili slicnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. (2) Povezane osobe u smislu ovoga Zakona jesu pravno samostalna dru�tva kod kojih jedno dru�tvo u drugom dru�tvu ima izravno ili neizravno vi�e od 50% udjela ili ima izravno ili neizravno vecinska clanska prava. (3) Na ugovore i poslovne odnose izmedu fizickih osoba koje su poslovno povezane primjenjuju se odredbe ovoga clanka.

54. OPCE POSTUPOVNE ODREDBE

55.  NADLE�NOST POREZNIH TIJELA Nadle�nost je u objektivnom smislu definirana kao djelokrug poslova odredenog tijela. U subjektivnom smislu nadle�nost je pravo i du�nost odredenog tijela da postupa u odredenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo odredenu radnju.

56. STVARNA NADLE�NOST Pravila o stvarnoj nadle�nosti: razgranicenje djelokruga poslova izmedu tijela razlicitog ranga unutar Porezne uprave, odredenje vrste poslova koje je ovla�teno obavljati odredeno porezno tijelo. Stvarna nadle�nost tijela - Sredi�nji ured, podrucni uredi i ispostave podrucnih ureda - Zakono o poreznoj upravi. Stvarna nadle�nost - dvije razine: 1) regulirana opca stvarne nadle�nost u vezi s oporezivanjem - a) poslove u vezi s utvrdivanjem i naplatom poreza te b) s primjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obavlja Min. fin. preko upravnih organizacija u svom sastavu (Porezne uprave, Carinske uprave i Financijske policije); 2) poslove u vezi s utvrdivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama predstavnickih tijela jedinica podrucne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova porezna tijela. Obavljanje tih poslova mo�e biti povjereno Poreznoj upravi na temelju suglasnosti ministra financija. (KOMENTAR: nacelo ekonomicnosti)

57. Stvarna nadle�nost poreznih tijelaClanak 44. Stvarna nadle�nost pojedinih poreznih tijela propisuje se posebnim zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju zakona. (npr., Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, NN br. 43/05 i dalje)

58. MJESNA NADLE�NOST Pravila o mjesnoj nadle�nosti - koje ce teritorijalno odredeno tijelo Porezne uprave, koje je s obzirom na svoju vrstu i rang stvarno nadle�no, biti ovla�teno i du�no odlucivati u konkretnom poreznom predmetu. Struktura Porezne uprave - u skladu s teritorijalnom organizacijom dr�ave, - prema tome - i mjesna nadle�nost tijela u njezinom sastavu; - za podrucja �upanija mjesno nadle�ni podrucni uredi, - za podrucja opcina i gradova � ispostave podrucnih ureda.  Za potpuno mjesno (teritorijalno) odredenje obuhvata porezne obveze - definirati i drugu stranu porezno-pravnog odnosa; odrediti � koje svojstvo poreznog obveznika rezultira oporezivanjem od strane stvarno i mjesno nadle�nog tijela Porezne uprave. - rezidenti fizicke osobe - prebivali�te ili uobicajeno boravi�te; - rezidenti pravne osobe � sjedi�te, odnosno mjesto stvarne uprave; - nerezidentni porezni obveznici - nemaju prebivali�te ili uobicajeno boravi�te, odnosno sjedi�te ili mjesto uprave na podrucju RH - za odredenje mjesne nadle�nosti u njihovom slucaju mjerodavno mjesto na kojem oni u Hrvatskoj ostvare oporezivo dobro.

59. POZITIVAN SUKOB O NADLE�NOSTI Ako dva ili vi�e poreznih tijela smatraju da su mjesno nadle�ni rje�avati u nekoj poreznoj stvari - pozitivan sukob o mjesnoj nadle�nosti. OPZ: porez utvrduje ono porezno tijelo koje je prvo pokrenulo postupak (temeljno nacelo); ali: porezno tijelo koje je pokrenulo postupak ustupit ce predmet poreznom tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadle�no ako se time poreznom obvezniku bitno olak�ava sudjelovanje u poreznom postupku (izuzetak od osnovnog nacela - doci ce do promjene mjesne nadle�nosti in favorem poreznog obveznika).

60. Izuzece slu�benika poreznog tijelaClanak 48. (1) Slu�benik poreznog tijela izuzet ce se od obavljanja slu�benih radnji u poreznom postupku: 1. ako je sudionik postupka, bilo da je porezni obveznik ili porezni jamac, 2. ako je srodnik sa sudionikom postupka ili zakonski zastupnik sudionika postupka, 3. ako je zakonski zastupnik, opunomocenik ili pomagatelj sudionika postupka, 4. ako je u poslovnom odnosu sa sudionikom postupka, 5. ako postoji vjerojatnost da ce slu�benim radnjama steci neposrednu korist ili pretrpjeti �tetu, 6. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovao u vodenju postupka ili u dono�enju poreznog rje�enja. (sukob interesa, nacelo nepristranosti) (2) Srodnici u smislu ovoga Zakona jesu: 1. srodnik po krvi u ravnoj liniji, 2. srodnik u pobocnoj liniji do treceg stupnja zakljucno, 3. bracni drug, 4. skrbnik, �ticenik, posvojitelj i posvojenik. (3) Ako postoji opravdana sumnja u nepristranost slu�bene osobe, voditelj poreznog tijela izuzet ce slu�benu osobu od obavljanja slu�benih radnji u tom postupku. Ako se sumnja u nepristranost voditelja poreznog tijela, o izuzecu odlucuje celnik neposredno vi�e ustrojstvene jedinice poreznog tijela.

61. POREZNI AKTI U POR. POST. Porezni akt - svaki akt kojim se pokrece, dopunjuje, mijenja ili dovr�ava neka radnja u poreznom postupku. Porezni akti - porezno rje�enje, zakljucak, zapisnik, obavijest, poziv i drugi akti. Porezni akt kojim se odlucuje o pojedinacnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa - porezno rje�enje (mo�e imati i drugi naziv). Protiv poreznog rje�enja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku - dopu�tena �alba.

62. OBLIK I SADR�AJ Pisani ili usmeni oblik; Pisani oblik � pravilo; usmeni � izuzetak; Usmeni porezni akt � donosi ovla�tena osoba poreznog tijela; mo�e narediti njegovo izvr�enje bez odgode u slucaju kada je ugro�ena naplata poreza. Usmeni porezni akt mora biti izdan u pisanom obliku najkasnije u roku od tri dana od dana njegova dono�enja (potvrda pisanog oblika kao pravila); svaki od navedenih poreznih akata mora sadr�avati: 1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta, 2. ime i prezime odnosno naziv sudionika kome se upucuje, 3. pravni i cinjenicni temelj i 4. potpis ovla�tene osobe.

63. UTVR�IVANJE CINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

64. RACUNI, POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE POREZNIH OBVEZNIKA (1) Porezni obveznici du�ni su izdavati racune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se ureduje pojedina vrsta poreza. (2) Porezni obveznici du�ni su postupati prema odredbama stavka 1. ovoga clanka i u slucaju kad su te knjige i evidencije du�ni voditi i prema drugim propisima. (3) Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplacuju u gotovini obvezni su promet iskazivati putem naplatnih uredaja ili na drugi odgovarajuci nacin. (4) Stalna poslovna jedinica strane osobe i pravna osoba ciji je osnivac strana osoba du�ne su izdavati racune, voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema poreznim propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

65. Temeljno pravilo - knjigovodstvo mora biti vodeno u skladu s propisima i na nacin da strucna treca osoba mo�e u primjerenom roku steci pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okoncanjem poslovnih dogadaja. Cilj � osigurati uvid u poslovanje poreznog obveznika radi provedbe poreznog inspekcijskog nadzora nad tim poslovanjem. Druge odredbe te vrste: 1) knji�enja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, tocno, pravodobno i uredno; 2) primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba bilje�iti slijedom njihova nastanka svakodnevno; 3) bilje�enje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama; 4) smatra se da je isprava za knji�enje uredna kad se iz nje nedvosmisleno mo�e utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadr�aj, �to znaci narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena; 5) vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odra�ava nastali poslovni dogadaj.