POVIJEST RADA

1. POVIJEST RADA

2. Epohe u povijestirada • Zanatska epoha ili epoha alata (do 18. stoljeća). Dijeli se na pet podepoha: paleolit, neolit, antika, srednji vijek, razdoblje manufakture. • Industrijska epoha (od kraja 18. stoljeća do sredine 20. stoljeća); • Postindustrijska ili informatička epoha (od 1950. do danas).

3. Epoha alata: paleolit • Paleolit – ljude se bave lovom i ribolovom; • Izrađuju primitivne alate; • Podjela rada po spolu i starosti; • Verbalno komuniciraju; • Stanuju u spiljama, potkraj paleolita u zemunicama i kolibama.

4. Epoha alata: neolit • Neolit počinje otprilike 10000 godina prije Krista; • Poljoprivreda postaje dominantna djelatnost; • Proizvodnja tekstila, lončarstvo, metalurgija; • Stalna naselja kraj poljoprivrednih površina; • Prvi grad (Jerihon).

5. Epoha alata: antika • Irigacija rijeka; • Nova zanimanja: vojnici, zanatlije, pisari, pravnici, liječnici, trgovci, knjigovođe,građevinari (Egipat); • Izuzetna dostignuća u oblasti građevinarstava (piramide, Veliki kineski zid, grčke i rimske građevine); • Ropstvo.

6. Zanatska epoha: srednji vijek • Nazadovanje u organizaciji i tehnologiji rada; • Obnova Europe počinje u 10. stoljeću (sveučilišta); • Ljepota srednjovjekovnih gradova nije nadmašena do današnjih dana; • Sakralni objekti; • Upotreba vodene snage.

7. Karakteristike epohe alata • Rad u zanatu odvija se uglavnom ručno, pomoću alata. • Malen broj radnika – nerazvijena podjela rada. • Rad se obično izvodi po komadu i narudžbi i za poznatog naručitelja. • Radna snaga: majstor, pomoćnici (kalfe) i naučnici (šegrti).

8. Manufakture: 16. do 18. stoljeće • Manufakture su označile prijelaz iz epohe alata u industrijsku epohu. • Drastično povećanje produktivnosti. • Svjetska podjela rada – kolonije. • Pogoršavaju se uvjeti rada (14-16 sati rada, nehigijenski uvjeti rada i života). • Ponovno ropstvo u Americi.

9. Industrijska epoha • Industrijska epoha započinje izumom parnog stroja (1785.). • Druga industrijska revolucija počinje izumom električnog generatora 1870. godine. • Tko je izumio pokretnu traku? • Prve moderne pokretne trake pojavile su se u mesnoj industriji u SAD (Cincinnati i Chicago). • Henry Ford uvodi pokretnu traku u proizvodnju automobila 1913. godine.

10. Glavne karakteristike industrijskog rada • Maksimalno se pojednostavljuje radni postupak. • Stručnost radnika na traci postaje niža nego stručnost nekadašnjeg zanatlije. • Nastaje stroga podjela na manualni i intelektualni rad. Manualni radnik postaje dodatak stroju.

11. Glavne karakteristike industrijskog rada • Drastično se povećava specijalizacija, a time i hijerarhijska struktura. • Organizacija rada u tvornici postaje nalik organizaciji u vojsci. • Uspostavlja se svjetska podjela rada. • Nerazvijene države proizvode sirovine, a razvijene gotove proizvode.

12. Glavne karakteristike industrijskog rada • Stalni je trend industrijalizacije i urbanizacije. • Poljoprivrednici odlaze u gradove i postaju radnici – ruralni egzodus. • Povećava se i broj ljudi u tercijarnom sektoru privrede, osobito u administraciji. • Industrijska epoha dostiže vrhunac za vrijeme 2. svjetskog rata.

13. Postindustrijsko doba • Od 1950. godine nastupa nova faza u povijesti rada – postindustrijsko doba. • Najznačajniji izumi koju su omogućili tu fazu: • Proizvodnja prvog atomskog reaktora (1942); • Konstruiranje prvog kompjutera (1946); • Uvođenje robota u proizvodnju; • Otkriće Interneta (1969).

14. Karakteristike postindustrijskog doba • Rast tercijarnog sektora privrede (sektor usluga), osobito u administraciji. (U SAD 75% stanovništva radi u tercijarnim djelatnostima, 22% u industriji i manje od 3% u poljoprivredi). • Značajno se smanjuje postotak stanovništva zaposlenog u poljoprivredi, ali i u industriji – postindustrijska civilizacija.

15. Karakteristike postindustrijskog doba • Znanost postaje osnovni pokretač razvoja, što dovodi do znanstveno-tehnološke revolucije. • Sveučilišta se integriraju sa industrijskim i političkim strukturama. • U posljednjih 100 godina živi 90% znanstvenika koji su ikad živjeli na zemlji.

16. Karakteristike postindustrijskog doba • Masovno zapošljavanje žena. Zašto? • Uzroci: ratovi, olakšavanje kućanskih poslova, smanjenje nataliteta, razvodi, feminizam, nova zanimanja, smanjivanje značenja fizičkog rada, tehnološki napredak.

17. Karakteristike postindustrijskog doba • U nekim granama industrije (petrokemija, elektrane) 90% proizvodnje je u potpunosti automatizirano. • Nove tehnologije ne zamjenjuju samo fizički rad, nego znatno olakšavaju i intelektualni rad (Word, Excel, itd.).

18. Obilježja suvremenog rada • Intelektualni rad zamjenjuje fizički. • Drastično se povećava broj ljudi koji rade kod kuće. • Sve više zaposlenika ima fleksibilno radno vrijeme. • Dolazi do velikih migracija radne snage osobito iz nerazvijenih država u razvijene.

19. Obilježja suvremenog rada • Engleski jezik postaje globalni jezik poslovne komunikacije. • Proces proizvodnje prebacuje se u zemlje u razvoju gdje je jeftinija radna snaga. • Razvijene zemlje prodaju „brandove“.

20. Obilježja suvremenog rada • Sve manje ljudi ima stalno zaposlenje. • Od 1980. povećava se broj radnih sati godišnje. • Povećava se količina vremena koja se provede u putovanju na posao. • Još uvijek postoji ropstvo!

21. Obilježja suvremenog rada • Najveći problem suvremenog čovječanstva je stalno povećavanje socijalnih razlika – bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. • 300 najbogatijih ljudi zarađuje više nego 3 milijarde najsiromašnijih.

22. Promjene u društvu • Polovina svjetskog stanovništva živi s manje od 2,5 dolara na dan, dok japanski poljoprivrednik dobiva državnu subvenciju za svaku kravu u iznosu od 7 dolara na dan. • Kao rezultat širenja AIDS-a, očekivani životni vijek u Botsvani pao je sa 61 godine 1967. na samo 38 godina 1999. godine a u Južnoafričkoj Republici sa 63 godine 1992. na 48 godina 1999. godine.

23. Promjene u društvu • Česte su promjene prebivališta – povećava se broj socijalnih kontakata, ali se teško održavaju trajna prijateljstva. • Raspad proširene obitelji.

24. Društveni trendovi • Zahvaljujući internetu, većina znanstvenih i kulturnih dostignuća čovječanstva postaje dostupna svakom čovjeku. • U posljednjih 200 godina obilježava stalni ekonomski rast. • Životni vijek 1920. bio u SAD 54 godine, danas je u Japanu 82 godine.