490 likes | 1.05k Views
POVIJEST JEZIKA. POČETCI PISMENOSTI. UPORABA TRIJU PISAMA I TRIJU JEZIKA JEZICI * PISMA latinski latinica crkvenoslavenski glagoljica starohrvatski ćirilica. PRVI SPOMENICI. ZAPISI U KAMENU
E N D
POČETCI PISMENOSTI • UPORABA TRIJU PISAMA I TRIJU JEZIKA • JEZICI * PISMA • latinski latinica • crkvenoslavenski glagoljica • starohrvatski ćirilica
PRVI SPOMENICI • ZAPISI U KAMENU LATINICA I LATINSKI JEZIK • Branimirov natpis, 9. st. – najstarija isprava jednog hrvatskog vladara • Trpimirova darovnica 9. st. – prvi put se spominje ime Hrvat
GLAGOLJICA (glagoljati- govoriti) • NASTAJE U 9. ST. • AUTORI: ĆIRIL I METOD • DVA TIPA GLAGOLJICE • OBLA • UGLATA (HRVATSKA) • GLAGOLJSKA ABECEDA – AZBUKA (az, buki, vjede, gljagoljon…)
Zapisi u kamenu – 11.st. glagoljica KRČKI NATPIS PLOMINSKI NATPIS VALUNSKA PLOČA – svjedoči o trojezičnosti
Krčki natpis (10. ili 11. st.) • Se zida Maj opat, Radonja, Rugota, Dobroslav
Prvi književni jezik • Staroslavenski (crkvenoslavenski, općeslavenski) • PRVI SPOMENICI PISANI GLAGOLJICOM PISANI SU MJEŠAVINOM STAROSLAVENSKOG I STAROHRVATSKOG JEZIKA • Najstariji tekstovi ostvareni su: • kao zapisi u kamenu • u rukopisu • tiskani
Najstariji cjeloviti spomenik • BAŠĆANSKA PLOČA, 12. ST. • Uklesana u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku. • Darovnica kralja Zvonimira • 13 redaka, 100 riječi • Opat Držiha i Dobrovit • Označava početak hrvatske književnosti • Čuva se u HAZ-u
GLAGOLJICA U SLAVONIJI12./13. st.(?) Brodski Drenovac i Lovčić , zapisi na zidu crkve
Najpoznatiji tekstovi u rukopisu • Vinodolski zakonik, 1288. – pravni dokument • Istarski razvod, 1325. – pravni dokument • Hrvojev misal – najljepša naša rukom pisana knjiga • Misal kneza Novaka – predložak za naš Prvotisak
Vinodolskizakonik 1288., 17 str., 75 čl.jedan je od najstarijih pravnih Dokumenata Normirao je baštinsko pravo i propisao kazne za krađe, uvrede, ozljede i ubojstva.
Istarski razvod hrvacko ime (23 puta spomenuto), dežele pisar odigrao važnu ulogu u priključenju Istre Hrvatskoj
Glagoljski brevijar, Borgiano Illirico 6, 14. st., Misal kneza Novaka, 1368., Reimsko evanđelje, 1395., Brevijar Vida Omišljanina1396., Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, 1404., Humski brevijar, 1442., Vrbnički I. misal, 1456., Dabarski brevijar, 1486., Novljanski II. brevijar, 1495.,
Misal kneza Novaka 1368. knez Novak Disislavić, Krbava vrijednost - imanje osrednjeg plemića Čuva se u Bečkoj nacionalnoj knjižnici, smatra se da je to predložak za prvotisak
Reimski evanđelistar • 1395. st. • Prag, Carigrad, Rheims • Texte du Sacre • (Krundibena knjiga),francuskih kraljeva • Louis XIV.
Brevijar Vida Omišljanina • 1396., rađen za Roč u Istri • Nacionalna knjižnica u Beču (bivša Dvorska) • pergamena: 3 stada od 40 ovaca
Hrvojevmisal • 1404., misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića • Topkapi Sarayi, Carigrad, 94 iluminacije, 380 inicijala • dospio iz Korvinove knjižnice iz Budima (pod Turcima)
Njujorškimisal • 1400-1410, područjeZadra, ili Like iKrbave • Thomas Phillips • desserts of manuscripts • HenrikBirnbaum • Otto SagnerVerlag, 1977. • Andrew Corin, UCLA
Berlinski misal (218 listova pergamene, 436 str., pisan 1402., za crkvu sv. Jurja Koprivskog na Zrmanji , dospio je u Zadar 1404. , zatim u Rim pa u Englesku,a 1882. u Berlin gdje se nalazi i danas pa se zove Berlinski misal. Bilo bi ga bolje zvati misal Bartola Krbavca jer se smatra da je on autor.
Humskibrevijar • 1442., Istra • Metropolitana u Zagrebu • Humski grafiti i Ročki abecedarij • Humski grafiti, 12. st. (kovača Martina…) • “Zaman jezik flafoli ako srce ne moli” (Barban)
I. vrbnički misal • 1456. • Inicijal • župni ured u Vrbniku • izložen u Dublinu 2000./01.
II. vrbničkimisal • 1462. • 1 list u Princetonu, SAD • Vrbnik - glagoljaški gradić • Blaž Baromić, lomljene ligature • Vrbnik (i Dobrinj) spomenuti 1. siječnja 1100.g.
JurajizSlavonije • Juraj iz Slavonije, oko 1400., profesor na Sorboni u Parizu(ovaj list čuva se u Toursu u Francuskoj)
LATINICA – HRVATSKI JEZIK • 14. ST. • Zakon i red sestara dominikanki – najstariji tekst • Šibenska molitva (Gospina pohvala) – prvi pjesnički tekst • Lekcionar fra Bernadina Šibenčanina – prva naša tiskan knjiga na latinici
Šibenska molitva (sredina XIV. st.) Red i zakon (1345)
HRVATSKA ĆIRILICA • Autori su učenici Ćirila i Metoda • hrvatska ćirilica ili bosančica • POVALJSKA LISTINA, 1184./1250. • POLJIČKI STATUT Poljički statut (1444) Povaljska listina - najstariji spomenik pisan hrvatskom ćirilicom, posjedovna isprava benediktinskoga samostana Sv. Ivana u Povljima na Braču. Napisao ju je kanonik Ivan 1. 12. 1250. doznaje se iz same listine. Mješavinom narodnog i staroslavenskog jezika govori o političkim, društvenim, gospodarskim i kulturnim prilikama prostora i vremena u kojem je nastala.
Malopovijestitiskarstva . J. Gutenberg, 1455.g. 40000 naslova - inkunabule, 260 gradova (Senj) 10 milijuna tiskanih primjeraka 1483. - prva hrvatska tiskana knjiga
Prvotisak • Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483. • prva naša tiskana knjiga, tiskana samo 28 godina nakon Biblije • prve tiskare –Kosinj, Rijeka, Senj Kosinjska dolina
1483. • Prvotisak, inkunabula • 28 godina nakon Gutenberga • 11 primjeraka: Vatikan, Moskva, Washington, Beč, Zagreb
MARKO MARULIĆ Judita, 1501., 1521. tiskana u Veneciji
RiječkatiskaraŠimunaKožičića • 1530.-1531., Rijeka, • Šimun Kožičić Benja, biskup krbavsko -modruški, rođen u Zadru • napušta crkvenoslavenski hrv. redakcije, prelazi na hrvatski • 5 knjiga, knižice od hrvacke zemle
Početnica 1527. • Venecija (primjerci: Beč, New York, Oxford, Petrograd), • glagoljska azbuka, od az do jest-je • sricanje, bubati • Molitva Nedilna (Gospodnja), Zdravo Marie. Luksuzna i u europskim razmjerima
Faust Vrančić -prvi hrvatski leksikograf Bartol Kašić - prvi hrvatski gramatičar Vrančić i Kašić udarili su temelje hrvatskom jezikoslovlju.
Prvi hrvatski tiskani rječnik Faust Vrančić, 1595., Šibenik • Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga.
Prva hrvatska tiskana gramatika Bartol Kašić, 1604., Rim: • Temelji ilirskoga/hrvatskogajezikau dvije knjige (na latinskome jeziku
Najstariji hrvatski rječnici štokavski rječnik - Jakov Mikalja (dubrovački isusovac): Blago jezika slovinskoga, 1649. kajkavski rječnik - Ivan Belostenec latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik Gazofilacij
19. st. – ilirski pokret / hrvatski narodni preporod • nema jedinstvenog književnoga jezika, u javnim ustanovama govori se latinski ili njemački skupina mladih intelektualaca naziva se ilircima pa se i pokret naziva ilirski pokret, kasnije hrvatski narodni preporod
Ljudevit Gaj – reformator slovopisa • U Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.) predlaže uvođenje dijakritičkih znakova( č, ž, š…), tj. za svaki glas poseban znak • slovopisnu reformu izložio je i u članku Pravopisz, 1835. (u Danici)
književni časopis • Danica (Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinzka, 1835. – tiskana starim pravopisom i kajkavskim narječjem, 1836. mijena ime u Danica ilirska – biva tiskana novim pravopisom i štokavskim narječjem • 1835. godine u Danici tiskana je pjesma Antuna Mihanovića
nGrof Janko Drašković zastupa ideje iliraca u Saboru. • n1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put u Saboru održao govor na hrvatskome jeziku • n23. listopada 1847. hrvatski jezik postao je službenim jezikom • Vjekoslav Babukić, Požežanin
Književni jezik • - ilirci su smatrali da se književni jezik Hrvata mora razvijati na štokavskoj osnovici jekavskog govora, • Pisci tog vremena: • Petar Preradović • Stanko Vraz • Ivan Mažuranić
Kraj 19. st. i početak 20. st. • Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivljanajvećega hrvatskog leksikografa 19. stoljeća - Bogoslava Šuleka. Šulek, podrijetlom Slovak, obogatio je hrvatsko nazivlje • 1892. Ivan Broz objavljuje Hrvatski pravopis - prvi pravopis na fonološkom načelu (piši kako govoriš).
1898. Tomo Maretić objavljuje Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezika • 1901. Ivan Broz i Franjo Iveković: Rječnik hrvatskoga jezika
Jezični priručnici • Pravopis – određuje pravila pisanja, slova i znakova kojima se ta pravila ostvaruju. • Gramatika - opisan glasovni sustav, sastav i pravilna upotreba oblika riječi, pravilnost stvaranja rečenica i tekstova • Rječnik - sadrži riječi koje pripadaju književnom jeziku • Jezični savjetnik – obrađuju se književne dvojbe